DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1906 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 283 — Pored toga javlja isti list, da su veletržci S. D. Jatte i David Franke sinovi, u guberniji Volbinien dostali jednu šumu od 250 000 stabala, u svrhu eksplotacije kroz 10 godina, za svotu od jedan milijun maraka. Ne kaže, kakova je šuma, nogo navodi, da će se izrađivati u trupce, odnosno robu, prikladnu za trgovinu. JV^. liadiiici a Njemačkoj Poznato je, da su svi radnici u Njemačkoj osjegurani, dakle i šumski radnici. Poslodavci uplaćuju za svoje namještenike, zakonom ustanovljene iznose, koji su od god. 190l—1905 narasli na svotu od 424,555.393 marke. Prema listu „Post" participiraju najveće tri savezne države: Pruska, Bavarska i Saska sa slijedećim iznosima. Pruska sa 267,767.069 maraka Bavarska , 36,326.887 Saska „ 37,567.086 Ukupno 341,661.042 maraka U Pruskoj stoji na prvom mjestu grad Berlin sa 93,843.425 M, upravo više od jedne trećine za sve tri navedene države; zatim dolaze rheinske pokrajine, u kojima je industrija najrazvijenija sa 62,085.369 M, dakle skoro jednako četvrtini sveukupne svote navedenih država. Držimo, da ove brojke same dosta govore, pa im ne treba kamentara. N. Njemački držar. šumarski savjet {Forstwirtscliaftsrat). To je poseban odbor njemačkoga šumarskoga društva, kojemu je dužnost da u važnim šuiuarskim pitanjima daje vladi svoje stručno mišljenje. Ovaj odbor, koji broji 50 članova, držao je nedavno u Berlinu izvanrednu sjednicu, u kojoj je razpravljao pitanje, da li bi se „Staffeltarifa" na drvo protegnuti imala i na zapadno od Berlina ležeće rheinsko područje, koja tarifa stoji danas na snazi počam od skranje tačke Pruske, pa do Berlina. Pod „Staffeltarifom", kako je poznato, razumijeva se onaj sistem tarifrianja, gdje jedinična cijena za transport drva željeznicom, za svaki kilometar nije jednaka, nego je za različite udaljenosti različita, t. j . u pravilu za veće udaljenosti sve manja i manja. Ovo pitanje potakli su posjednici šuma i trgovci drvom u istočnim pokrajinama Pruske, gdje se nalaze velike zalihe drva, navlastito borova koje ondje nema osobitu prođu, kao u rheinskom području, gdje je najviše razvijena industrija i gdje je centrum šumske trgovine za cijelu Njemačku. Ovaj manevar naišao je na odlučan odpor, kako od strane trgovaca drvom, tako i posjednikah šuma srednje, južne i zapadne Njemačke, kojima rhainsko područje glavno tržište, pa su na više zajedničkih skupština odlučno ustali protiv uvedenja naumljene tarife, jer da ona dolazi u korist stranom drvu, koje u istočnu Prusku, iz Rusije i Galicije u velikim masama dolazi. |