DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1906 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 233 — šuma, sastojina, sjecina i t. đ. sa šumskom busolom velikom točnosti provesti. Za preporučiti je uz to, da se reambulacija obavi na temelju pikiranih grunt. kopija, a što se stroja tiče, ako bi si ga htio tko nabaviti, to je najzgodniji i vrlo jeftini t. z. »centrični busolni stroj« kako ga opisuje mehanik Neuhofer u svojim novim cienicima pod brojem 87. a stoji samo 250 kruna. Bujadnice i šumsko stelarenje po gornjoj Krajini. u području modruško-riečke i ličko-krbavske županije imade danas još obilje t. z. »Gmajnica« sačinjavajućih nepregledne »bujadnice« ili ti steljnike t. j . površine obrasle u glavnom lih bujadi (paprati), kojom si tamošnji narod u prvom redu namiruje svoju potrebu na stelji. Na kilometre se ljeti rumeni kraško tlo od takove bujadi. Steljnici ti ili te bujadnice imadu pako po tamošnje gorske krajeve i veliku uarodno-gospodarstvenu važnost. — Ziteljstvo je tih krajeva i danas još baš upućeno na bujad tih stelnika — kao i na šumsku stelju. Bez stelje nejma stočarstva — a ni djubra. Bez djubra ni poljskog priroda — po gotovo u tim i onako pustim kra škim stranama. I bujad i listinac šumski, a i kresanice od crnogorice da vaju stočaru dobru stelju. Preotimanjem krčenja i neracionalnim uživanjem preostalih privatnih šuma — takove se od dana na dan umanjuju povr šinom — a pogoršavaju sadržinom. Uz to preotimlje u novije doba sve više i parcelacija tih šuma, a stim i pretvorba šumišta u livade i oranice, ali ne manje i uzgoj raznovrstne stoke — a po tom i potreba stelje. Istina i današaje »bujadnice« dale bi se bar velikim dielom i bez izvanrednog truda i troška pretvoriti u oranice — koje |
| ŠUMARSKI LIST 6/1906 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 234 — bi uzgojem žitarica mogle narodu namaknuti i slamu za nastelj, a ujedno i kruh za prehranu. Nu pustu zemlju treba kopati, orati, obradjivati, a to kan da se ne će bivšem »graničaru«. Voli on dangubiti — ili i u Ameriku seliti se. I tako rastu od dana na dan i zahtjevi — na zajedničke šume i njihove užitke — a napose i na stelju. A po tom dobiva onda i po šumske uprave, napose šuma obterećenih služnostima — i pitanje »stelarenja«, sve to vedu važnost. Toli pravoužniei krajiških imovnih obćina koli i oni zemljišnih zajednica, ovlašteni su u svojih zajedničkih obdinskih šuma i na užitak stelje. Pa ved i šumski zakon, govoredi o šumskom gospodarenju u obde, propisuje u svojim §§. 11—14, medju ostalim i načine dobave i uživanja stelje u šumama. ;Napose propisano je, da se listinac na jednom te istom mjestu u šumi smije sabirati najviše samo svake trede godine — a nikada da se na tim mjestima nesmiju istodobno sjedi i kresanice, da se stelja smije doznačivati samo u primjereno vrijeme i na stanovitim mjestima i t. d. i t. d. Pa i naredbom kr. zemaljske vlade od 23. travnja 1903. br. 23.152. — odnosedom se na sastavak šumsko-gospodarstvenih osnova i programa za šume zemljištnih zajednica (§§ 20. i 39.) ovo je pitanje naglašeno. Nu i uživanje napred spomenutih »bujadnica« valjalo bi sada svrsi shodnim načinom urediti, da se tako narodu i bez osjetlive štete po šume osjegura i potrebna stelja. Da je neracionalna dobava stelje i kresanica iz šuma po obstanak ovih pogubna — o tom ovdje razpravljati smatramo suvišnim — jer su to i onako svakom šumaru i predobro poznate stvari. U prvi mah pričinit de se mnogome možda ovo pitanje s obzirom na šumarstvo od sporedne važnosti. Promotrimo li ga ipak i podrobnije, a napose i sa stanovišta gospodarskoga, |
| ŠUMARSKI LIST 6/1906 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 235 — dođi demo brzo do osvjedočenja, da su listinac i bujad šumska u gorskim krajevima doista i danas još narodu neobhodua potreba — a s obzirom na to, da bi se i u nas svakako i pitanju potrajnog uživanja stelje u gorskim šumama kao i zajedničkim stelnicima po gornjoj Krajini, imala posvedivati što veda pažnja i važnost. Svratiti u kratkom pozornost mjerodavnih faktora na to pitanje — bila svrha i tih redaka. Gašo Vac, kr. kotarski šumar. Uspomene iz god. 1872. S obzirom na članak u posliednjem broju ;>> Šumarskoga lista« »Nješto iz novije prošlosti našega šumarstva«, dozvolite da i ja ovdje objelodanim jednu takovu iz dobe, kad sam baš u vrieme naumljene veleprodaje t. z. investicionalnih šuma poznatom konzorciju, sudjelovao kod izmjere tih šuma — po t. z. krajiškom triangulatornom direktorijumu Ovaj je direktorij stojao pod upravom c. i kr. ženijskog kapetana Huge Daublevskog pl. Sternecka — kasnije divizionera i podmaršala — a bijahu mu dodieljeni: nadporučnik Allilovid, poručnici Jiiger i Schwarz i moja malenkost. AUilovid mjerio i prenasao je triangulatorne točke na staklo (Spiegelplatte), Jager provadjao je grafičnu triangulaciju za kataster, Sehwarz i Sternock radili su teodolitom — a ja sam imao zadadu, da rukovodim gradnje manjih triangulatornib piramida, da vodim manuale teodolitičke radnje, da rišem nacrte, provadjam račune, a napose još i tu, da sa raznih piramida kao i crkvenih tornjeva sa »Heliotropom« dajem znakove u odredjenim smjerovima tako, da triangulator — u velikoj daljini — na protivnoj strani, odraženo svjetlo uzmogne točno fiksirati — te kuteve teodolitom mjeriti.* ^ Heliotrop je vrst zrcala, koje je u središtu probušeno — mikrometrlčkim bezkonafinim vijkom (Schraube ohne Ende) za sitno kretanje zrcala proviđjeno postrance sa dalekozorom i magnetičkom iglom. Sitn-m kretanjem zrcala prema kretnji zemlje i položaju, odrazivase sunce — poput zviezde na protivnoj strani. |