DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1906 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 276 — grofice Bombelles rođjene grofice Mittrovski, šurjaka Aladara grofa Jankovicha i Ferdinanda grofa Brandisa, djece Josipa i Ferđinandine, nećaka dra. Ivana. Aladara i Dioniza grofa Jankovicha, nećakinja Irme grofice Jankovich i Tilde grofice Jankovich, rodjene grofice Brandis, te u ime svih ostalih rođjaka žalostnu viest, da im je premili otac, djed, pradjed i tast gospodin Marko grof Bombelles, ces. kr. komornik, član ravnteljstva c. kr. povi. južne željeznice, c. kr. povi. zavoda za osiguranje „Ph6nix" i t. d. i t. d. dne 15. lipnja t. g u Meranu nakon duge i teške bolesti u 77. godini života svoga blago u Gospodinu preminuo. Zemni ostatci neprežaljenog pokojnika prevezeni su u Zelendvor kraj Varždina, te ondje sahranjeni u porodičnoj grobnici. Slava mu! Imenovanja i promaknuća. Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije premjestio je iz službenih obzira kr. kotarskog šumara II. razreda Rudolfa Kolibaša od kr. žup. oblasti u Osieku kr. kotarskoj oblasti u Slatini. Kr. ug. ministar za poljodjelstvo imenovao je kr. šumarnika i predstojnika kr. šumarskog ureda u Otočcu V i 1 i m a T 6 1 g a kr. šumarskim savjetnikom u 3. plaćevnom VII. plaćevnog razreda, te kr. šumarskog kandidata Dragutin a Ott a kr. šumarom u 3. plaćevnom stepenu X. plaćevnog razreda, a šumara Ladislava Stro m skija kr. nadšumarom u 3. stepenu IX. plaćevnog razreda sa sustavnim berivima. Osobna viest. Predsjedničtvo šumarskoga odsjeka za obdržavanje V^III. medjunarodnoga gospodarskoga kongresa g. 1907. u Beču, upravilo je na profesora kr. šumarske akademije zagrebačke g. F. Kesterčaneka ćastni poziv, da uz gg prof. Dr. A. Ecksteina iz Eberswaldena i prof. F. Wachtela iz Beča i on, preuzme referadu u pitanju „Koje mjere bi bile sposobne, da se većim oštetama od zareznika u šumama predusresti i njihovo razprbstranenje preprečiti uzmogne? Tim je kongresni odbor dakako mislio u prvom redu takodjer i hrvatskim šumarom a napose i našoj hrv. šum. akademiji osjegurati na kongresu dolični upliv i zastupstvo. Različite viesti. Upit. Činovnici imovnih obćina upravljaju sa javnim dobrom te vršeć šumsko redarstvo obavljaju vladin posao. Odnosa] tih činovnika uredjen je zakonom, te je administrativne javne naravi. (§. 101. i 181 k. z., okružnica v. vlade od 15. VIII. 1892. broj 24. 142., zak. čl. XI 1885.) Ustanova čl 20. zakona od 15. VI. 1873. jasna jasna je kao : ona §. 6. zakona od 11. VII. 1881. (naredba v. vlade od 15. IV. 1892, Broj 16.624. po riešenju v. kr. stola sedmorice od 14. II. 1.892. br. 421.) |
ŠUMARSKI LIST 7/1906 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— ´277 — Disciplinarna vlast se vrši po naredbi visoke kr. zem. ,vlade od 2. VI. 1892. br. 2.561 i §. 8. zakona od U. VI. 1881. Imovne obćine su javne uredbe (naredba v. vlade od 2. VI. 1.892. br. 2.561. i čl. 10., 20. i 27. zakona od 15. VI 1.873. ter §. 4. i 8. od 11. VII. 1.881. i §. 199. si. d., k. z., kao i okružnica v. ckr., gl zapovjedničtva od 2. VII. 1.879. br. 1.839 pr., 1. z. u. kom. VIII. od god. 1.879., zatim naredba v. vlade od 2. II. 1.893. broj 18.293./90. i od 29. II. 1.892. broj 28.507.). čivovnici imovnih obćina vrše javne dužnosti, zato se moraju usporediti ravnopravnim, sa ostalim šumarskim činovnicima u nas. Pa je li tomu tako? Ako je tomu tako, to se na ovaj upit nadovezuju medju inima, i sljedeća pitanja: 1. Jer su im svojedobno uskraćeni certifikati za pogodnu vožnju na državnim željeznicama, da li im se to i opet dogoditi |nebi moglo? 2. Istima je svojedobno uskraćena gradjanska spomen-kolajna utemeljena Previšnjim rješenjem od 18. VHI. 1.898. Hoće li im se pravo na takovu naknadno priznati, po točki II. odnosnih pravila ? 3. Zašto nisu rješeni polaganje jamčevine? Zašto im se položene jamčevine ne vrate? (§. 9. zakona od 1.881. zadnja alinja, prama vis. vlade naredbi od 15. VII. 1.904.). 4. Zašto jubilarna zaklada za potporu djetce šumarskih činovnika, sveudilj djelotvorna nije? Slavno hrvatsko-slavonsko šumarsko družtvo umoljava se, da bi uzraditi izvolilo, e bi se gornja pitanja po naše odnošaje, — povoljno i što skorije — rješila, jer što je pravo i Bogu je drago! A mi ne tražimo ništa ino, već uz svoje dužnosti da uživamo i svoja prava, koja nam se zanijekati nemogu. V. BenaJc. Podpore za djecu drž. šumarskih dinoTnika. Iz zaklade za uzgoj djece državnih šumarskih činovnika, koji spadaju u službeni djelokrug kr. ug. ministarstva za poljodjelstvo, izdavat će se u smislu pravilnika u mjeseau srpnju t. g. podpore za školsku godinu 19G6./1907. Podporu mogu dobiti mužka djeca, dotično sirotčad šumarskih činovnika, koji spadaju u službeni djelokrug kr. ug. ministarstva za poljodjelstvo, ili koji su iz službenog djelokruga državnog šumarstva umirovljeni, dotično umrli, i to ona djeca, koja u jeseni godine 1906. polaze, ili počnu polaziti javnu gimnaziju ili realku, ili kr. ug. šumarsku veliku školu u Selmezbanyi, kao i ženska djeca, ili sirotčad tih istih činovnika, koja polaze djevojačke škole, ili ženske učiteljske škole, dotično koja će polaziti jedan od tih zavoda, i to samo u onom slučaju, ako je barem jedna polovica u njihovim svjedočbama u učevnom napredku izkazanih redova „izvrstno" i „dobro". |
ŠUMARSKI LIST 7/1906 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 278 — Koji sada uživaju podporu, i oni su dužni podnieti ponovno mol benicu, te može ne samo jedno diete od jednog činovnika, nego u obrazloženom slučaju i dvoje, dapače i troje djece, dotično sirotčadi dobiti podporu. Godišnja podporna svota izplaćivat će se tečajem školske godine u 10 (deset) mjesečnih jednakih obroka. Najmanje dvie trećine podpora, koje se imadu razdieliti, dat će se mužkoj djeci. U molbenicama, koje imaju podnieti roditelji, ili zakoniti skrbnici, ima se izkazati broj još neobskrbljene i već obskrbljene djece, nadalje uživa li koje djete štipendij, ili ima li sličnu stalnu podporu, te ako ju ima, od koga i od kuda ju dobiva. Nadalje imadu se obložiti ovakove molbenice uredovnom svje dočbom, iz koje se razabrati može materijalno stanje roditelja, dotično sirotčadi, te školskom svjedočbom učenika, dobivenom u posljednjoj školskoj godini. Interesiram roditelji, dotično skrbnici, imadu svoje molbenice radi podieljehja podpore podnieti najkasnije do 8 srpnja t. g. upravljajućem odboru zaklade za uzgoj djece šumarskih činovnika u Budimpešti (okružje V^. Zoittin utcza broj 16.). K pitanju šumarske akademije, naslov je članku, što no ga je donio zagrebački dnevnik „Pokret" u svom broju od 14. svibnja t. g, kao glas iz djačkih krugova same šumarske akademije, u predmetu konašnog uredjenja tog našeg jedinog šumarskog naučnog zavoda Držeć, da bi se to pitanje u interesu našeg šumarstva i zemlje, svakako već jednom, i to što prije po nadležnim faktorima svrsi shodno riešiti moralo, donašamo sadržaj tog apela i to za sada bez svakog daljneg komentara s naše strane: „Naši će se čitatelji jamačno još živo sjećati, koliko jadikovki bilo početkom o. g. po našim listovima izneseno o pitanju šum. akademije. No ne samo da se o tom predmetu mnogo pisalo po novinama već se i sa strane djaka a i profesora učinilo mnogo i mnogo toga s namjerom, da se već jednom privede kraju uredjenje naše šumarske visoke škole, a uporedo s tim, da se riješe i nekoja druga važna pitanja, koja amo zasijecaju. No sve to pisanje, sve jadikovke, sve predstavke i deputacije, sve to — sudeći prema današnjem stanju stvari — kao da je propalo duboko u more zaboravi. Dok se je molilo bilo je doduše topuh obećanja i sladkih nada, da će možda bar tijekom godine biti riješeno pitanje 0 zakonskom uredjenju naše šumarske akademije, al´ do danas kako vidimo, od svega toga ma bać ništa. I tako se to pitanje, koje je dozrelo već davno, opet uljuljalo u slatki san. |
ŠUMARSKI LIST 7/1906 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 279 - Nadali smo se doduše, da će bar nova narodna borba, koja otvara široko polje plodnosnomu radu, iznijeti na površinu i ovaj predmet, no do sada još o tom nitko ni rieči. Grmilo se toliko puta po novinama o „neprecijenjnom narodnom imetku" koji leži u našim šumama, isticala se potreba, da za gospodarenje s tim ogromnim kapitalom „treba i strukovnoga osoblja" — ; pa ipak uza sve to, što se uvidjala opravdanost svih tih zahtjeva, nije se našao još uvjek nitko, da to pitanje sada, kad mu je hora, iznese iznova na javnost. I baš zato činimo to mi. U kraljevoj poruci, koja je iznijela sva tobože najvažnija pitanja, što bi se imala riješiti za budućih saborskih zasijedanja, nije nigdje ma ni jednom riječi spomenuta naša šumarska akademija. Po ovom sudeći kao da još uvijek nije došao rćd na to pastorče naše „almae matris" ! Šta više, u program rada stavljeno je pitanje liceja, n šumarske akademije nije. Ta zar je u istinu to pitanje prešnije i važnije nego ono šumarske akademije ! Držimo dakle, da je baš sada nadočao čas, da ovo pitanje i opet što toplije stavimo na srce svim onim faktorima, koji su kadri i voljni, da za nj ulože koju dobru riječ, a uvjeravamo ih da će im potomstvo biti u velike zahvalno. Poimence pak u tom pogledu preporučamo i našim borcima za narodno pravo : 1. Da pospješe zakonito uredjenje šumarske akademij e koja bi bi se imala ili kao zasebni fakultet — po primjeru ostalih naprednih zemlja— utjeloviti s univerzom, ili pako urediti kao posve samostalna visoka škola. 2. Da se konačno uredi primanje apsolvenata naše akademije u državnu šumarsku službu, u području Hrvatske i Slavonije. 3. Da se isposluje, kako bi našim apsolventima bio otvore n pu t i u bosansku državnu službu, koji im od najnovijega vremena zatvoren Ovu toplu želju iznosimo na javnost sa čvrstom nadom, da će naši vredni borci za narodnu stvar učiniti sve, što će biti kadro, i s uvjerenjem, da svaki narod, koji hoće da se uhvati u kolo ostalih prosvijetlenih naroda, ne samo da mora imati sve institucije, koje odgovaraju njegovim potrebama, već isto tako valja nastojati, da se i sve tečevine tih institucija uzmogna upotrijebiti na korist i dobrobit njegovu. Bilo bi možda umjesno, kad bi i sami slušači šumarske akademije i opet u zgodan čas odabrali malu deputaciju pred nadležne faktore pa im opširnije rastumačili razne svoje jade i nevolje." |
ŠUMARSKI LIST 7/1906 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 280 — Naučno putovanje učesnika trgovačkog tečaja na kr. visokoj školi za kultura tla u Beču u Slavoniju. Učesnici prvog ovogodišnjeg t. ZV. komercialnog naučnog tečaja na visokoj školi za kulturu tla u Beču, poduzeli su u arugoj polovici mjeseca svibnja, pod vodstvom profesora Julije Marheta, te g. Edmunda Flofmana, naučno putovanje kroz Ugarsku, Slavoniju te Bosnu i Hercegovinu — povratkom preko Dalmacije i Rijeke. Ovom su prilikom medju ostalim posjetili takodjer i glasovite tvornice i pilane braće baruna Gutmana u Bjelišću, kao i drvorezaonicu i pilanu „dioničarskog đružtva za drvnu eksploitaciju" u Brodu na Savi, osim toga velike tvornice za destilaciju bukovine u Teslicu, kao i poduzeće i pilane tvrdke Eissler i Ortlieb u Zavidoviću. Po Bosnoj im je bio vodjom zemaljski šumarski savjetnik g. M. Buberl. YIII. medjunarodni gospodarski i šumarski kongres u Beču. Kako to jur i u ovome listu svojedobno objavismo, obdržavati će se od 21. do 25. svibnja sliedeće godine, u Beču po broju VIII. medjunarodni gospodarski šumarski kongres. Glasom odnosnog pravilnika obuhvaćati će kongres, obće javne skupštine kao i sjednice pojedinih stručnih odsjeka, odnosno i podosjeka ; zatim ekskurzije i razgledavanja raznih gospodarskih poduzeća kao i šumarskih zavoda i tvornica. Članom kongresa može biti svatko, koji taj svoj naum do 31. ožujka 1907. prijavi eksekutivnome odboru, uz uplatu pristupnine od 20 kruna. Gospodarska i šumarska družtva vlastna su sudjelovati na kongresu, a odaslati i posebne svoje izaslanike kongreskim razpravama. Svaki učesnik dobije nakon uplate pristupnine člansku izkaznicu. članovi kongresa dobivaju sva izvješća kao i ostala izdanja kongresa bezplatno. Samo članovi kongresa vlasni su sudjelovati i ne javnim sjednicama, kao i po eksekutivnome odboru priredjenim ekskurzijama, predlagati referate i sudjelovati kod viečanja. Kongres obuhvaća 11 stručnih sekcija. I. Narodno gospodarstvo. (Udrugarstvo, osobni i hypotekarni kredit, pitanje razterečenja posjeda, agrarna statistika, promet i trgovačke prilike u odnosu prema gospodarstvu i šumarstvu, medjunarodno utananačenje ciena gospodarskih i šumarskih proizvoda, ladanjsko ubogarstvo i gospodarsko osjeguranje). II. Gospodarska i šumarska obuka i pokusi, uklučivo kulturu tresetištah. III. Ratarstvo i bilinogojstvo. Gospodarsko strojarstvo i orudjarstvo. Upravu i upravnu organizaciju. VI. Živinogojstvo, uključivo veterinarstvo (uzgoj stoke, alpinsko gospodarstvo, konjogojstvo, uzgoj male stoke, peradarstvo, pčelarstvo, svilogojstvo i mlekarstvo). |
ŠUMARSKI LIST 7/1906 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 281 — V. Gospodarske i šumarske melioracije. (Natapanje tla i odvodnjivanje, bujičarstvo i zagradjivanje usova). VI. Gospodarske i šumarske industrije (Sečerane, tvornice žeste, škroba, ulja, pive i slada, i upotreba drva). VII. Gospodarska i šumarska obrana bilja. (Bolesti bilja, štetnici bilja i njih tamanenje, obrana korisnih zareznike tamanećih životinja). VIII. Šumarstvo IX. Ribogojstvo i ribarstvo. X. Vinogradarstvo i pivničarstvo. XI. Voćarstvo, povrćarstvo, vrtljarstvo, unovčenje voća i povrća. Prema potrebi odrediti će se još i đalnje subsekcije. Svakoj stručnoj sekciji stoji na čelu posebni počasni odbor. Svi na kongres spadajući izvještaji i priobćenja imadu se izvršujućem odboru predložiti do 1. prosinca 1906. Referati neka budu što kraći — te moraju u svojim eventualnim zaključcima imati njeku obću važnost, za opravdati njihovu raznravu u medjunarodnom udruženju. Konstituiranje pojedinih stručnih odsjeka, odnosno i pododsjeka shedi iza otvorenja kongresa. Razprave pojedinih odsjeka vode se ode- Ijeno. Osim u njemačkom jeziku, dozvoljene su razprave in a francezkom, talijanskom i engleskom jeziku. Izvješće će se izdati na njemačkom i francezkom jeziku. Predsjednik odbora VIII. t. j . šumarskog odsjeka jest c. i kr. odsječni savjetnik i. s. g. Ljudevit Dimitz . Odbor izdao je baš ovih dana već i posebni obširni program pravila i organizacije kongresa. U smisju istoga razpravlj ati će se u VIIl. sekciji t. j . sekciji za šumarstvo o sliedećim pitanjima: 1. 0 osnuću i uzgoju šumskih sastojina s obzirom na visoki prirast gromade i dobru vrstnoću drva . Referirati će gg. Antun Bakesch (Geska), Adolf vitez Guttenberg (Beč), M. le Huffel (Nancy), Herman Reuess (Mor. Bjelacrkva) i dr. Adam Schwapach (Eberswalde). 2. Važnost klimatičnih varietata naših vrsti drveća po uzgoj šuma. Referirati će gg. dr. Adolf Gieslar (Beč), A. Engler (Ziirich) i dr. Mayer (Miinchen). 3. Opošu mlji vanj ugoljetii sredstva una predjivanja. Referirati će gg. M. Parde (Pariz), Ottavio Perona (Valombrosa), Konrad Rubbia (Ljubljana) i S. Wissotzky (Petrograd). , 4. Zadaća pokusnih postaja sob žirom na transport drva i amo zasjecajuće gradjevine. Referirati će gg. Julio Marhet (Beč), M Mathey (Dijon) i Ur Ulrich Meister (Ziirich). |
ŠUMARSKI LIST 7/1906 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 282 — 5. Mjere protiva širenju ošteta od dima u šumama. Referirati će gg Ljudevit Dimitz (Beč), Karlo Reuss (Desau) i đr. H. Wislicenus (Tharand). 6. Koje mjere bi bile kadre, da se večim oštetama od zareznikaušumamapredusretneinjihovorazprostranenje preprečiti uzmogne. Referirati će gg. dr. A. Eekstein (Eberswolde), F. Wachtel (Beč) i Fr. Ž. Kesterčanek (Zagreb). 7. Novi ciljevi i metode šumarskog uredjenja. Referirati će gg. Adolf vitez Guttenberg (Beč), Rihard Kopetzky (Gmunden) i dr. Herman Stotzer (Eisenach). 8. Temelji pravednog oporezivanja šumskog tla. Referirati će gg. dr. Josip vitez Bauer (Beč) i dr. Mor. Endres (Miinchen). 9. Zakonite predusretne mjere na obranu prirode i uzčuvanjeprirodnih spomenika: Referirati će gg. dr. H. Conwentz (Danzig), M. Daubrie (Pariz), Ljudevit Dimitz (Beč) i Žaver Siefert (Karlsruhe). 10. Europejska trgovina drvom, te upliv izgradnje europejskih vodenih puteva na razvoj iste. Referirati će gg. đr. Gumar Anderson (Stockholm), Leopold Hufnagel (Vlaschim), dr. Fr. Jentsch (Hanov. Miinden), Julius Marhet (Beč) i M. Mathey (Dijon). U. Medjunarodno utanačenje jediničnih mjera, sortiranja i u s tano vi iv anj a sadržine tvorivog drva: Referirati će gg. Wilim Eckmann (Stockholm), dr. Kahl (Golmar), dr, H. Martin (Eberswalde) i Karlo Teglas (Šćavnica) 12. Unovčenje bukovog drva u kemičkoj industriji sa tehničkog i komercijalnog stanovišta. Referirati će gg. dr. Herman Kahlenberg (Beč) i Gregor Bencze (iz Šćavnice). Sve ostale obavjesti daje i prijave prima, tajnik kongresa profesor Josef Hiiusler. (Wien L Schauflergasse 6.) Veleprodaja šuma u Rusiji. Vijesti „HaniajKH3H>" o prodaji krunskih šuma u Rusiji za 50 mil. maraka, nekoj berlinskoj tvrdci, iza koje stoji navodno bankovna kuća Mendelsohn, nađovezuje „Holzmarkt" na temelju najpouzdanijih informacija, da ta vijest ne počiva na istini, jer vrhovna uprava krunskih šuma nije nikada ni pomišljala, da šume proda, a to još tim manje, jer u svojim blagajnama ima dosta novca i što trgovina s drvom u Rusiji baš sada dobro prolazi, što najbolje dokazuje okolnost, da je kod zadnjih dražba bila vehka navala šumskih trgovaca, što se može reći, da je za Rusiju rijetkost. Pomenuta vijest, o prodaji krunskih šuma, ima se smatrati kao agitaciono srestvo elemenata, koji idu za tim, da širenjem takih vijesti diskreditiraju rusku vladu u javnosti, te kojima rad vrhovne šumske uprave nije po ćudi. |
ŠUMARSKI LIST 7/1906 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 283 — Pored toga javlja isti list, da su veletržci S. D. Jatte i David Franke sinovi, u guberniji Volbinien dostali jednu šumu od 250 000 stabala, u svrhu eksplotacije kroz 10 godina, za svotu od jedan milijun maraka. Ne kaže, kakova je šuma, nogo navodi, da će se izrađivati u trupce, odnosno robu, prikladnu za trgovinu. JV^. liadiiici a Njemačkoj Poznato je, da su svi radnici u Njemačkoj osjegurani, dakle i šumski radnici. Poslodavci uplaćuju za svoje namještenike, zakonom ustanovljene iznose, koji su od god. 190l—1905 narasli na svotu od 424,555.393 marke. Prema listu „Post" participiraju najveće tri savezne države: Pruska, Bavarska i Saska sa slijedećim iznosima. Pruska sa 267,767.069 maraka Bavarska , 36,326.887 Saska „ 37,567.086 Ukupno 341,661.042 maraka U Pruskoj stoji na prvom mjestu grad Berlin sa 93,843.425 M, upravo više od jedne trećine za sve tri navedene države; zatim dolaze rheinske pokrajine, u kojima je industrija najrazvijenija sa 62,085.369 M, dakle skoro jednako četvrtini sveukupne svote navedenih država. Držimo, da ove brojke same dosta govore, pa im ne treba kamentara. N. Njemački držar. šumarski savjet {Forstwirtscliaftsrat). To je poseban odbor njemačkoga šumarskoga društva, kojemu je dužnost da u važnim šuiuarskim pitanjima daje vladi svoje stručno mišljenje. Ovaj odbor, koji broji 50 članova, držao je nedavno u Berlinu izvanrednu sjednicu, u kojoj je razpravljao pitanje, da li bi se „Staffeltarifa" na drvo protegnuti imala i na zapadno od Berlina ležeće rheinsko područje, koja tarifa stoji danas na snazi počam od skranje tačke Pruske, pa do Berlina. Pod „Staffeltarifom", kako je poznato, razumijeva se onaj sistem tarifrianja, gdje jedinična cijena za transport drva željeznicom, za svaki kilometar nije jednaka, nego je za različite udaljenosti različita, t. j . u pravilu za veće udaljenosti sve manja i manja. Ovo pitanje potakli su posjednici šuma i trgovci drvom u istočnim pokrajinama Pruske, gdje se nalaze velike zalihe drva, navlastito borova koje ondje nema osobitu prođu, kao u rheinskom području, gdje je najviše razvijena industrija i gdje je centrum šumske trgovine za cijelu Njemačku. Ovaj manevar naišao je na odlučan odpor, kako od strane trgovaca drvom, tako i posjednikah šuma srednje, južne i zapadne Njemačke, kojima rhainsko područje glavno tržište, pa su na više zajedničkih skupština odlučno ustali protiv uvedenja naumljene tarife, jer da ona dolazi u korist stranom drvu, koje u istočnu Prusku, iz Rusije i Galicije u velikim masama dolazi. |
ŠUMARSKI LIST 7/1906 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 284 — U tom slučaju došli bi posjednici pilana u istočnoj Pruskoj, u položaj, da konkurenciju pilana srednjih, južnih i zapadnih država, ućine za uvijek nemoćnom, a i posjednicima šuma u odnosnim državama nanesu materijalnih šteta. Prema tomu nije onda čudo, da se na odnosnoj sjednici u Berlinu razvila živahna debata, u kojoj je bio glavnim izvjestiteljem, profesor na munhenskom sveučilištu. Dr. Endres, koji je dotično pitanje sa mnogobrojnim statističkim podacima osvjetlio, naglasivši, da oni u principu ne bi imali ništa protiv toga, kad bi se tu radilo samo o pruskom drvu, ali uvedenjem naumljene tarife, ne mogu se zatvoriti vrata i stranom drvu. U svom obrazloženju istakao je prof. Dr. Endres, da bi se u tom slučaju nanijela velika materijalna šteta i kraljevini Bavarskoj, koja godišnje izvaža u rheinsko područje oko jedan i pola milijun m^ drva, u vrijednosti od 20 milij. maraka. Kao drugi izvjestitelj bio je nadšumarnik i ravnatelj šumarske akademije u Eberswaldu, Riedel, koji je zauzeo isto stanovište, naglasivši, da se u ovom slučaju ne bi trebali toliko bojati vrednijeg borovog drva iz Rusije, koliko mnogo lagljega smrekovoga drva iz Galicije. Konačno je donesena rezolucija, koja je sa svima protiv jednoga glasa primljena, te u kojoj je zauzeto stanovište, protivno uvedenju naumljene tarife, jer ona ne ide u korist drvne industrije, u okviru njemačke države, nego stranog drva. Napokon je izražena želja, da se u Pruskoj na okruglo drvo uvede niža tarifa, nego li na rezanu robu, kako je to u južnoj Njemačkoj već uvedeno. N K šumarskoj statistici u Austrijskim zemljama naposu i Dalmaciji. Prema službenim statističkim izkazima, postradalo je u austrijskim krunoviftama g. 1902. ukupno, od vjetro i sniegoloma 75.141 ha šume, sa izradjenom drvnom gromadom od 2,096.127 prost. met. drva. Zareznici poharaše- ukupno 12,208 ha šume sa 29,351 prost. met. drva. Od šumskih je požara istodobno nastradala površina od 350´5 ha mladih kultura i 1168 ha starijih sastojina, u vriednosti od 117.468 kruna. Godine 1903. nastradalo je od vjetro i sniegoloma 141,094 ha šumske površine, sa 1,418,766 prost, metara drva. Od zareznika nastradalo je 6,650 ha šuma sa 11,871 prost, metara drva, a od šumskih požara, 1519 ha kultura i 2504 ha starijih sastojina, u ukupnoj vriednosti od 450.649 kruna. Vjetrolomom i sniegolomom nastradalo je g. 1903. najviše t. j . 52102 ha šume — u Moravskoj, od zareznika je najviše uništeno g. 1902. takodjer u Moravskoj, 5,809 ha šume, a od požara u Galiciji i Dalmaciji i to g. 1903. u Galiciji ()44 ha kultura i 522 ha starih sastojina u vried |
ŠUMARSKI LIST 7/1906 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 285 nosti od 247.474 irune. a u Dalmaciji 16 ha isultura i 1133 ha starijih saslojina, u ukupnoj vrieđnosti od 21.110 iirnna. ^ Šumarska obuka u Japanu. Za šumarsku obuku obstoji u Japanu danas ukupno 60 stručnih zavoda i to: jedan na sveučilištu, tri na tehničkim visokim školama, pet srednjih šum. škola, pet lugarnica, a osim toga imade još 46 lugarskih tečejeva. Broj sveučilištaraca šumara bio je g. 1904. — 43, na tehničkim visokim školama učilo je istodobno 221 šumara, a u srednjim šumarskim školama njih 375, na lugarnicama i lugarskim tečajevima pako bilo je upisano 5018 pitomaca. Već i po tom se najbolje vidi, koju veliku brigu Japanci i o toj narodno gospodarstvenoj privredi vode. Velika potražnja za brikettima. Poznato je, da je kameni ugljen daleko potisnuo gorivo drvo iz uporabe, i da danas jednako gori na kaminu bogataša i ognjištu siromaha. U tu svrhu on se do najnovijeg doba upotrebljavao u istom stanju, u kakovom se iz ugljenika kopa. Kao što se najsitniji komadići suha zlata u koritu kake rijeke marno traže i pomno sabiru, tako se i sitni komadići kamena ugljena, čija vrijednost je za čovječanstvo daleko veća od sama zlata, sada sabiru, i u posebnim kalupima pod velikim hidraulskim tlakom prešaju u formi kockali, koje se briketti zovu. U zapadnoj Njemačkoj postoje posebne tvornice, koje takove brikette prigotavljaju, kao u Mannheinu, Rheinau, Gustavburgu i Strasburgu, koje u mjesecu 35 — 40.000 tonna briketta izrade. Ovi se briketti prave iz kamena ugljena bolje kva iteta, pa za to imadu dobru prođu, što se razabire iz vijesti, koju čitamo u „Koln V Ztg," da su pomenute tvornice morale odbiti mnogobrojne naručbe na ove brikette, jer ih ne mogu ispuniti. N. Šume u Rumunjskoj zapremaju 18 postotaka od ukupne površine ili ti 2,546.790 ha. Od ove površine odpada na državne šume 407oj na krunske, zakladne i obćinske šume S^/oi ^ ostatak od 52"/o na privatni šumski posjed. Po vrsti drveća zapremaju čiste hrastove šume 3l7o, mješovite bukove, hrastove i briestove šume 28"3"/Q, jela i smreka 13 S´/g, jela i snirek sa bukovom 207^, dok 7"27o odpada na ine razne lištače. Od ukupne površine šuma sa 1,085.000 ha, otvoreno je do sada sječi i trgovini oko 650.000 ha., a 163.000 odpada na čistine i neplodne zemljišta. Glavni su trgovački izvozni proizvodi lagvi i dužice. Vrednost godišnjeg izvoza dosiže do 24—25 milijuna franaka. Napose u novije doba razvila se je u Rumunjskoj živahna šumska trgovina u veliko zastupana i austro-ugarskim Izgovačkim tvrdkama ´lOAS BAO |
ŠUMARSKI LIST 7/1906 str. 40 <-- 40 --> PDF |
- 286 — Zaključni račun IT. banske imovne p 1-h o «ii Odobreno po proraPrimljeno U Proi ačuna čunu za g. 1905. Predmet g. 1905. etatn a jnaslo VI Kruna Kruna iil. stavka Kedovito pukriće: L Blagajnički ostatak koncem god. 1904, 24.fi 59.964 ! 39 9. Dohodak od zakupnina l)ohod po drvosječnoj osnovi 59.182 80.838 i. D: hod paše .<´.. 50 104 e. Dohod žirovine i rovarine . . -20 Dohod od zaplienjenoga ploda-100 6. Dohod od lova i nuzgredniiia 700 478 7. Dohod od suSaca, lomovine i zaploue-850 620 8". 9. Dohod od žistina . 180 89 10. Kamati vried. papira (jjotrošive glavnice) 1.006 1.656 11. Dohod šumskih odšteta u gotovoiti 5,000 2.385 12. Dohod šumskih odšta po dužnicima obradom u šumi i na cestania´ 14.ĆJ59 16.906 13. Kamati nepotrošivih glavnica kod kr. zem. ttađe pohvanjeuih 67.129 66.05* i: 14. i ovraćeni predujmovi 845 Sbroj redovitoga pokrida 173.565 229.943 Vanrcdno pokriće: II. 1. a) Najamnina za voć. vrt nad Hrastuvicom 161 i;i2 III. 1. 57.725 b) Nepotrošiva šumska glavnica . 57.886 132 Sbroj vanrednog pokrića 173.565 229.943 K tomu ; Sbroj redovitog pokrića — 257.196 Vjeresijsko poslovanje ^-487.271 Sveukupni sbroj prihoda 1905. — 419.063 Odblv izdatak sa — 68.207 Blagajničko stanje konc. g. 1905. K tomu : a) Nepotrošiva šumska glavnica kod kr. ze maljske vlade 1,618 064 b) Dužne šnmske odštete koncem god. 19 5. — 450.606 c) Ostatak predujmova za prenos u g. 1905. 645 d) Vfiednost našastara 10.662 e) Sgrade i lugarske kuće 80 584 i) Pohranjeno kod kr. zem. 7.em. blagajne za potrošak 1906/7 -9.624 Potrošiva glavnica za god. 1906. uložnica broj 1188. hrv.-slav. hipotek. banke — 28.862 Stanje imovine II. ban-ike imovne obeine koncem 1905. — 2,199.049 ´ H primUku u nepotrošenoj šumskoj glavaic´v pod b) K 1,618.064*77 o»v»´ |
ŠUMARSKI LIST 7/1906 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 287 — obćine u Petrinji za gospodarsku g. 1906. R a z h o đ Odobreno po prora Izdano u Proračuna čunu za g. 1905. Predmet g. 1905. etatna naslov Kruna Kruna stavka Redovita potreba: I. 1. 2.0 0 2,020 II. 2. Predsjednik i gospodarstveni odbor 1.800 1.389 [osobna beriva 15.314 16.067 III. 3.--13. Gospodarstveni ured | predujmovi — 750 (stvarni izdatci 2.760 2 698 [osobna beriva 40.024 36.234 IV. 14.-18. Šumarije ^predujmovi — 120 (stvarni izdatci 1.026 G49 V. 19.-22. Gosp. troškovi!" gotojom novCu 16.692 9.231 ^ (po dužnicima sum. šteta 3.200 6.6.54 VI. 23.-25. Javni tereti (državni i obćinski porezi i 14,624 14.352 VII. 2B.—30. 10"/o prinoH za činovnike u mirovinsku zakladu, hrv.-slav. zemaljskoj blagajni ter mirovine umirovljenicima i udovama do otvorenja mirovinske zaklade, milostinje i podp ire .. . 11.246 11.277 VIII. Hl.- .33. Uzdržavanje sgra´la i lugarskih ku(´a 1.700 689 IX. 34. Troškovi z i skupštine hrv.-slav. š marskoga družtva . . . . 200 200 X. .35. Doprinos za računarske kontrolne činovnike kod kr. zem. vlade za god. 1905. 2.380 2-380 Sbroj redovite potrebe 112.866 103.704 V´anrcdiia potreba: I. 1. — — II. ´2. 24 989 3.200 III. 3.-5. Stipendije i podpore . . . 4.400 2.160 IV. r, Dnevnićar za evidenciju šumskih šteta 730 726 V. 8. Kup ogrievnih drva za Posavce 5.000 250 VI. 9. Imovinska kućaf u gotovom novcu — 29 u Blinji \po dužnicima šum. š´eta 359 <; VIl. 10. Lugarska kuća/u gotovom novou — 1.033 u Kraljevgaju Ipo dužnicima šum. šteta 800 467 VIII. 11. Izsušenje podruma u -gra li imov. oboine — — 12. II. i III. obrok prinosa za uredjenje po4.283 8.658 13. Za izsušenje Piškornjača u gotovom 1.600 — 14 Cesta Madjari-Letovanci-Blinja — pdradnjom po šumoštetnicima . 10.000 9,777 IX. 14.a Uzdržavanje uredjenog potoka Sunja i Krivaj, doprinos za 3 g. ,360 1.036 X. 15. Povišice činovničkih plača .3 700 2.024 Sbroj vanređne p trebe 54.221 29.270 K tomu: Sbroj redovite potrebo 112.866 103.704 Vjeresijsko poslovanje — 286.088 Sveukupni sbroj razhoda godino 15)05. — 419.063 ^uinsko-i;o!«p»(larstveiii nrc«l II. banske imovne obćine. II Petrinji, dne BI. prosinca 1906 fil. 40 29 72 ^ 14 24 — 50 15 42 97 14 04 — - — — — 72 20 40 40 60 — 36 — 75 66 73 82 01 61 44 Cpravitelj-šuraarnik: Predsjednik: Protustavnik-računovodja: V. Benak v. r. Sofro Ljuboević v. r. Aleks. Ugrenović v. r. |
ŠUMARSKI LIST 7/1906 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 288 — Rogač (latinski Geratonia siliqua — njemački Johanis brod) obični rožičk i — vrst je crnogorice, koja u Dalmaciji, u okolici dubrovačkoj kao i otocima, i u divljem stanju raste. Rogač je jedna najkoristnijih tamošnjih vrsti drveća, jer daje velike prihode. Inače to stablo nepodnaša oštru zimu. Ako je samoniklo, treba ga nakon pete ili šeste godine navrnuti (plemeniti), jer divlje slabo ra je. Oplemenjuje se tako, da se prije svega posjeku sve grane po deblu, a samo se par boljih ostavi za uciep ili navrtak. Onda. se uzme sa pitomog stabla (rogača) mladi komad kore sa pupkom, koji ima skorim potjerati. Taj komad neka bude po prilici 8 X ´^ cm. velik, pa se onda uciepi na jur pripravljeni uciep, tako, da se sav pokrije i to tačno; klicu (pupak) m ado kore pristaviti na pupak u uciepu mladoga — divljega drva — razumije se izpod kore, i onda tvrdo omotati konopcem cieli razciep tako, da klica ostane slobodna I to je onda dosta za navrtak. Ako se može, neka se drvo zagnoji svake treće godine, ako ne, neka se bar od vremena do vremena okopa. Gdjekad ga treba i oklaštriti, da neraste odviše u vis, i da ima uvjek dosta vazduha. Rogač cvate u srpnju i kolovozu, a bere se onda tek drugu godinu u isto doba, s toga treba kod branja dobro paziti, da se neotrusi cvet. Od toga drva imade više vrsti. Od koliko koristi je rogač, kazuje primjer, da je jedan siromašni seljak M. na Lopudu, koji imade 7 takovih stabala, dobio prošle godine s jednog takovog stabla 11 kvintala rogača, i to na stablu od 50 godma — a te rogače prodao onda za 110 kruna. Prošle su godine proizveli otoci Sipan 800 kvintala rogača, Lopud 560, a Koločep 400 kvintala. Zaton kod Gruža 600, Orašac 400, Trsteno 500, a Brsečine 300 kvintala. Rogač je u trgovini mnogo tražena roba, trebaju ga naročito i za rum, a uz to siromašnije obitelji okradu zimski dan — kako se reče — često samim rogačima Bilo bi svakako vriodno, da se napose i po dalmatinskim otocima a moguće i po našem primorju, na zaštićenim mjestima, gojenju te korisne crnogorice više brige posvećuje. „Pučki list" Dmro. Na dne 6. svibnja o. g. umro je u Lividragi, nakon težke operacije i bolesti šumar vlastelinstva čabarskoga Miros 1 av Hlavač. Bilo mu tek 32 godine, a ostavio je uz ucviljenu udoVu i više djece u najvećoj bjedi i nevolji. Vlastelinski šumarnik g. Hinko Fiirst u Gabru, upravio je u „Oesterr. Forst- und Jagd-Zeitung" na sve drugove i prijatelje pokojnika poziv i molbu, da sabiranjem milodara, bar za prvi čas pomognu, sirotam i udovici pokojnika. Poziv na koji ovime i članove našega društva upozorujemo. Urediuje profesor F Ž. Kesterćanek Tiskara C. AIbrecht (Maravić i Dečak.) |