DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1906 str. 38     <-- 38 -->        PDF

— 204 —


ćena lovišta u zakup uzelo, makar da nije i osnđjen radi prekršaja §. 11.
zakona o lovu. No taj nazor ne stoji.


Od zakupa odnosnog skupnog zakupa izključuje se osoba časom
kojim je pravomoćno sudjena radi liotomičnog ogriešenja o ustanove
§. 11,, 14. i 49 zakona o lovu.


Proizlazi to iz alinee 1. čl. VI. provedbene naredbe na §§. 9 i 10
zakona o lovu, po kojoj se alinea 4-ta §-a 9. rečenog zakona imade
protegnuti samo na one osobe, koje .su hotice prekršile ustanove §. 11.


14. i 49. i toga radi pravomoćno sud je ne bile.
Pošto pako A; B. i po priznanju samog utjecatelja nije pravomoćno
osudjen radi liotomičnog ogriešenja ni o koju od ustanova u alinei
4-toj § 9. zakona o lovu navedenih, a osuda radi dohodarstvenog
narušaja ustanova zak. čl. XXIII.: 1883. ne ima po osudjenu osobu za
posljedicu pravnu nesposobnost vršiti zakup lova, valjalo je uz odpućenje
utoka drugomolbenu odluku potvrditi.


Priobćio u „Mjesečniku pr. dr." Fr. llalađi


Različite viesti.


PrlTatnl tromjesečni lugarskl tečaj umirovljenog šumara
Prokopa Agjiča u Topuskom. Da nebude i opet prigovora po onoj
pod naslovom „Različite vješti i svaštice" iz lugarskoga vjestnika br.
1.—06., nadovezujem svojoj vještici, sadržanoj pod istim naslovom, u
broju 2.—96. sljedeće:


Dana 11. t. m. obdržavan je i opet takav ispil sa 8 pitomacah,
te mogu ustvrditi, da je i ovaj puL po gotovo uspjeh bio vrlo dobar.


Požaliti je ipak, da što više stručara takovom izpitu neprisustvuje,
a poželjna bi bila svakako i prisutnost kojega odaslanika sa višjeg
mjesta, jer bi se tako što prije udesiti moglo u istinu važno pravilo,
za budući odgoj toli nuždno valjanog šumsko obranbenog osoblja.


Saobčujuć tu vješticu, iztaći mi je još u kratko i ovu :


G. Agjić je u Topuskom podigao na prikladnom mjestu liepu
kuću — jednokatnicu, u kojoj i pitomci njegovih lugarskih tečaja imadu
liepu dvoranu za stručno predavanje i pouku u obće, a posebno odjelenje
i opet za spavaonicu i odjeljenje za blagovalište. Uredio je tim
dakle potpuni svrsi odgovarajući internat, sa nuždnim i valjanim kućnim
redom, a tim je učinio, sve, što je učiniti mogao, pa bi to sve i sa
višjeg mjesta bolje ocjeniti valjalo. V. B.
Red predavanja na kr. šumarskoj akademiji, sveučilišta Franje
Josipa I. u Zagrebu za ljetni semester, koji počinje 20. travnja a svršuje
31. srpnja o. g. II. poljeće: Dr. 0. Kučera: matematiku, 3




ŠUMARSKI LIST 5/1906 str. 39     <-- 39 -->        PDF

— 205 —


sata; fizika s mehanikom, 6 sati. Dr. S. Bošnjaković; šumarska ke.
mija, 7 sati. Dr. A. Heinz: šumarska botanika, 3 sata. F. Šandor:
mineralogija i petrografija II. dio, 3 sala. V. Hlavinka : Šumsko tlocrtno
risanje, 4 sata. Dr. J. Vrbanić : narodno gospodarstvo i flnancijalna
znanost, 4 .sata. Dr. D. Segen : Opisno mjerstvo, 10 sati F. Kovačević
: prostoručno crtanje, 2 sata.


IV. p 0 1 j e ć e : V. Hlavinka: geodezija, 5 sati; cestogradnja i
željeznica, b sati. Dr. A. M o h o r o v i č i ć : metereologija i klimatologija,
3 sata. A. Korlević: šumarska entomologija, 5 sati. F. Ž. Kesterčenek
: uporaba šuma 4 sata predavanja, .4 sata vježbe i ekskurzije.
I. Partaš : dendrometrija 2 sata pređavenja, 2 sata vježbe. J p). Sta nisavljević
: Šumarsko graditeljstvo sa vježbama 9 sati. Dr. 0.
F r a n g e š : ribogojstvo 2 sata predavanja, 2 sata vježbo.
VI. polječe: F. Ž. Kesterčanek: šumsko mehanička tehnologija
3 sata predavanja i 2 sata vježbe; šumska statistika i politika.
3 sata predavanja 2 sata vježbe. I. Partaš : uredjenje šuma 3 sata
predavanja, 4 sata vježbe; računovodstvo i stilistika, 2 sata predavanja
2 sata vježbe, poviest i literalura šumarstva, 2 sata. V. Hlavinka :
konstrukcija gatova i brana 5 sati. S. Petrović : uredjenje bujica 1
sat. Dr. S. Bošnjaković : šumarska kemijska telmologija, 2 sata.
Slušača bilo je u zimskom semestru: 30 redovitih i 3 izvanredna.


Komercijalni tečaj za šumarslte činovnike, na visokoj školi
za kulturu tla u Beču, o kojemu je već i na strani 118. ovoga lista
bilo govora, otvoren bi na dne 19. ožujka t. g. u prisutnosti c. i kr.
ministra za poljoprivredu grofa Buquoy-a i rektora visoke škole Dr. G.
Marheta. Ovogodišnjem tečaju prisustvuje đvanajst slušača, i to tri činovnika
državnog šumskog nadzorničtva, osam organa državne šumske
uprave i jedan vlastelinski šumarski činovnik.


Na tečaju sudjeluju kao učiteljske sile: odsječni savjetnik Dr.
Seid´er, redoviti profesor visoke škole za kulturu tla Julijo Marhet, šumarski
nadsavjetnik Strzemcha, povjerenik za riečno brodarstvo Ehner,
carski savjetnik Freund i izdavatelj časopisa „Kontinentale Holzzeitung"


E. Hofmann.
Industrija proizvodnje štapova, u novije doba u Hrvatskoj sve
ljepše napreduje. Godišnja proizvodnja iznaša oko 500.000 duceta komada
štapova, TC´/o od toga izvaža se u Njemačku, 15% ostaja u monarhiji,
a ostalih 157o ide u P>ancezku, Belgiju, Holandiju i ostalo inozemstvo.
Veći dio tih štapova služi za kišobrane. Domaće tvornice imademo
sada dvije, jednu u Bregani kod Samobora, a drugu u Zagrebu,
ali uz to još i više pilana i pariona za poluizradnju tih štapova.


VIII. Međjunarodni gospodarsko šumarski kongres u Beču,
obđržavati će se prema sada jur konačno uglavljenom programu za




ŠUMARSKI LIST 5/1906 str. 40     <-- 40 -->        PDF

— 206 —


vrieme od 21 do 21 svibnja slieđeće godine. Odnosne brojne predradnje


večim su dielom jur svršene


U predmetu uaumljeiiog dokinuća kr. ugarske visoke škole
za šumarstvo u Šćavnicl — ter prenosa iste u Budimpeštu, razvila
se je u novije doba i opet vrlo živahna agilacija u magjarskim šumarskim
krugovima, te imade temeljite nađe, da će se ta skroz opravdana
želja i težnja magjarskih šumara — u interesu stvari i razvitka
magjarske šumarske nauke, napokon ipak i oživotvoriti.


4 šta će biti s našom t. z. šumarskom akademijom ? — To po
nas toli važno pitanje — koje je pod konac prošle godine bilo predmet
mnogih rasprava i u javnosti — čini se, da je sada i opet došlo kao
u zaborav — a ipak je riešenje istoga od dana na dan sve manje ođgodivo
— jer sađanji doista skroz neopravdavi provizorij niti odgovara
interesima zemlje, niti zavoda, niti stvari.


0 pitanju nždržanja šuma u okolišjn građa Zagreba, držao je
kr. tehnički savjetnik g. Valentin Lapaine, na sastanku družtva inžinira
i arhitekta u Zagrebu, na dne 12 ožujka vrlo zanimivo predavanje, u
kojemu je međju inim i slieđeće činjenice i pređloge iznesao: „Gradska
šuma Tuškanac i dalnje visočine oko Zagreba — mogle bi se donekle
prispodobiti liepoj slici u liepom okviru. Okvir to su šume. Dobro zna


demo, da drvenom okviru prieti često uništenje od crva, koji svoj rad
sakriveno obavlja; našim šumama pako prieti pogibelj i uništenje od
sjekire, koja javno po svjetlom danu radi. Prije trideset godina bijahu
ove šume od velikoga obsega, pa guste i tamne; danas je njihov obseg
reduciran na polovicu, a mjestimice tako su riedke, da nema u njima
više ni hlada. Bude li devastacija dalje trajala, ostat će
nam nakon trideset godina samo šuma u „Zelengaju" i nekoliko suhih
hrastova blizu „Streljane", a privatne će šume sasvim izčeznuti.


Ako se to dogodi, bit će to skopčano s različitim nepovoljnim
posljedicama. Klimatič i ođnošaj i Zagreba i njegova okoliša osjetljivo
će se pogoršati: zimi bit će studen oštrija, a vjetrovi jači, vrućina
će ljeti biti veća, a vlaga će zraka popustiti. Vjerojatno je nadalje, da
se đevostacijom šuma poveća pogibelj od tuče, no bez sumnje će se
ona pogibelj povećati, što je skopčana s bržim oticanjem oborina u bregovitim
priedjelima bez šuma. Korita potoka Medvešćaka, Tuškanca,
Kraljevca i Jelenovca bit će onda pretiesna, a prigodom vanrednih oborina
bit će u nekojim ulicama grada štetnih poplava. Dalnja posljedica
tih pojava bit če, naravski, pogoršanje zdravstvenih odnošaja. Devastacijom
šuma uništit će se prirodne ljepote zagrebačke okolice, ljepote, kojima
se stranci, koji dolaze u Zagreb, više običavaju diviti nego domaći.
Budu li ove ljepote uništene, osjetit ćemo njihov gubitak, ali će, žalibože,
biti prekasno. Uništenjem liepog okvira, uništit će se i ljepota slike.




ŠUMARSKI LIST 5/1906 str. 41     <-- 41 -->        PDF

—"207 —


Označio sam nevolje, koje će se po svoj prilici pojaviti, ako se
bude i nadalje oko kultiviranja šuma onako postupalo, kako se to činilo
za posljednjih trideset godina. Označit ću i potrebit e mjere, koje bi
se trebale poprimiti, da izbjegnemo tim nevoljama. Moje je mnienje u
tom pogledu ovo:


1. Nikomu se ne bi smjelo više dozvoliti, da sieče svoju šumu i
da je nadomjesti drugom kulturom.
2. Šume, kod kojih se nipošto ne može prepriečiti njihovo oštećivanje
i postepeno uništavanje, dok ostaju u privatnom posjedu, morala
bi gradska obćina izvlastiti i u svoju upravu primiti.
Nekoje šume, koje su sada već vlastničtvo obćine, pa i nekoje od
onih, koje se budu tek izvlastile, imale bi se mjestimice arondirati, i
njihov bi se obseg imao time povećati, da se medjašna zemljišta pošume.
Usavršio bi se takvim načinom uspjeh kultiviranja šuma i olakšao njihov
obstanak. Razumije se samo po sebi, da se za cieli postupak mora prije
sastaviti shodan projekt.


Navedeniai mjerama postići ćemo bez sumnje željeni cilj. Naravski,
ne će to biti bez novčanih žrtava, no to nas ne smije preplašiti.


Kadra je naša obćina oponašati druge gradove u modernim uredbama,
koje su skopčane s velikim troškovima, ponajviše zato, što su te
uredbe moderne, manje pak s drugih razloga ; — moći će se dakle i u
drugom čem oponašati primjerice postupak grada Beča pri kultuviranju
šuma. Taj grad kupio je u gornjoj Štajerskoj ogromne šume, da osigura
sebi skupinu gorskih vrela za drugi gradski vodovod, što se sada
gradi. Učinio je to i potrošio milijune, ne samo da sebi osigura potrebitu
vodu, nego i najbolju vodu, dakle da promiče zdravstvene interese
svojih stanovnika više, nego ikoji drugi grad. Beč projektira nadalje pošumljenje
svog okoliša oblikom širokog pojasa, da poboljša time ondješnje
klimatičke i zdravstvene prilike. Tomu pojasu priključit će se
nepos.edno drugi pojas livada; osim toga gradit će se nova cesta, koja
će voditi dielom šumama, dielom livadama. Ukupni troškovi proračunani
su na 50 milijuna kruna.


Budemo U skromnim načinom oponašali označeni postupak grada
Beća, to jest budemo li bolje kultivirali šume gradskog okoliša, postići
ćemo dvostruki uspjeh. Izbjeći ćemo naime prije nabrojenim nevoljama
i omogućit ćemo daljnje širenje grada u Tuškancu, na Cmroku, i na
drugim mjestima bregovite okolice.


Bez šuma, naime bili bi bregovi kraj Zagreba golieti sasvim neprikladne
za gradnju kotara, za širenje grada. Pošto je pako takvo širenje
grada sa zdravstvenog stanovišta, kako sam to već više puta spomenuo,
vrlo važno, preporučaju se šume zagrebačkog okoliša osobitoj
pažnji nadležnih krugova". ´




ŠUMARSKI LIST 5/1906 str. 42     <-- 42 -->        PDF

— 208 —


K pitanjn taraeanja cesta đrTenimi kockami, objelodanio je
inžinir g. Rudolf Vrbanić u „Viešlima hrvat, društva inžinira i arhitekta"
prošle godine članak, u kojemu na obširno opisuje taracanje drvenim!
kockama u Parizu. Drvo, koje se tamo rabi za kocke je borovo
(Pin de Landes — vrst crnoga bora). Omjere pojedinih kocka sliedeće
su: Dužina kocke iznosi 17—25 cm., širina redovito 8 cm., a debljina
10—15 cm,, a režu se na licu mjesta pomoću malenih strojeva, uz
električni motor, iz piljenica u širini od 17—25 cm. i debljinu od 8 cm.
Temeljitimi je pokusi dokazano, da je ta borovina najprobitačnije drvo za
tu porabu.


Način samog taraeanja je shedeći. Na betonsku podlogu od 10—15
cm. debljine (od cementa od drozge, ciment laitier) polažu se bez podloge
od sipine kocke režkama okomito na smjer ceste. Režke su
1 cm. široke, te se stvaraju pomoću tankih rezanih štapića (reglettes),
koji se meću izmedju položenog reda kocaka. Prema krajevima
poluči se priključak na rubni kamen, pomoću 4 cm. široke režke,
koja služi za dilataciju i koja se ispuni pijeskom; 4 cm. široke polukocke,
položene uzdužnim smjerom brane, da se taj piesak ne rasprši
u popriečnim ´s´ubnicama. Geste su veoma slabo sedlane. Režke se
prema kraju (u širini od jedno 50 cm. od rubnog kamena) zalijevaju
najprije vrućim katranom i onda se napune do vrha mortom od cementa
i pijeska, u omjeru 1:1 do 1:2. Time je posao taraeanja, koji
veoma brzo teče, dovršen. Ovakav tarac drži najmanje 8 godina (prema
veličini prometa), a nakon toga potrebno je iznova pretaracati cestu.


Stare kocke, ponovno se obradjuju, te su ispiljenje ponajviše na
debljinu od 8—11 cm. Neuporabive se kocke prodavaju strankama kao
gorivo. Godine 1903. proizvedeno je u Parizu 6,000.000 komada novih
kocaka odgovarajućih površini od 144670 m´^; od tih su bile debljinom
od 15 cm. 2-37o, od 12 cm. 89 97^ i od 10 cm. 7-87o- Gr^d Pariz
imao je 1 siječnja 1903. površinu cesta, taracanu drvenim kockama u
iznosu od 1,806.600 m" — a 1. siječnja 1904, već 1,852.880 m l


Za uzdržavanje potrošio je grad te godine 2,150,793 franka ili po
m^ površine 1´194 franaka.


Kako jC taj tarac za vožnju veoma ugodan, njegovo uzdržavanje
i čišćenje lako, uz silni promet ne prouzrokuje gotovo nikakovu buku,
bez prašino, u suho, bez blata u kišovito vrijeme, kako se jednom riječju
ovaj tarac mnogim prednostima odlikuje, nebi bilo zgorega, veli


g. Vrbanić, da se pitanje takovog taraca i za grad Zagreb — uzme u
kombinaciju ^ a tim se i mi podpunoma slažemo, tim više što bi u
naša bosanska borovina a možda i impregnirana bukovina, mogla
isto tako dobro služiti.
Uredju^e prafesoc F. Ž. Kesterftanak. Tiskara C. Albrecht (Maravić i Dečak.)