DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 9     <-- 9 -->        PDF

— 127 —


(po prilici ´/s od ukupnog broja), a sve nje iz tanj e hrp e
stabalaea, tad je to proreda u slabom, potištenom
drvlj u sastojine. *


Ako pako izsječemo od:
prsnog promjera: od 10—22 cm.
stabala: 1—2—3—5—4—10—5—
4—3—11 6 54 komada 106


prsnog promjera: od 24—40 cm.
stabala: 15—6—13—8—3—5—1—0 . . 51 komad
(po prilici V,o od ukupnog broja) a sve je iz srednje hrpe
stabala, pri dem smo one najtanje i potištene neposjeeene ostavili
i nadalje rasti, tad je to proreda u srednjem
drvlju sastojine.


Izvadimo li konačno od:
prsnoga promjera: od 10—26 cm.
stabala: —1—2—3 — 5—4—5 .. . 20 komada
prsnoga promjera: od 27—40 cm. 59
stabala: 6—4—-5—2-4^2—3—2—4—
3—2 — 1 — 1 39 komada
(po prilici V20 od ukupnog broja) a pretežitiji njihov
broj iz jače, deblje gromade stabala sastojine tako,
da smo u slabija stabalca sastojine jedva i dirali, tad je ta proreda
izvedena u odraslom, (jakom) drvlju sastojine.


Kod prorede u slabom drvlju sastojine vadimo slaba,
potištena i loša stabalca. Ova vrst proreda jest u praksi najobičajnija,
a načelno ju donekle zastupa i Kraft*. Ovom vrsti
proreda privadjaju se k uporabi stabalca, koja je sama sastojina
jur izlučila, i gdje je nastupio u porastu zastoj, sto je
uvjek onda slučaj, kad stabalca tako gusto stoje, da jedno nemože
drugog da nadraste. Stabla lošeg oblika (prelomljena,
rašljasta, izlamane krošnje i t. d.) valja uviek onda izvaditi,


* Beitrage zur Lehre von đen Durchforstungen etz. von G. Kraft. Hanover
1884. i Hanover 1889.