DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 125 — nego li su hrastići ved odrasli u vitka stabalca, morali bi izsjeći i one umetnute, a od prvog čišćenja možda preostale jasike (Pop. trem.), doznačiv ih za letve, kolčiće ili ogrijev. Iza čišćenja preostala bi nam dakle čista hrastova mlada sastojina. — Drugi primjer: neka se pročisti mješoviti hrastovi gaj, u kojem se imade uzgojiti za buduće mješovita hrastova, jasenova, briestova i grabova sastojina. U gaju imade osim gornjih vrsti drveća umetnutog čbunja glogovine, crnog trna, Ijeskovine u hrpama . S ovima posljednjima bi ponajprije valjalo postupati onako, kako je u gornjem, prvašnjem primjeru rečeno za rakitovinu. Nadalje bi valjalo svako inovrstno stablo, koje se nalazi u ili medju gustim hrpama hrastića izsjeći, da se tako što veči postotak hrastovine´ u porastku unapriedi. Od inovrstnih stabalca (buduće glavne sastojine) koja stoje oko hrastovih hrpa smjela bi se izsjeći samo ona, koja bi očito hrastovinu u razvitku priječila, pa ona, koja su takovog stablovnog sastavka (rašljasta, viljušastog porasta, u deblu grbava, satrte krošnje itd.) da je sada već očito, da takvo stabalce u valjano deblo nikada doraslo nebi. Sva ostala inovrstna stabalca (ili nazovimo ih kao u Slavoniji za razliku od hrasta bijelom šumom) nalazeća se oko tih hrastovih hrpa, imala bi ostati stajati. Iz hrpah bijele šume smjeli bi smo opeta izsjeći samo bolestne i za buduću sastojinu nesposobne stablike, kao i ona debalca, koja su sada već nadvisila samostojni, u toj hrpi možda porasli hrastić. Sve drugo bi imalo ostati stajati. Tako pročišćena ihlada mješovita sastojina predstavljala bi nam sljedeću sliku: čbunja, grmovlja kao niti svih onih vrsti drva koji u budućoj mješovitoj sastojini imati nećemo (topola, lipa itd.) sada više u tom mladom gaju neima. Neima niti čistina — jer smo ih nakon izsjeka čbunja — za sadili. Hrpe mladih hrastića čiste su, medju njima neima inih vrsti drveća, pa su prepuštene sada sebi, da se sguštaju usljed jačeg pristupa atmosferilija i svjetla. Oko njih pročišćena, od samih Ijepih stabalaca sastojeća se bijela suma ili čista, ili po-mješana sa pojedinim hrastićima u tim, hrpama pora |