DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 309 — Ovogodišnja naučna ekskurzija slušatelja kr. šum. akademije u Primorje i Liku Početkom mjeseca lipnja poduzele slušatelji III. tečaja kr. šum. akademije po dosadanjem običaju i opet, pod vodstvom prof. F. Z. Kesterčaneka, sveučilištnog rektora i prof. botanike Dl". A. Heinza i učitelja B. Kosovića, naučno putovanje u hrvatsko primorje i Liku. Izletnici imali su pri tom prilike viđati ne samo žalostan i strašan naš kras i način njegova pošumljenja, već podjedno upoznati se i sa gospodarenjem u brtskim prašumama otočke imovne općine kao i kr. držav erara; osim toga i uredjenjem na glasu tvornice i pilane manufakture u Vrbovskom itd. Kako je uz to put vodio preko Rijeke u Senj to je i onim izletnicima, koji još mora videli nisu, dana prilika da vide i naše primorske trgovačke gradove Kieku i Senj. Već put iz Zagreba do Karlovca je i za šumara dosta zauimiv. S lijeve i s desne strane željezničke pruge vodeće kroz hrastove šume z. z. Stupnik, Domagović, Cvetković i Draganić, imali su izletnici prilike viđeti štete, koje je početkom jeseni, počinio pritisak snjega Ostaviv Karlovac ugledasmo kod Generalskog stola hrastik, koji je pokazivao još sasvim zimsko ruho, i to zato, jer mu je lišće do kraja izjedeno bilo od hrušteva. U j* s većoj mjeri nađosmo učinak toga štetnika onda prigodom povratka s našeg puta u blizini Rakovice i Slunja. Kad se približavasmo Ogulinu, sve je jasnije izbijao karakter Krša sa svojim gromačama, terrom rosom, uvalama i slabom vegetacijom. Botanički ga osobito karakterišu bujadnice (Pteridium aquilinura), ma sve da ta bujad tu još ne čini tako suvisle i guste sastojine, kaošto nedaleko Slunja gđe skroz pokriva znatne areale tamošnjih pašnika. Bilo je već poslije podne, kad stigosmo u Vrbovsko, mjesto koje leži na pragu Gorskoga kotara. Na kolodvoru dočekaše nas gospoda tvornički Činovnici sa g. ravnateljem H. Hoffma |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 310 — nom na ćelu. Iza međusobnog pozdrava krenusmo najprije u mjestnu gostionu ili bolje hotel „Croatia" na ručak, a zatim u samu tvornicu i drvorezaonicu, da tamo razgledamo način iz radbe najraznoličnijega drvnoga materijala. U ovoj se tvornici izrađuju poglavito škatulje za cigare .nu osim toga i fine plat- nice (furniri), razni djelovi pokućtva, zatim bačve i skrinjice za mirodijsku robu itd. itd. Osim domaćeg drvnog materijala t j . javora, jasena, bukovine, hrastovine, kruškovine izrađuje se tuj uz ine strane vrsti drveća napose i t. zv. ferara orah iz Italije. Ovaj orah raste po tamošnjim livadama te služi kao medjasnik, a prodaje se po težini i to 100 kg. na licu mjesta po 10 lira. Osim toga izrađuje se tu i cedrovina, ebanovina i mabagoni drvo (kojeg jedan m^ stoji 280 kr.) Mahagoni se izrađuje u tanke furnire u debljini od 0*2 ~ 3 mm., od kojih se četvorna stopa prodaje po 8—10 kr. Upozoriti je ovđe i na to, da imena tih drveta — kako ih rabe u trgovačkom i iudustrijalnom svijetu — ne odgovaraju onome nazivu, što ih u naučnoj botaničkoj nomenklaturi nalazimo. Tako primjerice drvo, što ga ovđe zovu cedrovina, u istinu ne potječe od poznate četinjače Cedrus, već od drva Cedrela odorata, koja ide u familiju Mehacae a raste na Antilima. Što u tvornici zovu Mahagoni, nije također antilska Swietenia Mahagoni, već rtaeroxylou obliquum iz Kaplandije itd. Svaki se komad drva u tvornici prije izradbe u posebnim prostorijama podvrgne parenju. Drvo se pari od 24 sata do nekoliko dana. Parenjem odstranjuju se napose bjelančevine iz drva, te je takovo drvo onda odpornije proti gnjiloći, a tim mu se povisuje i trajnost i gibkost, a osobito se dade dobro i savijati, i izrađivati u furnire. Eezani furniri dođu onda opet u posebne otvorenezračnoj promahi pristopačne sušione. Zanimivo bijaše gledati, kako se te oplatnice kod izradbe stolarskog materiala lijepe. Tri oplatnice dođu jedna na drugu, i to tako da se prva položi popreko, druga uzdužno, a treća opet popreko. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 311 — Ovako složene oplatnice liepe se kaseinom a onda dođu još i pod tiskalo. Na ovaj način složeni materijal imade tu prednost, da se ne baca, a to je osobito za stolarske radnje od velike važnosti. Zanimivo je također, da se ne sastavlja pri tom uvijek jedan te isti drvni materijal već n. pr. tanki furniri oraha i mahagoni drva sa bukovim ili hrastovimi furniri itd. U posebnoj zgradi imali smo prilike viđeti i politiranje i montiranje jur izrađenog materijala, kao i izradbu škrinjica za smotke, u koju se svrhu troši naročito mnogo jalševine. Ova se izreže u trupčide, koji se najprije pare po 14—16 sati, a za tim režu u platnice od 3—4 mm, suše, bojadišu i glade. U ovoj se tvornici svaki ma i najmanji komad drva izrađuje, tako se i od najmanjih prave škatulje za kolomaz. Koliki i koliko vrstni materijal ova tvornica izrađuje, pokazuju nam i sliedeći brojevi. G .1902. potrošila je ta tvornica 11.620 m^ sirova drva u vrijednosti od 556.600 kr, i to napose bukovine 3000 m^ za 42.000 kr , javorovine 1500 m´ za 30.000 kr. tuzemne orahovine 1240 m* za 36.000 kr., brestovine 60 m^ za 30U0 kr. jasenoviue, kruškovine, trešnjevine 40 m^ za 8.000 kr. hrastovine 500 m^ za 35.000 kr., američke orahovine 600 nv´ za 180.000 kr., mahagonovine 60 m´ za 14.000 kr. cedrovine 350 m´ za 9.000 kr. ; palisandrovine, whitewoodoviue i drugog inostranog drva 70 m-´ za 10.000 kr. Popriečno radi 300 radnika uz godišnju produkciju od 994.300 kr. Godine 1902. proizvedeno je samih oplatnica za 217.000 kr, žljebnih letvica 166.000 kr., poku´tvenih sastavina za 261.000 kr., kutija za smotke za 198.OoO kr., valjkastih bačvica za 11.300 kr., a ostalog materijala za jedno 140.000 kr. Od izrađene robe prodano je u Ugarsku i Hrvatsku g. 1902. 441.000 kr., u Austriju za 2l2.000 kr., u Italiju za 63.000 kr. u Franzesku za 40.000 kr., u Rumunjsku za 16.000 kr., u Englezku za 70.000 kr. ili svega ukupno za 842.000 kruna. Razgledav tvornicu, uputismo se pod večer još i u samo mjesto Vrbovsko, koje leži na 450 m. visokom brežuljku, otkuda se pruža krasan vidik na brojne šume gorskoga kotara. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 312 — Večer sproveli s o također još tuj do sljedećeg vlaka, koji nas je imao povesti do Kieke. U razgovoru i ugodnoj zabavi sa mjestnom inteligencijom, oprostivši se domaćom gospodom na kolodvoru, nastavismo drugi dan zorom put do obala Jadranskoga mora. Kako se je međutim već i daniti počelo, viđela su se već i pojedina mjestanca gorskog kotara, smještena u kotlinama, a obkoljena visokim bukovim i crnogoričnim šumama. Nu za kratko se je vrijeme promienila i ta scenerija. Krasnih šuma je nestalo, a mi ugledasmo s jedne strane pravu sliku žalostnog našeg primorskog krša, dok nas je s druge strane i opet već pozdravljalo sinje more sa starodrevnim Frankoj´anskim gradom kod Kraljevice, Bakrom i kvarnerskimi otoci. Još malo časaka i eto nas na Kijeci, prvom našem primorskom trgovačkom gradu. Već u samo jutro vidjeti je onaj silan promet, koji tu vlada. Da vrijeme našeg boravka i ovđe što bolje izrabimo, otputismo se iza kratkog odmora ponajprije u gradski šumski razsadnjak. Ovaj leži jedno 150 m. nad Rijekom, a uređen je tek u novije doba na državni trošak. Lijepim drvoredom, koji tvori Celtis australis, vodećim do vodovodnog reservoira prispjesmo u sam vrt, u kojem nam je bio vodičem i tumačem tamošnji gradski šumar. Vrt zaprema površinu od jednog jutra, te je strmog položaja radi uredjen na terasse. Svrha mu je uzgoj biljka potrebnih za pošumljenje golijeli u gradu i u okolici područja grada Rijeke, prema tome se u njem uzgajaju u glavnom biljke crnoga bora i crnoga jasena ali osim toga i razne druge biljke poput, Abies cephalonica, Abies alba, A. uordmaniana i A. pinsabo, Gledischia, Cedrus itd. I ostalo bilje, koje smo ovđe susretali kao: Acer monspesulanum, Juniperus macrocapra, Juniperus oxycedrus, simo tamo po koji Cupresus sempervirens, pa onda trnoviti Paliurus, Smilax, Rosmarinus itd., kazuje nam jasno, da se nalazimo u području mediteraua. Uzdržavanje vrta, koji je snabđeven vodovodom i betoniranim basainima, stoji godimice oko 5000 kr. Zadržavši se nješto preko jedne ure na ovom mjestu, s kojeg nam se pružao i prekrasan vidik na Rijeku, Kvarnerski |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 313 — zaljev, Trsat, visoku Učku kao i ubavu Opatiju sa okolišem, vratismo se opet u grad, da se odvezemo u susjednu Opatiju. Kolika razlika u vegetaciji. Sa kraških stjena evo nas za jedva pol ure vožnje u vječuom zelenilu lovora, palma i ostalog mediteranog bilja. Razgkdav u hitrini i ovaj rajski komad zemlje, koji kao da pravo ne pristaje uz ovu krašku golijet, vratismo se na Rijeku, da posije podne parobrodom ug. hrv. parobr. družtva ,,Velebit" nastavimo duž hrvatskoga primorja put u Senj. Putem prikazivao nam se i opet u obilju goli Krš sa svim svojim strahotama. Postanak Krasa nemamo ovđe jedino tražiti u geoguos tičkim i klimatičkim prilikama kraja. Glavni mu je uzročnik bio sam čovjek, koji je upravo razbojničkim načinom devastirao šume te uz to prevelikim držanjem blaga, napose koza, uništio vegetaciju. Kras se taj proteže kroz Istru, svim kvarnerskim otocima. Kranjskom, preko Hrvatske, Dalmacije i njezinih otoka u Bosnu i Hercegovinu, Crnu goru, jednim dijelom Srbije uz zapadnu Tursku do Grčke. Po geološkom sastavu sastoji se pretežno od vapnenca, na koji je voda mehanički i kemijski djelovala, te se i taj učinak vode prikazuje u škrapama, špiljama, ponikvama, dolinama itd. Ponikve i škrape su često pokrite »terrom rossom« t. j . crvenom ilovačom, koja je nastala rastvorbom vapnenca, a koja -nam se prikazuje u crvenoj boji usljed sadržine željeza. — Od klimatičkih faktora Krasa moramo spomenuti strasnu buru. Bura je sjevero ist. vjetar, koji nebi toliko poradi svoje hladnoće bio za mlade biljke štetan, koliko usljed svoje isuša vajuće snage. Mlade biljke transpiriraju na ovaj način mnogo vode, a ne primaju ništa, stoga uvenu i poginu. — Uz put nas u Cirkvenici dočekaše gospoda kr. zemalj. šumarski nad zornik i učitelj kr. šum. akad. za bujičarstvo g. G. Petrović, sa gg. šumarima Cmeligom i Weiuerom. Prošav Kraljevicu, Cirkvenicu, Selce i Novi, ugledasmo nakon vožnje od kojih tri sata u daljini ved i konture starodrevnoga Senja i sada bar dielomice lijespo pošumljene Senjske drage. Na pristaništu nas |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 28 <-- 28 --> PDF |
- 314 — dočekaše kr. državui uadšumar g. Njtraj, šumarnik otočke imovne opdirie g. Pere, šumar g. Adamek i Demetrović, koji su nam sada imali biti vodidi na našem dalnjem putovanju. Razgledavši Senj sa svojim krivudastim i uskim ulicama, stolnom crkvom i ostalim znamenitostima grada, kao i nasade oko Nehaj grada i gradskog kupališta, razmjestismo se u poznatom gostoljubivošću nekih senjskih građana za uporabu nam stavljene stanove za počinak. Sljedeći dan ranim jutrom nastavismo put preko Senjske drage prama Sv. Mihovilu i Otočcu. Ve6 čira smo ostavili Senj ^ upozoreni smo prolazeć drvoredom izvan grada na štete, što ih po tamošnjim briestovima pravi ,,Cosus hgniperda". Putem razgledasmo prije svega radnje oko uređenja bujice (,,Torrento"), koja se kod Senja u more izljeva. Zemaljski šumnadzornik g. G. Petrovid bio nam je pri tom tumačem i učiteljem. Bujica je ta za cijelo nastala tek kada se je okolišna šuma poništila, a humus, koji je preostao, otplavila je onda voda, tako je ostala onda sama golijetna kam, preko koje se sada oborinska voda velikom brzinom valja u dol, nosed sobom raštrošeno kamenje i rulju. Najvažnije građevine oko uređenja bujice jesu pojedine pregrade. Njihova najhitnija zadaća je umanjiti pad bujice i zaustavljati valjajude kamenje te urtditi tok vode. Kako uz uređenje bujice istodobno i pošumljenje prostranih golijeti eminentnu važnost imade, mogli smo i ovom prilikom viđeti i osvjedočiti se. Prije nego li se počme sa samim novopošumljenjem kojeg predjela, proglasi se isti branjevinom, a istodobno se ogradi i suhozidom, da blago u nju ne može zalaziti, Branjevine ograđene suhozidom mnogo su bujnije od onih, koje su zbog štednje samo humkama zagajene, ograđivanje je to bo dosta skupo (1 met 60 fil). Ovom smo prilikom prošli i kroz više toli starijih kao i mlađih nasada crnoga bora, a upozoreni smo pri tom i na štete, što ih u tim borovim nasadima pravi borov savijač (Retinia buoliana i bura). |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 315 — Pregledali smo uz to i biljevište u t. zv. Kesteaiku sa onđašnim starim hrastikom. U obde je Senjska draga sa tamošnjimi radnjami oko uređenja bujice i pošumljenja Krasa jedan od najpoučnijih objekta te vrsti u našoj domovini. Stoga i riedko koja godina prođe, da ju naša šumarska mladež nebi posjećivala, a bilo je o tim radnjama i kulturama već i opetovano i u ovome listu više ili manje obširnih opisa i izvještaja, stoga sada i nedemo joŠ i pobližje 0 njima raspravljati, ved ćemo spomenuti, da je taj put, iz Senja do Vratnika i sa šumsko botaničke strane već i po tom dosta zanimiv, što dok su nas iz početka pratile silne mase kuša (Salvia offici), Hedreanthus tenuifolius, zlatno smilje, Onosma echioides, Campanula pjramidalis, Bupleurum aristatum itd., to nas ovo, što se više uspinjasmo prama golome vrhu, ostavljaše. Oko podneva stigosmo u Sv. Mihovil, da pregledamo pod vodstvom g. kr. nadšumara 0. Nytraya tamošnje centralno zemaljsko šumsko biljevište. Ovim o trosku krajiške investicionalne zaklade osnovanim i uzdržavanim biljevištem upravlja kr. nadzorničtvo za pošumljenje primorskog Krasa. Jedan se dio biljka dijeli svake godine i na pojedine općine i privatnike u zemlji. Sam šumski vrt zaprema površinu od tri jutra te je baš uzoran, građen je na terasse i snabđeven vodovodom. I u njem se goji većinom Pinus laricio, nu uz to i Pinus picea, Abies pectiuata, Castanea vesca, Carpinus duinensis i Celtis australis. Nasad je radi bure vrlo gust, a sadi se uzdužno u pojedinim gredama. Gospodin nadšumar Nytray pokazao nam je tom prilikom i načine presađivanja biljka sa Feketeovim, Hackerovim i Banjaevim strojevima, koje smo do´sada samo iz akademske zbirke poznavali. Spomenut demo još kako su radnje za pošumljenje Krasa u god. 1904. napredovale. Godine 1904. bilo je u području senjskog nadzorniČtva 14.844 jutara zagajene površine. A zasađeno je u kraškim branjevinama istog područja god. 1904. 71.600 kom. crnog bora, 500 Pinus paroliana, 13.200 bresta, 3700 crnog graba, 17.500 crnog jasena, 1000 koprivida i 61.000 vrbovih, ključida, svega ukupno 168.500 kom. raznih biljka i 10 hl. žira. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 316 — U posljednim godinama broji sadaja: g. 1900.—267. 970 komada, g. 1901.—255.245 kom. god, 190.!—229.400 kom, g. 1903—235.500 kom. god., 1904—168.500 kom.; svega ukiip. 1.156.615. komada biljka. Troškovi sadnje iznosili su godine 1904. 2.321 kruna, u pet godina 19.951 kr; za odgoju biljaka u biljegovištu potrošeno je g. 1904—2274 kr., a u pet posljednih " godina 14.712 kr. Godine 1904. podijelilo se je 1.369.500 komada biljka raznim strankama, i to 52000 crnoga bora, 846000 smreke, 25000 jele, 4000 crnog jasena i 500 kom. briestovih sadjenica. Razgledavši šumski vrt, te oprostiv se sa gg. Nytrayem, Petrovidem, Cmeligom i Weinerom, koji su odavlje opet vratiše u Senj, nastavismo i opet kolima put preko Vratnika, s kojeg još posljednji pogled bacismo na Senj i velebno naše more, u Žutu lokvu, i Otočac. Kod Sv. Mihovila ubrasmo još ažurni Borago officinalis. U Žutoj lokvi, gdje se opet malo zadržasmo, dočekao nas je šumar otočke imov. opć. g. Biondid. Put od Žutelokve do Otočca vodi kroz dosta kultivirana zemljišta i ubava sela. Pred samu večer stigosmo napokon i u Otočac. Ovo je kao staro štopsko mjesto, sa velikim brojem erarskih zgrada, sjedište imovne opdine otočke kao i kr. šumarskog ureda, a leži uz rijeku Gacku u poznatoj Gackoj dolini. Razgledav Otočac, prisustvovali smo još istu večer i koncertu, koji bje nam u čast u Čitaonici priredjen, a kojoj lijepoj zabavi su slušatelji svojim pjevanjem takodjer mnogu doprinjeli. Rano u jatro sliedećeg dana krenusmo onda pod vodstvom šumarnika upravitelja g. Šandora Perca, nadšumara procjenitelja g. Althalera i šumara g. Adameka u šume kotarske šumarije Otočac i to u srezove »Crno jezero« i s>Kasto vka«. Nu prije nego li stupimo u ove šume, spomenut ćemo koju i 0 odnošajima i stanju otočke imovne opčine, kao i gospodai´enju i uživanju u šumama iste. Teritorij otočke imovne obćine međaši sa sjevera bivšom ogulinskom krajiškom pukovnijom, sa zapada Jadranskim morem |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 317 — sa juga bivšom ličkom pukovnijom, a sa istoka sa Bosnom, te leži između 32´´30´ i 33´´45´ istočne širine od Ferra a izmedju 44:´´30´ i 45" sjeverne širine. Od gora nalazimo na ovom kompleksu uz orijaški Velebit, koji se proteže od dalmatinske granice pa sve do Vratnika (najviša točka »Mali Rajinac 1699 m). Gačko-ličko sredogorje, Malu Kapelu i Pljesivicu. Skoro sve vode u tom kraju su ponornice, što je takodjer karakteristika Krasa. Od svih revira jest jedini Laudonov gaj u Krbavi ravnica, svi ostali su brdoviti. Klimatički odnošaji prama nadmorskoj visini, te blizini visokih planina su tako rekud tropske naravi, što nam i flora ovoga kraja kazuje, tako smo našli na jednom čistacu iznad Otočca ogromno mnoštvo ružičastog Convolvulus cantabrica, koji je za pravo mediteranae, ali uspjeva i ovdje poput još nekih drugih mediteranih tipova. Ovi predjeli imaju vrude ljeto, ali i krutu zimu a proljeće i jesen neopazice prelaze u ljeto, dotično u zimu. Izvanredno nagle promjene iz velike vrućine u zimu i obratno, te rani i kasni mrazovi uzrokom sa i čestom neuspjehu kultura. Od vjetrova, koji vladaju, spomenut ćemo buru, tremutan i jugo- Veliki kompleksi od više hiljada i hiljada jutara su bez kapi žive vode, dok su drugi dijelovi (n. pr. Laudonov gaj u Krbavi) izvrgnuti poplavama, koje nastaju, kada t. zv. pećine (Zelena i Hrnjakova) vodu izbace. Od glavnih vrsti drveća nalazimo u šumama otočke imov. općine: bukvu, jelu, omoriku, bor, hrast a gdjegdje vidimo i uprskano jasen, grab i javor. Gospodarenje se temelji na redovitoj prebornoj sječi. Obhodnja je 120 godišnja sa tri turnusa od 40 godina, koje se opet djele u 4 desetgodišnje periode, nakon koje se obavlja 10.godišnja revizija gospodarstvene osnove. Sve su šume opterećene sa servitutom na gorivo i građevno drvo kao i pašu. Glavna izvozna točka jest Senj i Sv. Juraj na Jadranskom moru. Exploatacija je radi prometnih prilika - bolje neprilika prama veličini i obsegu šuma još uvjek dosta neznatna. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 318 — Osim dvojice trojice vedih drvotržaea, koji kupuju cijele sječine, rade u ovim šumama i mali drvotržci, koji se bave maloprodajom a odvažaju robu stranom na more, a stranom kopnom u Dalmaciju. Prodaja biva na temelju premjerbe izradjene robe, te trgovac prema kvantumu iste na uplaćenu pristojbu dobiva od iste natrag ili pako na istu nadopladuje prama količini premjerbom pronadjene robe. Roba se sva označuje brojnim kolomi šumskim čekićem, te se izdavaju izvoznice i t. zv. provoznice za izradjenu robu.- Rak rana su šumske štete, koje žalibože danomice sve više rastu, te su više puta razlogom da se faktična drvna gromada bitno razlikuje od one u drvosječnoj osnovi. Pravoužitnici imadu pravo na bezplatno ogrijevno drvo i pasu, dok za građevno drvo plaćaju sniženu pristojbu. Među pravoužitnike spadaju: crkvene, školske i mjestne obćine te krajiške obitelji, koje prema veličinama posjeda (oranica i livada) uživaju kompetenciju od I, ^U ´^U i V* selišta. Cijelom selištu pripada 27, V4 selištu 21´A, ´A selišta 16 a V« selišta U prostornih metara ogrievna drva, a ležikovinu i trgovačke ostanke upotrebive za gorivo smiju izvlačiti za vlastitu porabu. Građevnog drva pripada za novogradnju kude i štale te za popravke istih na gradjevnu periodu od 100 god. za I. selište 126-14, za V4 105-60, za % 82-25 a za V4 selišta 63-73 m\ Skrižaljke na str. 319. i 320. pokazuju veličinu i broj pojedinih šumarija, drvnu gromadu, troškove uprave, potrebu i pokriće u godini 1906. Upoznav se tako u glavnom s odnošajima otočke imovne opčine vraćati nam se opet u jur prije spomenute srezove »Crno jezero i Rostovku«. Svaki od izletnika dobio je lagljeg orientiranja radi situacioni nacrt. Odmah na početku puta imali smo prilike viđeti još za vojne krajne umjetno sađeni borik t. zv. »Humac«, koji se još i sada kultivira. U tom boriku, u kojem biljke dosta slabo napreduju, sadi se i bagrem (Robinia pseudoacacia). Izišavši na čistac vrh briega, nalazismo tu i ostanke samoniklih Taxusa, a uz šumski okrajak na jednoj livadi en masse i Genista sagittalis. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 33 <-- 33 --> PDF |
319 — -* O J * co co i O 0 0 E3 « O o OAUOA^ 1—1 — oo U 5 1-J H o 0 0 O J ^ ( N o^. co´ ! N O J O J Il < 1-H do ( M p 4 « N OAUO S 03 "*< co o f-i Ir 0 0 co´ CD 1-H O J cn oo —´ 3 J O J ´*´ * o co o CO o co oi co «´rt 0AUOA[l 03 4 J 0 5 o i-H CO -*< O l > CD O O J co ,_ CO t( M O J i3 S o o e-5 M P^ IBjeOAIIOS ifn§!poQ Q i a ja a IM r-l T H 03 in CD t~-^ O CT) CO CO CM r-i 00 -i< IM l-H I O CD I O od T-H T-l O J co CD OJ´ T-l co O J co O J oa TA (M t~ CT 3 OJ T-H »-( oq t~ T(i I M 1—1 t-C J o [ ^ T-H 0 0 CD ! N o ( M O J t´ CO CD T— < [ ~ 1-i co O J (X> ^0 0 o CD 1—1 03 a o.^q9ca x> a M ~ cn co cn oi CD co tco CD_ ^ CD (M 0 0 0 0 T f id oo^ T ^ ^ CO CD I O T) ( ( M CD CO [ ~ co´ -* * >o O J I—< od I O 0 0 O J I O >o * 0 0 1—i cif o a « OpJA^ a> 0 2 I O ^ O J O J I O GO O ooo * I—1 c( M O oq co´ 0 0 o0 0 co o . co O i CD OJ´ Ttl (M_ 0 0 oO J 0 0 0 0 »o" Bpafsod ^ifpni aAB[ong 0 0 o> co do CD T—i co 0 0 co O J T-H o cb co OJ . O J co 00_ r-H CD CO cb i-i 1—1 >o ( M CT O J o cb co 0 0 OJ onpo]đ9jš[ cž ^H 03 [> CO CO cb 0 0 co \a CD t- t ^ b o CJJ 0 0 t~ o co -* t-T H O J >o tcb O J CD co >b O l C-; ^ O J O J t^ ^ l O O J c-T f I O >o ta co * O J 1—1 O J co co ´^ co ^ oT (T0 0 I O ^ H 1-1 T-^ oJ t* r-i BaigJAOđ ´Bi8´BJqo l O 0 3 I—1 O J ih 1—( co co o 0 0 o o !t( >o -* O O J Ttl co O J CO O J co o co rA (M -* oq d O J 1—I OJ[SIBAnj ^ I—( i-t T-f 1—i o 1—1 ;3 o onABidn eo 03 " ^ S´ ? § ^ 03 r— n . ^ 03 ^ . § > 0 ) 1—J 03 " ST´ o ĆE g 03 p c -a .a 03 l-l ^ 4 03 ( N »o3 C3 M S O 03 3 M —j 3 T 3 ~ 03 03 I 03 a -14 14 3 oJ 3 bD -Q-3 > N . ^ L. o > O »H ^ 03 03 5-S 5. « IS 3 0 « 03 3 " .» M ´3 a io , o as >oE a 3 >0Q t» o S, (U . C3 o3 t)-´ (D 3 (D 3 ga P H 3O " 03 * ´ 03 u S CM 5iiujoApod X ´jTsoiuAaup 1 ´rjpejzBj j j JBSHJ \ i _etf (5 atiSni X pajn IU9A^BlBp0đB0L) |;rH ´jBSiiy(a´U X ´ft9}!poAoqjAo | ´BA/B^SIJC l!5[S.IBni ns e5(ora - [BSB[q 5 ´fiaifiuo fiooja reuinspBU X ´fieiiAUjdn 3 iiuurans X |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 320 — Troškovi uprave, porezi, mirovine itđ. te primitak vide se iz avotnika proračuna za o3 f^ I, II. III. IV. V. VI. VII. VIII, IX. X. XI. I. II. III. VI. V. I. II. godinu 1906. kako slieđi: Svotnik poimence A. Redovita potreba. Zastupstvo imovne općine Gospodarstveni odbor Gospodarstveni ured ... . Šumarije Gospodarstvene svrhe Javni tereti Mirovine i milostinje Dobrotvorne svrbe Drvno skladište u, Otočcu Doprinos računarskom rukovanju Predujam za ročišta Sbroj redovite potrebe . . Vaiiređna potreba. Gospodarstvene svrhe Troškovi oko uderivanja šumskih naknada . . . Povrat zajmova Vanredni izdatci Za izgradnju puta šumskog sječine sreza Markovič rudine .... Sbroj vanredne potrebe . . Sbroj sveukupne potrebe . B. Pokriće. Redoviti prihod ... . Vanredni prihod Ukupni prihod .... . Odbiv svote sveukupne potrebe ...... . Ostaje višak a> CJ o ´O p< n 3 X´ J4 fU P kruna a. vr. 1.200 800 24,136 69.672 12,300 22.000 15431 2.200 20,144 863 100 168.346 2 500 8 310 40 000 300 4.000 50 110 218 456 229 660 23.000 252.650 218.456 34194 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 321 — Oko 10 sati stigosmo napokon srezove i u »Crno jezero i Rastovku.« Ako prem su oba sreza u savezu, oni su ipak razliČni. Crno jezero predstavlja komplex, malo ne skroz jednolične jelove šume, dok je srezu »Rastovka više karakter mješovite šume bukve i jele. Na mjestima, koja su bliže selima, vidjeli smo i razne štete, što ih neuko žiteljstvo na visokim jelama počinja, kada kreše granje za brst ili krešce. Najpogubnije stradaju ipak stabla usljed t. zv. španovanja t j . kusanja na cepkost. Crno jezero zaprema površinu obraslu od 2112" 17 jut. nu k tomu spada onda još i 8´70 jut. čistina, 7´88 jut. neplodnog tla i 90-97 tudjih enklaviranih čestica. Po starosti otpadaju na I. razred (do 20 g) 250-95 jut. na II razr. (21—40 g.) 351-95 jut. na III razr. (41—60) 315 jut. na IV. razr. (61—80) g. 209*39 jut. na V. razr. (81—100 g.) 406-40 jut. na VI. razr. (101 — 120 g.) 577-78 jut. Ukupna drvna gromada je oeenjena na 238258 m^ i to 42201 m^ tvrdog i 196057 m^ mekanog drva ili poprečno 108 m^ po jutru. Na ova množina drvne gromade po rali mjenja se od 3—75 m^ tvrdih i 2—183 m^ mekanog drva. Polag vrsti drveća dolazi uz čiste bukove sastojine sa 119-26 jut. još i 721- 292 jut. čistih jelovih sastojina, dok na površinu mješovitih, sastojina odpada kojih 1271´62 jutara. Omjer bukve prama jeli u pojedinim okružjima ovaj je: u okružju I. 0 2 : 0*8, u okružju II. 0-5 : 0-5 u okružju III. 0-3 : 0-7 u okružju VI. 0-03 : 0-97- u okružju XI. 0-99 : 0 01 u okružju XV. 0-6 : 04 Okružja br. IV, V, VIII zapremaju čiste bukove sastojine, a okružja IX, X, XII, XIII, i XIV. opet čiste jelove sastojine. Srez »Crno jezero« uvršten je kao uređajni razred u VII raz. stojbine, a obrast mu varira u pojedinim okružjima od O´l—0-9. Ophodnja je za ovu šumu ustanovljena sa 120 godina, a godišnji etat obračunan je po Hudeshagenovom 7o (SE=SZX~) za bukvu sa 0-0281, za jelu su 0-0177. Prema tome je godišnji etat bukve 764 m^ a godišnji etat jele 3370 m^ 24 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 322 — ili sveukupno 4234 m´ Od toga je jelovine za građu 1299 m´ a za ogrijev 2171 m´ i 764 m´ bukovine za ogrijev. Prema skrižaljkama zašumljenja, zašumljeni su ovom srezu pravoužitnici sa 2935 m^, dok 1299 m^, ostaje za prodaju. U šumi nadjosmo uz obične biljne tipove još i mnoštvo Neottia Nidusavis. Škrape obrasle su gustom mahovinom i Woehringiom muscosa, Asplenium trihomanes, Cjstopteris fragilis. U to doba bijahu najljepši ures šume Geranium macrochizum, Aquilegia nigricans, Thalictricum aquilegifolium Iza kratkoga odmora na međi sreza Crno jezero i Eastovke na t, ZV. »Repištu« nastavismo put kroz srez Rastovku do Švice. Nadšumar g. Anthaler i šumar g. Adamek tumačili su i upczorivali izletnike pri tom najvećom pripravnošeu na sve potrebno o gospodarstvu u ovim šumama. Srez Eastovka imade obraslu površinu od 3205´74 jut. čistinah 7 8-08 jut. neplodnog tla 15-38, enklava 107-39 jut. Po starosti otpada u tom srezu na I. razr. (do 20 g.) 1343-19 jut, II. » (21—40 g) 157-85 » III. » (41—GO g) 296-88 » IV. » (61—80 g) 58012 » V. » (81 -100 g) 246-66 » VI. » (101 120 g) 286´31 » Ukupna drvna gromada procjenjena je na 193132 m^ i to 73596 m´´ tvrdog i li9536 m´ mekog drva ili 60 m´ po rali Nu međutim ta množina drvne gromade varira ipak sve od 1—60 bukovih i 2—157 jelovih stabala. Čistih hrastovih sastojina imade 17-02 jutra, bukovih 131138 jut. jelovih 521-43 j= a mješovitih 779-69 jutara. Zašumljeni su u ovom srezu pravoužitnici na 10043 m^ građe i 2301 m^ ogrevnog drva, tako da za prodaju preostaje tek kojih 104 m^ Ostaviv srez »Rastovke« prispjesmo na mali zaravnjak, s kojeg se pruža vrlo lijep vidik na Gacko polje, Otočac, Kompoški vrh i ostale okolišne bregove, koji zaokružuju Gacko polje. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 323 — Ovaj je dan bilo medjutim u programu razgledati još i pilane g. Prpi(5a u glasovitoj Svici. Spomena vrijedne su međutim ovdje još i povodne biline (Potamogeton, Myriophyllum, Hippuris i dr), koje tamošnji svijet osobitim kosama kosi, da njime, dok je još svježe, prehrani blago. Rijeka Gacka čini pred Švicom dosta veliko jezero, a pred samom pilanom g. Prpića ruši se ona zaglušnom bukom na miljune kapljica se rasprskajudi kroz mnogobrojne vodopade u ponor, da se onda i opet kod Senja i to ispod morske površine pojavi. I kamenje u slapovima Gacke u Švici, obraslo je njekom zelenosmeđora slatkovodnom algom, jednom Floridejom, a to je kako ju je prof. Heinz determinirao Leman e a f luviatilis , koja isključivo živi u hladnim planinskim brzicama. Umorni od puta primiše izletnici radostno poziv g. Prpida da mu budu na 6as gosti. U ugodnoj zabavi kojoj prisustvovašei gg. šumarski činovnici kr. državnog ureda, sprovedoše izletnici nekoliko ugodnih i nezaboravnih časova, da se razdragani nad vidjenim prirodnim krasotama pred noć vrate opet u Otočac. Sljededi dan bio je namjenjen pohodu šuma kr. državnog erara. Put je vodio preko suhih travnika u Vrhovinš i Rudopolje. Travnici bili su sada vedinom obrasli bijelom Moenchia mautica. Dovezav se u Rudopolje vodio nas je onda put pješice do t, z. »Uorkove uvale«, i to pod vodstvom kr. državnog procjenitelja g. Kočanovskog i Ijfskovačkog kr. državnog šumara upravitelja Bakay-a. Žitelji samog mjesta Rudopolja na glasu su šumoštetnici a osobito se čtsto pojavljuju onuda i šumski požari t. z. paljevine. Iz Rudopolja vodi sada Hjepa nova šumska cesta (12 km. duga) koju je državni erar troškom od preko 50.000 kruna tek prošle godine dao izgraditi. Ova cesta leži u području šumarije Ijeskovačke a vodi kroz srezove Visibabu i Veliki Jovornik. Pod kr. šumarski ured a Otočcu spadaju osim prije spomenute šumarije još i ona u Brlogu, Krasnom, Kosinju, Škarama, Gospidu, Sv. E,ok» Mutilid i Karlobag. * |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 324 — Ukupna površina šuma kr. šum. ureda u Otočcu iznaša 163399-00 jutara ali k tomu pripada još i 4490-77 nepro duktivne površine, 15-96 jut. livada, 8*76 jut. intravilama, dakle sveukupno 167916-46 rali tla. Po vrsti drveda zapremaju hrastici 1058*00 jut., bukove šume i ostale listače 12020´00 jut. a crnogorica 42140-00 rali, dok po starosti zapremaju šume sa preko 120 god. i to hrastove 63-00 jut., bukove 21901-00 jut., craogorične 13521 jut. ili ukupno 35485-00 jut. Na 81—100 godišnje i to hrastike 30-00 ral., bukvike 7665.00 ral, a crnogorične 2253-00 jut. ili ukupno 9948-00 jut. Na 40—60 godišnje hrastike otpada 269-00 jut, 876!-00 bukvike i 1427-00 bjelogorice ili ukupno 10457 00 jut. Na 21—40 godišnje šume i to hrastove otpada 121´00 r. bukove 5475-00 ral. crnogorične 75-00 rali ili ukupno 5671-00 r. Na 1—20 godišnje i to hrastike odpada 121*00 rali, na bukvike 12046 rali, crnogoricu 751-00 ral ili ukupno 12918-00 rali čistina. U svim ovim šumama uvedena je redovita preborna sjeea sa 150 godišnjom obhodnjom. Šume poje line šumarije razdjeljene su u više sjekoreda, a ovi opet u okružja i odsjeke. Sa svakim se sjekoredom samostalno gospodari, te je i za svaki samostalna gospodarska osnova sastavljena. Obhodnja razdjeljena je u 5 perioda od 30 god, a svaka perioda u 10 godišnje odlomke. U prvoj obhodnji nastojalo se je redovitom prebornom sječom izvaditi sva prastara stabla, kojih je prirast u padanju. Dođe li se sa sječom u sredorasle i mlađe sastojine, to se nesmiju izvaditi stabla za rast sposobna i zdrava, već doznačivanje obavljajući šumar mora sveudilj imati na umu to, kohko mu drvne zalihe imade još i za ostale 4. obhodne periode ostati, i da li je dobna postupnost razreda na istoj površini zastupana ili ne, jer će se samo onda u daljnih periodah naći stabla za sječu sposobna te tako moći i potrajno gospodariti. U Brezovima Visibaba i Veliki Javornik vladajuća jest vrst drva smreka, jela i bukva dolaze samo u manjoj množini. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 325 — Srez Veliki Javoriiik pokazuje nam još i danas sliku prašume. Nebotečne smreke i jele obrasle bijelim 1 šajem »Usuea barbata« kazuju, da je u ove šume do sada osim kojega šumoštetnika, rijetko ko zalazio. Od kakovih su dimenzija ovdašnje jele, vidi se i iz nji hove starosti. Brojio sam jednom takovom orijašu godove, bilo mu je preko 500 godina, a u obodu je mjerio 6 metara. Koliko drva ovakovi kolosi sadržavaju, svjedočila uam je i jedna već izrađena jela, koja je dala osam hiljada komada dasaka od 1 met. duž., 16 cm. širine i 1 cm. debljine, što predstavlja 25 m^ surovine i šumsku pristojbu od 320 Kr. Ako se uzme da je od tog stabla još u šumi ostao velik i to neizradjen tehnički manje sposoban materijal, to je cijeli sadržaj toga stabla bio siguran oko 40 m^ Da nijesu izvozne prilike u ovome kraju, usljed kraškog karaktera tla, koji baš u ovoj šumi čini strašnih uvala, tako loše, moglo se bi mnogo i mnogo od starosti i bure povaljenog stabalja baru ugalj spaliti. Nu usljed ovih geognostičkih a po tom i transportnih neprilika, leže ovi gorostasi godine i godine već netaknuti, dajuć tek temelj gustoj mahovini, koja im kao mrtvačko velo pokriva trup, koji je živio nekoliko stotina godina. Koliko li bogatstvo po tom leži u ovim šumama a koliko ga s današnje uepristupnosti tih krajeva dan na dan još badava propada? U ovoj se šumi izrađuju sada poglavito bordunali, dužice (t. ZV. ribarice i pintarice), šimla i vratila. Dimenzije pintarica jesu: dužina 80—85 cm, debljina 1 2 cm, širina 8—19 cm. Kibarice imadu iste dimenzije debljine i širine, samo što im dužina 50 — 55 cm. Šimla koja se izrađuje u duljinu od 1 met. i u širinu od 10—18 cm. cijepa se uvijek radialno, a to zato, da se nebaca, dok se jelove dužice kalaju taugentialno. Proda pintarica dosta je slaba, te se i slabo plaća, naime po snopu 1 60—1.80 K« a pintarice 1.20 kr. - Od bukovih vratila imadu sada prilično dobru prođu t. zv. „bati" od 2 metra dužine sa ´7i2 cm, u kvadratu. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 326 — Robu izrađuju domaći poduzetnici te ju izvažaju većinom na Senj. Sjekored Veliki Javornik imade površinu od 268.115 jutara, od toga su 5´77 čistine, dok je ostala površina pošumljena;. Etat iznaša 12204 m^, a godišnji etat odgovara površini od 72´76 jutara. Obračunata vrijednost ovogodišnje sječine je 15.730 kr. Cijela Ijeskovačka šumarija imade oko 57660 m^ zalihe u vrijednosti od 57.710 kr. Godišnji etat iznaša 12204 m^ ali se sječe samo 4052 m^, dok je ostalo neunovčivi otpadak i to poradi prevelikih izvoznih troškova. U ovoj se šumariji pojedini komplexi i ručnom sjetvom i sadnjom biljka pošumljuju, te se godimice sade oko 40´7 7 jutara tako pomlađuje. Pošumljuju se tako većinom samo paljevine, ali osim ovih i stare bukove sastojine, u kojima je slab prirodni pomladak. Za cijelu šumariju upotrebljuje se godimice oko 234.500 biljki, a trošak sadnje iznaša 1131 22 kr. Biljke se sade u razmaku od 1 metra tako da ih na 1 ral dođe 5775 komada. Materijal za pušumljivanje dobivala je ova šumarija prije iz šumskoga vrta u Sv. Mihovilu, nu pošto se je pokazalo, da tamošnje biljke usljed promjena klimatičkih prilika u ovim krajevima slabo uspjevaju, to se sada ovdje uzgajaju u posebnim šumskim biljevištima kod Crne rijeke i u Corkovoj uvali. U ovim biljevištima, koji zapremaju zajedno oko 1´5 jutra, kultivira se u prvom redu smreka, koju onda u četvrtoj godini presađuju. Spomenuo bih ovđe, da su biljke u tim šumskim vrtovima vrlo gusto sijane, razlog tomu nijesam mogao saznati. Putem preko Visibabe, Velikog Javornika u Corkovu uvalu susretasmo brojne dosta zanimive šumske biline ; Ljcopodium selago, Saxifraga rotuniifolia, Deutaria poljphilla, Aquilegia migricans, Helleborus multifidus, Actea spicata, Rannunculus aconitifolius, Thalictrum aqailegifalium, Ehamnus carniolica, Lonicera Xylosteum, a u bukovim sastojinama Asperula odorata i još u to doba Anemone nemorosa, za tim Euphorbia amigdaloies, Bupleurum rotundifolium i t. d. — |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 327 — Iz Corkove uvale nastavismo onda i opet posije male okrijepe krasnom cestom put prama Plitvičkim jezerima, izčekujuć željno, da nam se pred očima stvori i taj čarobni kutič svete i velike prirode, koju je svom rasipnosću Bo^; obdario Da u prirodi vlada uvijek ravnoteža viđeli smo i sada, jer ostaviv na Vratniku žalostan i jadan primorski Kras, došli smo eto u novi kraj, bogat i prepun krasotama i skoro nedokučivih problema prirode. Postanak samih Plitvičkih jezera tumači se na više načina, ali najvjerojatnije jest, da je voda iz Crne i Bijele rijeke napunila Kraške ponikve, jednu za dru, gom, koje su ovđe kao skaline jedna ispod druge redaju. Prvo od jezera, koje smo uočili, bijaše Prošdansko. Veličanstveno bijaše gledati, kad smo več pod večer tamo prispjeli, konture onih visokih jela i krošnjatih bukva, kako se u onoj tamo modrozelenoj vodi bistro zrcale i odrazuju. Vrhunac razdraganosti doživješe izletnici medjutim tog dana tek u t. zv. ,,Labudovcu" (njekadanjem ,,Devčičevcu" a sada tuskulumu sveučil. prof. g. Janečeka), koji ih je tamo sam najprijaznije dočekao. Razgledavši gornji dio parka, spustisnio se i u podzemno njegovo vilinje carstvo. Visoki vodopadi i mnogobrojne špilje ukrašene sigama raznog oblika, obkoljuju ovdje drugo jezero ,,Ciginovae" koji leži 11 met. ispod Proščanskog jezera. Razgledav ove krasote, nastavismo več prilično kasno u veČer, put prama nočištu u svratiste na ,,Kozjaku". Sljedeći dan t. j . u nedelju 10. lipnja, bio je posvećen razgledanju dolnjih jezera, koja ako i nisu tako velika kao gornja ipak su mnogo ljepša. Ovdje nam se priroda pokazuje još u netaknutom djevičanstvu i cijeloj svojoj ljepoti ah i jakosti. Kroz nebogledne, vodom istrošene dolitnitne stjene ruši se voda u jezera i ističe napokon u Koranu. Od flore na Plitvičkim jezerima vrijedna su spomenuti: Poa vivipaca, brojne orhideje (orhis militaris, tridentata, coriophora) Ophrjs miodes, Anacanthis pjraraidalis, Gymadenia conopea, Listera ovata, Lilium carniolicum, Iris variegata, Centaurea |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 328 — montana, Veronica uticaefolia, Carduu^ carduelis, Ceplialaotera latifolia i rubra, Clematis recta, Homogine alpiua, Cirsium Erjsithales, 8axifraga Aizoon, S a x i f r a g a p e t r a e a, Diatithua monspessulanus, Phegopteris Eobertiana, Peltaria alliacea Evonymu8 verrucosa, Cotinus Coggyna, Cladium Mariscus, Laserpitium latifolium Laserpitium Siler, Geatn rivale, Allium ursinum, Aquilegia nigricans, Tlialictrum a([uilegif´olium itd. Kod jezera ,Novakovid brod´ našli smo i Spiraea cana uz nekoliko exemplara okržljalih Taxusa. Isti dan posije podne krenulo je nas nekoliko onda još i na ,,Oštri Medveđak´ (850 m.), na koji vodi lijep turistički put, u serpentinama kroz gustu bukovu šumu. Na putu nikoga ne susresmo, nu na samome vrhu nekoliko pastira, i t) na žalost sa kozama, koje 6e eto i taj vrh sasvim opustošiti i pretvoriti u golu kam. Sa ovoga se vrha pruža krasan pogled ne samo na gornja jezera, susjednu Bosnu već i na svu bližu i daljnu okolicu sve tamo do Kleka i Velebita. Vrativši se svratištu pođosmo na večernji rakolov. Ovaj je bio doduše izdašan, ali žalobože hvataju se ovdje i raci, koji su jedva dosegli i veličinu od par centimetara. Uz množinu raka nalazimo,u tim jezerima također i pastrva, koje kadkada dosegnu i veličinu od 70—80 cm. Velika je ipak šteta, da se na ovim jezerima, koja posjeduju sva svojstva dobrom uspjevanju pastrva, još uvjek ne goji umjetno ribogojstvo. Osim vlastitog roda, koji svoj pomladak zatire, nalazi se u jezerima i veliko mnoštvo pijora (Phoxinu8 laevis), koji je u društvu s racima također velik neprijatelj pomladku pastrva. Uvedenjem racionalnog ribogojstva pomoglo bi se i narodu, koji u ovom kraju inače baš osobite zaslužbe ne nalazi. Slijedeći dan pohodismo onda još i gornja jezera uz izvor ,,Crne rijeke", kao i jur prije spomenuto tamošnje državno šumsko biljevište. Između Prošćanskoga jezera i ceste, odmah pred Ljeskovcem počimlje tresetno tlo, koje je nastalo, što je ovaj kraj brdovit i bogat oborinama, a zemlja ee usljed nizke temperature ne može osušiti. |