DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 31     <-- 31 -->        PDF

— 149 —


Za podređjenu vrst drva ustanovljena je ohodnja sa 10
godina, pa prema tomu dolazi podredjena vrst u obhodnji za
podstojno drvede dva puta do uporabe.


Glavna vrst drva uzgaja se za prodaju, dočim podredjena
služi za podmirbu ovlaštenika.
Višak podredjene vrsti, kao i sitna granjeviua glavne
vrsti, upotrebljuju se za žeženje vapna.


Ciela šuma Capofronte razdieljena je liepo izvedenim prosjekom,
što ujedno služi za izvozni put, od istoka prema zapadu,
na dva diela.


U južnom obronku je 12, doŽim u sjevernom 8 sječina prilično
jednake površine.


Manje čestice sa nejednakim obrastom nisu zato izlučivane
kao posebni pododjeli, jer će se već u drugoj obhodnji
i onako polučiti jednoličnost sastojina.


Medja sječinah biti će ujedno izvozni putevi, od kojih su
njekoji jur izgradjeni, a njekoji tek samo trasirani. — Pomicanjem
sječinah napreduje i izgradnja puteva.


Glede samoga kultiviranja imadem još sliedeće spomenuti.
Gdje je ma iole kakav izrastak ili ostatak crnike, taj se
stavi na panj i već za kratki niz godina je površina pošumljena.


— Gdje toga nema, tamo se uzgaja šuma iz sjemena. — Nu
pošto tako zasadjeno drvlje vrlo sporo raste, to se za polučenje
većeg prihoda popunjuju čistine ili sjemenom ili biljkama
pinjola (Pinus pinea); primorskoga bora (Pinus halepensis);
morskoga bora (Pinus pinaster); crnoga bora (Pinus austriaea);
a izpod ovih se onda sadi još i žir crnike. Prem crnika zastora
ne trpi, ona ipak vegetira i znatno ojača već i u prvom dvadeset
godištu. Pošto onda odnosna površina dolazi do sječe, to
se posjeku svi borovi, a i crnika stavi na panj, a time je onda
i pretvorba obavljena t. j . i tlo trajno sa crnikom pošumljeno.
— Crnika u smjesi sa borovi izraste uzpravno i bujnije se
razvije u visinu.
Pošto se zajedno sa borovi sječe, razširi se znatno tako
da onda rastre tlo posvema.