DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1906 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 279 - Nadali smo se doduše, da će bar nova narodna borba, koja otvara široko polje plodnosnomu radu, iznijeti na površinu i ovaj predmet, no do sada još o tom nitko ni rieči. Grmilo se toliko puta po novinama o „neprecijenjnom narodnom imetku" koji leži u našim šumama, isticala se potreba, da za gospodarenje s tim ogromnim kapitalom „treba i strukovnoga osoblja" — ; pa ipak uza sve to, što se uvidjala opravdanost svih tih zahtjeva, nije se našao još uvjek nitko, da to pitanje sada, kad mu je hora, iznese iznova na javnost. I baš zato činimo to mi. U kraljevoj poruci, koja je iznijela sva tobože najvažnija pitanja, što bi se imala riješiti za budućih saborskih zasijedanja, nije nigdje ma ni jednom riječi spomenuta naša šumarska akademija. Po ovom sudeći kao da još uvijek nije došao rćd na to pastorče naše „almae matris" ! Šta više, u program rada stavljeno je pitanje liceja, n šumarske akademije nije. Ta zar je u istinu to pitanje prešnije i važnije nego ono šumarske akademije ! Držimo dakle, da je baš sada nadočao čas, da ovo pitanje i opet što toplije stavimo na srce svim onim faktorima, koji su kadri i voljni, da za nj ulože koju dobru riječ, a uvjeravamo ih da će im potomstvo biti u velike zahvalno. Poimence pak u tom pogledu preporučamo i našim borcima za narodno pravo : 1. Da pospješe zakonito uredjenje šumarske akademij e koja bi bi se imala ili kao zasebni fakultet — po primjeru ostalih naprednih zemlja— utjeloviti s univerzom, ili pako urediti kao posve samostalna visoka škola. 2. Da se konačno uredi primanje apsolvenata naše akademije u državnu šumarsku službu, u području Hrvatske i Slavonije. 3. Da se isposluje, kako bi našim apsolventima bio otvore n pu t i u bosansku državnu službu, koji im od najnovijega vremena zatvoren Ovu toplu želju iznosimo na javnost sa čvrstom nadom, da će naši vredni borci za narodnu stvar učiniti sve, što će biti kadro, i s uvjerenjem, da svaki narod, koji hoće da se uhvati u kolo ostalih prosvijetlenih naroda, ne samo da mora imati sve institucije, koje odgovaraju njegovim potrebama, već isto tako valja nastojati, da se i sve tečevine tih institucija uzmogna upotrijebiti na korist i dobrobit njegovu. Bilo bi možda umjesno, kad bi i sami slušači šumarske akademije i opet u zgodan čas odabrali malu deputaciju pred nadležne faktore pa im opširnije rastumačili razne svoje jade i nevolje." |