DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1906 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 288 — Rogač (latinski Geratonia siliqua — njemački Johanis brod) obični rožičk i — vrst je crnogorice, koja u Dalmaciji, u okolici dubrovačkoj kao i otocima, i u divljem stanju raste. Rogač je jedna najkoristnijih tamošnjih vrsti drveća, jer daje velike prihode. Inače to stablo nepodnaša oštru zimu. Ako je samoniklo, treba ga nakon pete ili šeste godine navrnuti (plemeniti), jer divlje slabo ra je. Oplemenjuje se tako, da se prije svega posjeku sve grane po deblu, a samo se par boljih ostavi za uciep ili navrtak. Onda. se uzme sa pitomog stabla (rogača) mladi komad kore sa pupkom, koji ima skorim potjerati. Taj komad neka bude po prilici 8 X ´^ cm. velik, pa se onda uciepi na jur pripravljeni uciep, tako, da se sav pokrije i to tačno; klicu (pupak) m ado kore pristaviti na pupak u uciepu mladoga — divljega drva — razumije se izpod kore, i onda tvrdo omotati konopcem cieli razciep tako, da klica ostane slobodna I to je onda dosta za navrtak. Ako se može, neka se drvo zagnoji svake treće godine, ako ne, neka se bar od vremena do vremena okopa. Gdjekad ga treba i oklaštriti, da neraste odviše u vis, i da ima uvjek dosta vazduha. Rogač cvate u srpnju i kolovozu, a bere se onda tek drugu godinu u isto doba, s toga treba kod branja dobro paziti, da se neotrusi cvet. Od toga drva imade više vrsti. Od koliko koristi je rogač, kazuje primjer, da je jedan siromašni seljak M. na Lopudu, koji imade 7 takovih stabala, dobio prošle godine s jednog takovog stabla 11 kvintala rogača, i to na stablu od 50 godma — a te rogače prodao onda za 110 kruna. Prošle su godine proizveli otoci Sipan 800 kvintala rogača, Lopud 560, a Koločep 400 kvintala. Zaton kod Gruža 600, Orašac 400, Trsteno 500, a Brsečine 300 kvintala. Rogač je u trgovini mnogo tražena roba, trebaju ga naročito i za rum, a uz to siromašnije obitelji okradu zimski dan — kako se reče — često samim rogačima Bilo bi svakako vriodno, da se napose i po dalmatinskim otocima a moguće i po našem primorju, na zaštićenim mjestima, gojenju te korisne crnogorice više brige posvećuje. „Pučki list" Dmro. Na dne 6. svibnja o. g. umro je u Lividragi, nakon težke operacije i bolesti šumar vlastelinstva čabarskoga Miros 1 av Hlavač. Bilo mu tek 32 godine, a ostavio je uz ucviljenu udoVu i više djece u najvećoj bjedi i nevolji. Vlastelinski šumarnik g. Hinko Fiirst u Gabru, upravio je u „Oesterr. Forst- und Jagd-Zeitung" na sve drugove i prijatelje pokojnika poziv i molbu, da sabiranjem milodara, bar za prvi čas pomognu, sirotam i udovici pokojnika. Poziv na koji ovime i članove našega društva upozorujemo. Urediuje profesor F Ž. Kesterćanek Tiskara C. AIbrecht (Maravić i Dečak.) |