DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1906 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 273 — znaju tim, što su znatno manje i što mlade grančice ne rastu dalje na onom mjestu, gdje ta šiška sjedi. Pa i zadaji ostaci tise, što su se još amo tamo sačuvali uz Plitvička jezera, nisu pošteđeni od sličnih neprijatelja. Ne samo da žene tamošnje okolice u svom praznovjerju režu vrhove i cvjetove onim jadnim ostacima tisovine, j(sve u misli ne bi tako postale neplodne!), već i jedan dvokrilac napada mlade grančice, koje usljed toga zakržljavaju. To je Cicedomja taxi, s kojom sam se — hvala ovoj ekskurziji — po prvi put upoznao. Deformacije vršika, što ih ovaj dvokrilac izvodi slične su onima od Chermes-a na smreci, U nekoliko poteza pera unijeh evo iz svojih bilježaka ono, žto bi moglo zainteresovati ne samo prirodopisca već i svakoga šumara, koji se iole zanima za onu množinu zanimivih pojava prirode, što ih u šumi srede gotovo na svakom koraku. A. Ugrenović ml. Hygienska i etična važnost šuma.*) Već su prirodoznanci Davy, Seguin, Saussure iHumbold dokazali, da je sadržina kisika u šumskome zraku , samo neznatno veća, od one zraka izvan šume, Polag iztraživanja profesora Ebermayera pako, u obće nejma bitne razlike u lučbenom sastavu šumskoga i poljskoga zraka, napose sadržina kisika nije u šumi veća. Oživljujući upliv šumskoga zraka treba dakle pripisati tek njegovoj čistoči u prispodobi sa zrakom u napučenim mjestima, a naročito i većim gradovima, kao i u većoj relativnoj vlagi, a po ljeti u hladnoći, te sadržim eteričnih ulja, a moguće i većom bogastvu ozona. Štetni plinovi, dim, prašina, zametci bakterija kako ih uvjek nalazimo u većoj količini u gradskom zraku, manjkaju, poput ciedila (filtira) djelojućoj šumi. *) Vidi: Dr. M. Enđres .Haiidbiich der Forstp o 1 i tik" Berlin 1905. strana 200—202. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1906 str. 28 <-- 28 --> PDF |
- 274 — Uz to šuma u nutriaji svojoj kao i neposrednim okolišju pruža i zaštitu od oštrih vjetrova. U većoj udaljenosti na polju nedolazi dakako ved ni to ublažujude djelovanje šume u obzir. P. Miquel koji je kroz deset godina (od g. 1882 —1891) u parku Montsouri i središtu grada Pariza (Place St. Gervais) iztraživao sadržinu bakterija u zraku, našao je da jedan kubični metar zraka u parku Montosuri sadržava 300 bakterija i 205 zametaka od pliesni, a zrak u središtu Pariza 5445 bakterija i 1680 zametaka od pliesni. Najveda sadržina bakterija bila je na jednome i drugome mjestu ljeti, najmanja zimi, sadržaj pliesni bio je u parku jeseni, a u Parizu ljeti najvedi. Talijanski iztraživaoci Serafini i Arata našli su u Mediceskoj šumi kod Rima, 45 m. daleko sjeverno od gradskih zidina, broj mikroarganizma pro kubični metar zraka, na ulazu u šumu sa 220.000, u nutrinji sa 13.600, Dakle u razmerju 160 : 100. Poznato je nadalje, da pathogene bakterije u šumskome tlu nenalaze povoljne uvjete života, pa da ih stoga tamo ili u obde i nejma ili bar samo u vrlo neznatnim količinama. Ako je pako u tom smjeru šumsko tlo imuno, tada moraju kroe šumu strujedi zrak kao i iz sume dolazede izvor vode, biti takodjer proste od infektivnih sastavina- Po Pettenkoferu, imali bi polag opažaja izvedenih u Indiji, šume biti sredstvo obrane proti zarazi i širenju kolere. Ovaj upliv šuma sjeČa takodjer i na upliv tresetišitah u Bavarskoj za vrijeme epidimičke kolere g. 1854, u koje su doba mjesta ležeda u području tih Dunavskih čretišta ostala poštedjena od kolere. Isti se povoljni upliv pripisuje šumama takodjer i u pogledu žute groznice i malarije, širenje koje se istina u novije doba pripisuje i komarcima. Po talijanskom ministarstvu poljoprivrede g. 1881. u svrhe iztraživanja pitanja, uplivaju li šume na Agro romanu i na prepredenje postanka kao i širenje malarije, imenovano povjerenstvo, došlo je takodjer do zaključka, da se šumama može i u tom pogleda pripisati koristonosni upliv. Ovo pitanje medjutim još uvijek |
| ŠUMARSKI LIST 7/1906 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 275 — nije i konačno riešeno. Svakako ipak stoji to, da u tropskim zemljama, toli naseljeuici koli i putnici, sbog močvarnoga zraka i stim u savezu stojedih bolesti, izbjegavaju šumovite krajeve. Etičn a važnost , toli često opjevanih šuma, njihov oživljujudi upliv na duševni i umni život Čovjeka, njihov estetski upliv ljubavi k prirodi i k umjetnosti, tisuće je puta već po svim narodima opisana i proslavi jena, nu ta neprocijeniva vriednost šuma još je i tim veća. čim život pojedinaca kao i čitavih naroda, u težkoj borbi za gospodarski obstanak postaje sve nervozniji i materijalniji. LIST-A-K:. Osobne viesti. t Marko grof Bombelles st. Na dne 15. lipnja, umro je u Untermaisu kod Marama u Tirolu, otac visopoštovanog i dičnoga predsjednika našega šumarskoga društva — Marko grof Bombelles stariji c, i kr. komornik, bivši vlastnik dobara Opeke i Klenovnika, u 77 godini života. Pokojnik rodio se je godine 1830. od otca Henrika, koji je g. 1836 bio od nadvojvode Franje Karla pozvan za odgojitelja njegove djece, dakle i našega uzvišenoga kralja. Iz onih vremena bili su grofovi Bombelles i Tauffe najintimniji drugovi i pouzdanici potonjega cara i kralja Franje Josipa. God. 1852. mjeseca lipnja, oženio se je grof Bombeles s Ferdinanđinom groficom Drašković Trakončanskom, koja je umrla 15. studena 1886. Po njoj je dobio velika dobra Opeka i Klenovik, koje je g. 1888. predao svojoj djeci, i to Opeku svom sinu Marku Bombellesu ml. c. i kr. komorniku, velikašu i predsjedniku našega družtva, a Klenovnik kćeri Sofiji, udatu za grofa Brandiša. Treća mu je kći Klotilda udata za grofa Aladara Jankovića u Voćinu. Nasliedivši po svom bratu, grofu Karlu Bombellesu (t 1888.). podadmiralu i bivšem vrhovnom komcrniku blagopokojnog prestolonasljednika Rudolfa, znamenit imetak, nastanio se u Beču, gdje je bio upravnim viečnikom, austrijskog zetnljištno-vjeresijskog zavoda i južne željeznice i t. d. i t. d Za odličnim pokojnikom izdana je sliedeča osmrtnica : Marko grof Bombelles javlja u ime svoje i u ime svojiii sestara Tilde grofice Jankovich i Sofije grofice Brandis, svoje supruge Marije |