DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1906 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 284 — U tom slučaju došli bi posjednici pilana u istočnoj Pruskoj, u položaj, da konkurenciju pilana srednjih, južnih i zapadnih država, ućine za uvijek nemoćnom, a i posjednicima šuma u odnosnim državama nanesu materijalnih šteta. Prema tomu nije onda čudo, da se na odnosnoj sjednici u Berlinu razvila živahna debata, u kojoj je bio glavnim izvjestiteljem, profesor na munhenskom sveučilištu. Dr. Endres, koji je dotično pitanje sa mnogobrojnim statističkim podacima osvjetlio, naglasivši, da oni u principu ne bi imali ništa protiv toga, kad bi se tu radilo samo o pruskom drvu, ali uvedenjem naumljene tarife, ne mogu se zatvoriti vrata i stranom drvu. U svom obrazloženju istakao je prof. Dr. Endres, da bi se u tom slučaju nanijela velika materijalna šteta i kraljevini Bavarskoj, koja godišnje izvaža u rheinsko područje oko jedan i pola milijun m^ drva, u vrijednosti od 20 milij. maraka. Kao drugi izvjestitelj bio je nadšumarnik i ravnatelj šumarske akademije u Eberswaldu, Riedel, koji je zauzeo isto stanovište, naglasivši, da se u ovom slučaju ne bi trebali toliko bojati vrednijeg borovog drva iz Rusije, koliko mnogo lagljega smrekovoga drva iz Galicije. Konačno je donesena rezolucija, koja je sa svima protiv jednoga glasa primljena, te u kojoj je zauzeto stanovište, protivno uvedenju naumljene tarife, jer ona ne ide u korist drvne industrije, u okviru njemačke države, nego stranog drva. Napokon je izražena želja, da se u Pruskoj na okruglo drvo uvede niža tarifa, nego li na rezanu robu, kako je to u južnoj Njemačkoj već uvedeno. N K šumarskoj statistici u Austrijskim zemljama naposu i Dalmaciji. Prema službenim statističkim izkazima, postradalo je u austrijskim krunoviftama g. 1902. ukupno, od vjetro i sniegoloma 75.141 ha šume, sa izradjenom drvnom gromadom od 2,096.127 prost. met. drva. Zareznici poharaše- ukupno 12,208 ha šume sa 29,351 prost. met. drva. Od šumskih je požara istodobno nastradala površina od 350´5 ha mladih kultura i 1168 ha starijih sastojina, u vriednosti od 117.468 kruna. Godine 1903. nastradalo je od vjetro i sniegoloma 141,094 ha šumske površine, sa 1,418,766 prost, metara drva. Od zareznika nastradalo je 6,650 ha šuma sa 11,871 prost, metara drva, a od šumskih požara, 1519 ha kultura i 2504 ha starijih sastojina, u ukupnoj vriednosti od 450.649 kruna. Vjetrolomom i sniegolomom nastradalo je g. 1903. najviše t. j . 52102 ha šume — u Moravskoj, od zareznika je najviše uništeno g. 1902. takodjer u Moravskoj, 5,809 ha šume, a od požara u Galiciji i Dalmaciji i to g. 1903. u Galiciji ()44 ha kultura i 522 ha starih sastojina u vried |