DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1906 str. 35 <-- 35 --> PDF |
- 201 Promaknuće. Zajedničko ministarstvo financija kao vrhovna oblast za Bosnu i Hercegovinu promaknulo je s obzirom na prosvjetno i stručno književno djelovanje profesora sarajevske tehničke škole, a bivšeg dugogodišnjeg profesora geodezije na kr. šumarskom učilištu u Križevcima g. Franju pl. Kružića, u VII. činovni razred. Ovo je kako novme javljaju prvo promaknuće srednjo-školskog profesora u posjednutim zemljama u VII, činovni razred, čestitamo g. Kružiću a uvjereni smo, da će to zasluženo odlikovanje radostno pozdraviti i brojni njegovi bivši djaci, sada šumari diljem naše domovine. Umrli. Dne 12. travnja o. g. umro je u Belovaru nadšumar Gjurgjevačke imovne obćine i upravitelj šumarije pitomačke Antun Buna ta. Pokolnik spadao je medju najstarije članove našega družtva, a bilo mu tek 58 godina. Sahranjen je uz obće saučešće svojih brojnih prijatelja kao i sveukupnog mjestnog šumarskog osoblja, na dne 14. travnja u Belovaru. Antun Bunata rodjen je 1. srpnja 1843. u krunovini Ueskoj, u mjestu Kresetice kotaru Kutna gora, svršio je šumarske nauke u Bieloj vodi u Ceskoj 1868 veoma dobrim uspjehom, a državni izpit za samostalno vogjenje šumarskog gospodarstva položio je u Zlatnom Pragu 27. srpnja 1872. Isto tako je položio mjernički izpit u Pragu 6. svibnja 1867. služio je od 15./II. 1865. do 15./8. 1866. u Točkoj u Ceskoj, na dobru grofa Salm-Reiferscheita. Od l./II. 1870. do 31./X. 1877. služio je kao šumarski i inžinirski pristav na dobrih kneza Lobkovica u češkoj, a u istom svojstvu od 1/XI. 1877. do 30./IV. 1879. na dobru grofa Ivana Harracha. Dne 1. svibnja 1879. nastupio je službovanje kao taxator i mjernik kod Gjurgjevačke imovne obćine, na temelju dekreta od 7./IV. 1879. U tom je svojstvu proveo sve uredjajne radnje u svim šumama Gjurgjevačke imovne obćine i sastavio gospodarstvene osnove velikim trudom i marom, a godine 1898. premješten je u Pitomaču, gdje je imenovan nadšumarom i upraviteljem te šumarije, kojom je do svoje smrti na zadovoljstvo upravljao. Pokojnik bio je ne samo skroz strukovno već i čovjek svjetske naobrazbe, a kao drug ljubljen od svakoga. Kao demokrata u pravom smislu rieći, ljubio je svoju domovinu češku, uz novu svoju postojbinu Hrvatsku, pak je u šumarstvu našem bio poznata štovana od svakoga markantna ličnost. Bolovao je kratko vrieme od čira na vratu, pak je već i kao bolestan — omalovažujući samu boljeticu — malo ne do zadnjeg časa obavljao i vanjsko službovanje, dok ga nije bolest prisilila na operaciju 15 |