DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1906 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 234 — bi uzgojem žitarica mogle narodu namaknuti i slamu za nastelj, a ujedno i kruh za prehranu. Nu pustu zemlju treba kopati, orati, obradjivati, a to kan da se ne će bivšem »graničaru«. Voli on dangubiti — ili i u Ameriku seliti se. I tako rastu od dana na dan i zahtjevi — na zajedničke šume i njihove užitke — a napose i na stelju. A po tom dobiva onda i po šumske uprave, napose šuma obterećenih služnostima — i pitanje »stelarenja«, sve to vedu važnost. Toli pravoužniei krajiških imovnih obćina koli i oni zemljišnih zajednica, ovlašteni su u svojih zajedničkih obdinskih šuma i na užitak stelje. Pa ved i šumski zakon, govoredi o šumskom gospodarenju u obde, propisuje u svojim §§. 11—14, medju ostalim i načine dobave i uživanja stelje u šumama. ;Napose propisano je, da se listinac na jednom te istom mjestu u šumi smije sabirati najviše samo svake trede godine — a nikada da se na tim mjestima nesmiju istodobno sjedi i kresanice, da se stelja smije doznačivati samo u primjereno vrijeme i na stanovitim mjestima i t. d. i t. d. Pa i naredbom kr. zemaljske vlade od 23. travnja 1903. br. 23.152. — odnosedom se na sastavak šumsko-gospodarstvenih osnova i programa za šume zemljištnih zajednica (§§ 20. i 39.) ovo je pitanje naglašeno. Nu i uživanje napred spomenutih »bujadnica« valjalo bi sada svrsi shodnim načinom urediti, da se tako narodu i bez osjetlive štete po šume osjegura i potrebna stelja. Da je neracionalna dobava stelje i kresanica iz šuma po obstanak ovih pogubna — o tom ovdje razpravljati smatramo suvišnim — jer su to i onako svakom šumaru i predobro poznate stvari. U prvi mah pričinit de se mnogome možda ovo pitanje s obzirom na šumarstvo od sporedne važnosti. Promotrimo li ga ipak i podrobnije, a napose i sa stanovišta gospodarskoga, |