DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 156 — kriepke za dalnji rast prikladne mladice, od kojih su pojedine preko 1*5 m. visoke. Kako više manje svukuda, bila je godina 1904. i na otoku Rabu šusna. Uslied velike suše prestala je sva vegetacija, ali odmah poslije kiše, koja je obilnije pala koncem kolovoza, počela su stabla na novo tjerati, te su oti novi izbojci u drugoj polovini rujna, kad sam tamo boravio, postigli ved poprečnu duljinu od 30 cm. U šumi Fruga izgorila je početkom rujna jedna manja površina. Već na 22. rujna iste godine bili su izbojci crnike, prem nije bila obgorena površina na panj stavljena, dugi do 20 cm. Iz svega toga može se zaključiti, koli je jaka izbojna snaga kod crnike, a ne manja i kod podredjenih vrsti drva u tamošnjim šumama. Naravno, da uz samu vrst drva na oto mnogo upliva i vanredno dobro tlo, te vrlo povoljni klimatički odnošaji. Po mnienju tamošnjeg šumara, a o čemu sam se i sam uvjerio, moralo bi se već početkom četvrte godine proredjivati, ali jer bi time dobiveno drvo bilo premalenih debljinskih omjera, nebi bili troškovi ni indirektno ni direktno u razmjerju sa korišću. U drugih šuma izuzam Capofronte dozvoljava se poslie druge godine, pošto su mladice daleko odmašile, uživanje paše, ali to vriedi samo za ovce. Kako me prijatelj uvjerava, pružaju te šume u zimsko doba još liepši izgled nego ljeti. Tako primjerice koncem rujna počima cvasti Arbutus unedo, a istodobno počima dozrievati i njegov lanjski plod, od kojeg se budi mimogred spomenuto peče rakija, a još kasnije zimi cvate tamo Virburnum tinus i Erica arborea. List se drži na stablima cielu zimu, tekar kada izbija novi odpada stari. Nedvojbeno, da je pod takovimi prilikami boravak u tih šuma ugodniji zimi nego Ijeli za vrieme zapare i žege. A sad da još nješto spomenem i o šumskim štetama. Na svoj toj dosta velikoj šumskoj površini iznaša vriednost šum |