DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1906 str. 40     <-- 40 -->        PDF

— 206 —


vrieme od 21 do 21 svibnja slieđeće godine. Odnosne brojne predradnje


večim su dielom jur svršene


U predmetu uaumljeiiog dokinuća kr. ugarske visoke škole
za šumarstvo u Šćavnicl — ter prenosa iste u Budimpeštu, razvila
se je u novije doba i opet vrlo živahna agilacija u magjarskim šumarskim
krugovima, te imade temeljite nađe, da će se ta skroz opravdana
želja i težnja magjarskih šumara — u interesu stvari i razvitka
magjarske šumarske nauke, napokon ipak i oživotvoriti.


4 šta će biti s našom t. z. šumarskom akademijom ? — To po
nas toli važno pitanje — koje je pod konac prošle godine bilo predmet
mnogih rasprava i u javnosti — čini se, da je sada i opet došlo kao
u zaborav — a ipak je riešenje istoga od dana na dan sve manje ođgodivo
— jer sađanji doista skroz neopravdavi provizorij niti odgovara
interesima zemlje, niti zavoda, niti stvari.


0 pitanju nždržanja šuma u okolišjn građa Zagreba, držao je
kr. tehnički savjetnik g. Valentin Lapaine, na sastanku družtva inžinira
i arhitekta u Zagrebu, na dne 12 ožujka vrlo zanimivo predavanje, u
kojemu je međju inim i slieđeće činjenice i pređloge iznesao: „Gradska
šuma Tuškanac i dalnje visočine oko Zagreba — mogle bi se donekle
prispodobiti liepoj slici u liepom okviru. Okvir to su šume. Dobro zna


demo, da drvenom okviru prieti često uništenje od crva, koji svoj rad
sakriveno obavlja; našim šumama pako prieti pogibelj i uništenje od
sjekire, koja javno po svjetlom danu radi. Prije trideset godina bijahu
ove šume od velikoga obsega, pa guste i tamne; danas je njihov obseg
reduciran na polovicu, a mjestimice tako su riedke, da nema u njima
više ni hlada. Bude li devastacija dalje trajala, ostat će
nam nakon trideset godina samo šuma u „Zelengaju" i nekoliko suhih
hrastova blizu „Streljane", a privatne će šume sasvim izčeznuti.


Ako se to dogodi, bit će to skopčano s različitim nepovoljnim
posljedicama. Klimatič i ođnošaj i Zagreba i njegova okoliša osjetljivo
će se pogoršati: zimi bit će studen oštrija, a vjetrovi jači, vrućina
će ljeti biti veća, a vlaga će zraka popustiti. Vjerojatno je nadalje, da
se đevostacijom šuma poveća pogibelj od tuče, no bez sumnje će se
ona pogibelj povećati, što je skopčana s bržim oticanjem oborina u bregovitim
priedjelima bez šuma. Korita potoka Medvešćaka, Tuškanca,
Kraljevca i Jelenovca bit će onda pretiesna, a prigodom vanrednih oborina
bit će u nekojim ulicama grada štetnih poplava. Dalnja posljedica
tih pojava bit če, naravski, pogoršanje zdravstvenih odnošaja. Devastacijom
šuma uništit će se prirodne ljepote zagrebačke okolice, ljepote, kojima
se stranci, koji dolaze u Zagreb, više običavaju diviti nego domaći.
Budu li ove ljepote uništene, osjetit ćemo njihov gubitak, ali će, žalibože,
biti prekasno. Uništenjem liepog okvira, uništit će se i ljepota slike.