DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1906 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 285 nosti od 247.474 irune. a u Dalmaciji 16 ha isultura i 1133 ha starijih saslojina, u ukupnoj vrieđnosti od 21.110 iirnna. ^ Šumarska obuka u Japanu. Za šumarsku obuku obstoji u Japanu danas ukupno 60 stručnih zavoda i to: jedan na sveučilištu, tri na tehničkim visokim školama, pet srednjih šum. škola, pet lugarnica, a osim toga imade još 46 lugarskih tečejeva. Broj sveučilištaraca šumara bio je g. 1904. — 43, na tehničkim visokim školama učilo je istodobno 221 šumara, a u srednjim šumarskim školama njih 375, na lugarnicama i lugarskim tečajevima pako bilo je upisano 5018 pitomaca. Već i po tom se najbolje vidi, koju veliku brigu Japanci i o toj narodno gospodarstvenoj privredi vode. Velika potražnja za brikettima. Poznato je, da je kameni ugljen daleko potisnuo gorivo drvo iz uporabe, i da danas jednako gori na kaminu bogataša i ognjištu siromaha. U tu svrhu on se do najnovijeg doba upotrebljavao u istom stanju, u kakovom se iz ugljenika kopa. Kao što se najsitniji komadići suha zlata u koritu kake rijeke marno traže i pomno sabiru, tako se i sitni komadići kamena ugljena, čija vrijednost je za čovječanstvo daleko veća od sama zlata, sada sabiru, i u posebnim kalupima pod velikim hidraulskim tlakom prešaju u formi kockali, koje se briketti zovu. U zapadnoj Njemačkoj postoje posebne tvornice, koje takove brikette prigotavljaju, kao u Mannheinu, Rheinau, Gustavburgu i Strasburgu, koje u mjesecu 35 — 40.000 tonna briketta izrade. Ovi se briketti prave iz kamena ugljena bolje kva iteta, pa za to imadu dobru prođu, što se razabire iz vijesti, koju čitamo u „Koln V Ztg," da su pomenute tvornice morale odbiti mnogobrojne naručbe na ove brikette, jer ih ne mogu ispuniti. N. Šume u Rumunjskoj zapremaju 18 postotaka od ukupne površine ili ti 2,546.790 ha. Od ove površine odpada na državne šume 407oj na krunske, zakladne i obćinske šume S^/oi ^ ostatak od 52"/o na privatni šumski posjed. Po vrsti drveća zapremaju čiste hrastove šume 3l7o, mješovite bukove, hrastove i briestove šume 28"3"/Q, jela i smreka 13 S´/g, jela i snirek sa bukovom 207^, dok 7"27o odpada na ine razne lištače. Od ukupne površine šuma sa 1,085.000 ha, otvoreno je do sada sječi i trgovini oko 650.000 ha., a 163.000 odpada na čistine i neplodne zemljišta. Glavni su trgovački izvozni proizvodi lagvi i dužice. Vrednost godišnjeg izvoza dosiže do 24—25 milijuna franaka. Napose u novije doba razvila se je u Rumunjskoj živahna šumska trgovina u veliko zastupana i austro-ugarskim Izgovačkim tvrdkama ´lOAS BAO |