DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1906 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 178 — novio taj veliki višak staroga drvlja, ide takodjer i težnja za unovčenjem te mrtve glavnice. Gospoda će se moguće i tomu Čuditi, zašto li te šume jur obumiraju, dok u istinu u vrst prebornih šuma spadaju, a ta vrst šuma obuhvaća pako u pravilu sve dobne razrede. I ja sam se tomu prvobitno začudio, niti sam si mogao 0 tom stvoriti pravi sud prije, nego li što sam i same šume iztražio. Prigodom tog iztraživanja našao sam onda ipak nješto posve drugoga no što sam izčekivao. U istinu bo te šume nemaju izgled prebornih šuma, ved više onaj jednodobnih sastojina, uz to nalazimo u njima samo najstarije dobne razrede, pa kada sam onda još starost tih stabala podrobnijei ztraživao, našao sam, da ona u pravilu izmedju 200 i 235 godina leži. Mladih stabala tamo u obće nema, i to iz toga razloga, što su od dobe kolonizacije onoga kraja, te šume neprestano posjeduute bezbrojnom količinom svinja i pašude marve. Pašuća krmad potroši malo ne sav žir, čim ovaj i opadne, a pašuća stoka uništi i ono malo podmladka, što uza sve to ipak uzraste. Posljedica te paše dakle bijaše, da se u obće od onda, odkada su ti predjeli napučeni, nikoji šumski podmladak nije mogao više održati. Starijih stabala preko 235 godina nema u pravilu zato, što su najstarija stabla obumrla ili posjećena, a odtuda onda i to, da su sadanja stabla prilično jedne dobe t. j . od 200—235 godina. Krajiški šumarski činovnici, koji su u zajednici sa mnom te šume točno pretraživali, niti se najmanje ne začudiše tom posljedku, pošto im je već i onako poznato bilo, da su sva ta stabla malo ne iste dobe starosti. Istina mi smo našli takodjer i nešto slabijih stabala, sa 14 coli u promjeru, a koja su toga radi kao i s obzirom na ostalu vanjštinu izgledala mladja, nu nakon iztraženja istih i opet smo našli, da su u istinu i ova tanja stabla isto tako stara kao i ona jaea stabla. |