DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1906 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 204 — ćena lovišta u zakup uzelo, makar da nije i osnđjen radi prekršaja §. 11. zakona o lovu. No taj nazor ne stoji. Od zakupa odnosnog skupnog zakupa izključuje se osoba časom kojim je pravomoćno sudjena radi liotomičnog ogriešenja o ustanove §. 11,, 14. i 49 zakona o lovu. Proizlazi to iz alinee 1. čl. VI. provedbene naredbe na §§. 9 i 10 zakona o lovu, po kojoj se alinea 4-ta §-a 9. rečenog zakona imade protegnuti samo na one osobe, koje .su hotice prekršile ustanove §. 11. 14. i 49. i toga radi pravomoćno sud je ne bile. Pošto pako A; B. i po priznanju samog utjecatelja nije pravomoćno osudjen radi liotomičnog ogriešenja ni o koju od ustanova u alinei 4-toj § 9. zakona o lovu navedenih, a osuda radi dohodarstvenog narušaja ustanova zak. čl. XXIII.: 1883. ne ima po osudjenu osobu za posljedicu pravnu nesposobnost vršiti zakup lova, valjalo je uz odpućenje utoka drugomolbenu odluku potvrditi. Priobćio u „Mjesečniku pr. dr." Fr. llalađi Različite viesti. PrlTatnl tromjesečni lugarskl tečaj umirovljenog šumara Prokopa Agjiča u Topuskom. Da nebude i opet prigovora po onoj pod naslovom „Različite vješti i svaštice" iz lugarskoga vjestnika br. 1.—06., nadovezujem svojoj vještici, sadržanoj pod istim naslovom, u broju 2.—96. sljedeće: Dana 11. t. m. obdržavan je i opet takav ispil sa 8 pitomacah, te mogu ustvrditi, da je i ovaj puL po gotovo uspjeh bio vrlo dobar. Požaliti je ipak, da što više stručara takovom izpitu neprisustvuje, a poželjna bi bila svakako i prisutnost kojega odaslanika sa višjeg mjesta, jer bi se tako što prije udesiti moglo u istinu važno pravilo, za budući odgoj toli nuždno valjanog šumsko obranbenog osoblja. Saobčujuć tu vješticu, iztaći mi je još u kratko i ovu : G. Agjić je u Topuskom podigao na prikladnom mjestu liepu kuću — jednokatnicu, u kojoj i pitomci njegovih lugarskih tečaja imadu liepu dvoranu za stručno predavanje i pouku u obće, a posebno odjelenje i opet za spavaonicu i odjeljenje za blagovalište. Uredio je tim dakle potpuni svrsi odgovarajući internat, sa nuždnim i valjanim kućnim redom, a tim je učinio, sve, što je učiniti mogao, pa bi to sve i sa višjeg mjesta bolje ocjeniti valjalo. V. B. Red predavanja na kr. šumarskoj akademiji, sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu za ljetni semester, koji počinje 20. travnja a svršuje 31. srpnja o. g. II. poljeće: Dr. 0. Kučera: matematiku, 3 |
ŠUMARSKI LIST 5/1906 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 205 — sata; fizika s mehanikom, 6 sati. Dr. S. Bošnjaković; šumarska ke. mija, 7 sati. Dr. A. Heinz: šumarska botanika, 3 sata. F. Šandor: mineralogija i petrografija II. dio, 3 sala. V. Hlavinka : Šumsko tlocrtno risanje, 4 sata. Dr. J. Vrbanić : narodno gospodarstvo i flnancijalna znanost, 4 .sata. Dr. D. Segen : Opisno mjerstvo, 10 sati F. Kovačević : prostoručno crtanje, 2 sata. IV. p 0 1 j e ć e : V. Hlavinka: geodezija, 5 sati; cestogradnja i željeznica, b sati. Dr. A. M o h o r o v i č i ć : metereologija i klimatologija, 3 sata. A. Korlević: šumarska entomologija, 5 sati. F. Ž. Kesterčenek : uporaba šuma 4 sata predavanja, .4 sata vježbe i ekskurzije. I. Partaš : dendrometrija 2 sata pređavenja, 2 sata vježbe. J p). Sta nisavljević : Šumarsko graditeljstvo sa vježbama 9 sati. Dr. 0. F r a n g e š : ribogojstvo 2 sata predavanja, 2 sata vježbo. VI. polječe: F. Ž. Kesterčanek: šumsko mehanička tehnologija 3 sata predavanja i 2 sata vježbe; šumska statistika i politika. 3 sata predavanja 2 sata vježbe. I. Partaš : uredjenje šuma 3 sata predavanja, 4 sata vježbe; računovodstvo i stilistika, 2 sata predavanja 2 sata vježbe, poviest i literalura šumarstva, 2 sata. V. Hlavinka : konstrukcija gatova i brana 5 sati. S. Petrović : uredjenje bujica 1 sat. Dr. S. Bošnjaković : šumarska kemijska telmologija, 2 sata. Slušača bilo je u zimskom semestru: 30 redovitih i 3 izvanredna. Komercijalni tečaj za šumarslte činovnike, na visokoj školi za kulturu tla u Beču, o kojemu je već i na strani 118. ovoga lista bilo govora, otvoren bi na dne 19. ožujka t. g. u prisutnosti c. i kr. ministra za poljoprivredu grofa Buquoy-a i rektora visoke škole Dr. G. Marheta. Ovogodišnjem tečaju prisustvuje đvanajst slušača, i to tri činovnika državnog šumskog nadzorničtva, osam organa državne šumske uprave i jedan vlastelinski šumarski činovnik. Na tečaju sudjeluju kao učiteljske sile: odsječni savjetnik Dr. Seid´er, redoviti profesor visoke škole za kulturu tla Julijo Marhet, šumarski nadsavjetnik Strzemcha, povjerenik za riečno brodarstvo Ehner, carski savjetnik Freund i izdavatelj časopisa „Kontinentale Holzzeitung" E. Hofmann. Industrija proizvodnje štapova, u novije doba u Hrvatskoj sve ljepše napreduje. Godišnja proizvodnja iznaša oko 500.000 duceta komada štapova, TC´/o od toga izvaža se u Njemačku, 15% ostaja u monarhiji, a ostalih 157o ide u P>ancezku, Belgiju, Holandiju i ostalo inozemstvo. Veći dio tih štapova služi za kišobrane. Domaće tvornice imademo sada dvije, jednu u Bregani kod Samobora, a drugu u Zagrebu, ali uz to još i više pilana i pariona za poluizradnju tih štapova. VIII. Međjunarodni gospodarsko šumarski kongres u Beču, obđržavati će se prema sada jur konačno uglavljenom programu za |
ŠUMARSKI LIST 5/1906 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 206 — vrieme od 21 do 21 svibnja slieđeće godine. Odnosne brojne predradnje večim su dielom jur svršene U predmetu uaumljeiiog dokinuća kr. ugarske visoke škole za šumarstvo u Šćavnicl — ter prenosa iste u Budimpeštu, razvila se je u novije doba i opet vrlo živahna agilacija u magjarskim šumarskim krugovima, te imade temeljite nađe, da će se ta skroz opravdana želja i težnja magjarskih šumara — u interesu stvari i razvitka magjarske šumarske nauke, napokon ipak i oživotvoriti. 4 šta će biti s našom t. z. šumarskom akademijom ? — To po nas toli važno pitanje — koje je pod konac prošle godine bilo predmet mnogih rasprava i u javnosti — čini se, da je sada i opet došlo kao u zaborav — a ipak je riešenje istoga od dana na dan sve manje ođgodivo — jer sađanji doista skroz neopravdavi provizorij niti odgovara interesima zemlje, niti zavoda, niti stvari. 0 pitanju nždržanja šuma u okolišjn građa Zagreba, držao je kr. tehnički savjetnik g. Valentin Lapaine, na sastanku družtva inžinira i arhitekta u Zagrebu, na dne 12 ožujka vrlo zanimivo predavanje, u kojemu je međju inim i slieđeće činjenice i pređloge iznesao: „Gradska šuma Tuškanac i dalnje visočine oko Zagreba — mogle bi se donekle prispodobiti liepoj slici u liepom okviru. Okvir to su šume. Dobro zna demo, da drvenom okviru prieti često uništenje od crva, koji svoj rad sakriveno obavlja; našim šumama pako prieti pogibelj i uništenje od sjekire, koja javno po svjetlom danu radi. Prije trideset godina bijahu ove šume od velikoga obsega, pa guste i tamne; danas je njihov obseg reduciran na polovicu, a mjestimice tako su riedke, da nema u njima više ni hlada. Bude li devastacija dalje trajala, ostat će nam nakon trideset godina samo šuma u „Zelengaju" i nekoliko suhih hrastova blizu „Streljane", a privatne će šume sasvim izčeznuti. Ako se to dogodi, bit će to skopčano s različitim nepovoljnim posljedicama. Klimatič i ođnošaj i Zagreba i njegova okoliša osjetljivo će se pogoršati: zimi bit će studen oštrija, a vjetrovi jači, vrućina će ljeti biti veća, a vlaga će zraka popustiti. Vjerojatno je nadalje, da se đevostacijom šuma poveća pogibelj od tuče, no bez sumnje će se ona pogibelj povećati, što je skopčana s bržim oticanjem oborina u bregovitim priedjelima bez šuma. Korita potoka Medvešćaka, Tuškanca, Kraljevca i Jelenovca bit će onda pretiesna, a prigodom vanrednih oborina bit će u nekojim ulicama grada štetnih poplava. Dalnja posljedica tih pojava bit če, naravski, pogoršanje zdravstvenih odnošaja. Devastacijom šuma uništit će se prirodne ljepote zagrebačke okolice, ljepote, kojima se stranci, koji dolaze u Zagreb, više običavaju diviti nego domaći. Budu li ove ljepote uništene, osjetit ćemo njihov gubitak, ali će, žalibože, biti prekasno. Uništenjem liepog okvira, uništit će se i ljepota slike. |
ŠUMARSKI LIST 5/1906 str. 41 <-- 41 --> PDF |
—"207 — Označio sam nevolje, koje će se po svoj prilici pojaviti, ako se bude i nadalje oko kultiviranja šuma onako postupalo, kako se to činilo za posljednjih trideset godina. Označit ću i potrebit e mjere, koje bi se trebale poprimiti, da izbjegnemo tim nevoljama. Moje je mnienje u tom pogledu ovo: 1. Nikomu se ne bi smjelo više dozvoliti, da sieče svoju šumu i da je nadomjesti drugom kulturom. 2. Šume, kod kojih se nipošto ne može prepriečiti njihovo oštećivanje i postepeno uništavanje, dok ostaju u privatnom posjedu, morala bi gradska obćina izvlastiti i u svoju upravu primiti. Nekoje šume, koje su sada već vlastničtvo obćine, pa i nekoje od onih, koje se budu tek izvlastile, imale bi se mjestimice arondirati, i njihov bi se obseg imao time povećati, da se medjašna zemljišta pošume. Usavršio bi se takvim načinom uspjeh kultiviranja šuma i olakšao njihov obstanak. Razumije se samo po sebi, da se za cieli postupak mora prije sastaviti shodan projekt. Navedeniai mjerama postići ćemo bez sumnje željeni cilj. Naravski, ne će to biti bez novčanih žrtava, no to nas ne smije preplašiti. Kadra je naša obćina oponašati druge gradove u modernim uredbama, koje su skopčane s velikim troškovima, ponajviše zato, što su te uredbe moderne, manje pak s drugih razloga ; — moći će se dakle i u drugom čem oponašati primjerice postupak grada Beča pri kultuviranju šuma. Taj grad kupio je u gornjoj Štajerskoj ogromne šume, da osigura sebi skupinu gorskih vrela za drugi gradski vodovod, što se sada gradi. Učinio je to i potrošio milijune, ne samo da sebi osigura potrebitu vodu, nego i najbolju vodu, dakle da promiče zdravstvene interese svojih stanovnika više, nego ikoji drugi grad. Beč projektira nadalje pošumljenje svog okoliša oblikom širokog pojasa, da poboljša time ondješnje klimatičke i zdravstvene prilike. Tomu pojasu priključit će se nepos.edno drugi pojas livada; osim toga gradit će se nova cesta, koja će voditi dielom šumama, dielom livadama. Ukupni troškovi proračunani su na 50 milijuna kruna. Budemo U skromnim načinom oponašali označeni postupak grada Beća, to jest budemo li bolje kultivirali šume gradskog okoliša, postići ćemo dvostruki uspjeh. Izbjeći ćemo naime prije nabrojenim nevoljama i omogućit ćemo daljnje širenje grada u Tuškancu, na Cmroku, i na drugim mjestima bregovite okolice. Bez šuma, naime bili bi bregovi kraj Zagreba golieti sasvim neprikladne za gradnju kotara, za širenje grada. Pošto je pako takvo širenje grada sa zdravstvenog stanovišta, kako sam to već više puta spomenuo, vrlo važno, preporučaju se šume zagrebačkog okoliša osobitoj pažnji nadležnih krugova". ´ |
ŠUMARSKI LIST 5/1906 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 208 — K pitanjn taraeanja cesta đrTenimi kockami, objelodanio je inžinir g. Rudolf Vrbanić u „Viešlima hrvat, društva inžinira i arhitekta" prošle godine članak, u kojemu na obširno opisuje taracanje drvenim! kockama u Parizu. Drvo, koje se tamo rabi za kocke je borovo (Pin de Landes — vrst crnoga bora). Omjere pojedinih kocka sliedeće su: Dužina kocke iznosi 17—25 cm., širina redovito 8 cm., a debljina 10—15 cm,, a režu se na licu mjesta pomoću malenih strojeva, uz električni motor, iz piljenica u širini od 17—25 cm. i debljinu od 8 cm. Temeljitimi je pokusi dokazano, da je ta borovina najprobitačnije drvo za tu porabu. Način samog taraeanja je shedeći. Na betonsku podlogu od 10—15 cm. debljine (od cementa od drozge, ciment laitier) polažu se bez podloge od sipine kocke režkama okomito na smjer ceste. Režke su 1 cm. široke, te se stvaraju pomoću tankih rezanih štapića (reglettes), koji se meću izmedju položenog reda kocaka. Prema krajevima poluči se priključak na rubni kamen, pomoću 4 cm. široke režke, koja služi za dilataciju i koja se ispuni pijeskom; 4 cm. široke polukocke, položene uzdužnim smjerom brane, da se taj piesak ne rasprši u popriečnim ´s´ubnicama. Geste su veoma slabo sedlane. Režke se prema kraju (u širini od jedno 50 cm. od rubnog kamena) zalijevaju najprije vrućim katranom i onda se napune do vrha mortom od cementa i pijeska, u omjeru 1:1 do 1:2. Time je posao taraeanja, koji veoma brzo teče, dovršen. Ovakav tarac drži najmanje 8 godina (prema veličini prometa), a nakon toga potrebno je iznova pretaracati cestu. Stare kocke, ponovno se obradjuju, te su ispiljenje ponajviše na debljinu od 8—11 cm. Neuporabive se kocke prodavaju strankama kao gorivo. Godine 1903. proizvedeno je u Parizu 6,000.000 komada novih kocaka odgovarajućih površini od 144670 m´^; od tih su bile debljinom od 15 cm. 2-37o, od 12 cm. 89 97^ i od 10 cm. 7-87o- Gr^d Pariz imao je 1 siječnja 1903. površinu cesta, taracanu drvenim kockama u iznosu od 1,806.600 m" — a 1. siječnja 1904, već 1,852.880 m l Za uzdržavanje potrošio je grad te godine 2,150,793 franka ili po m^ površine 1´194 franaka. Kako jC taj tarac za vožnju veoma ugodan, njegovo uzdržavanje i čišćenje lako, uz silni promet ne prouzrokuje gotovo nikakovu buku, bez prašino, u suho, bez blata u kišovito vrijeme, kako se jednom riječju ovaj tarac mnogim prednostima odlikuje, nebi bilo zgorega, veli g. Vrbanić, da se pitanje takovog taraca i za grad Zagreb — uzme u kombinaciju ^ a tim se i mi podpunoma slažemo, tim više što bi u naša bosanska borovina a možda i impregnirana bukovina, mogla isto tako dobro služiti. Uredju^e prafesoc F. Ž. Kesterftanak. Tiskara C. Albrecht (Maravić i Dečak.) |