DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 149 — Za podređjenu vrst drva ustanovljena je ohodnja sa 10 godina, pa prema tomu dolazi podredjena vrst u obhodnji za podstojno drvede dva puta do uporabe. Glavna vrst drva uzgaja se za prodaju, dočim podredjena služi za podmirbu ovlaštenika. Višak podredjene vrsti, kao i sitna granjeviua glavne vrsti, upotrebljuju se za žeženje vapna. Ciela šuma Capofronte razdieljena je liepo izvedenim prosjekom, što ujedno služi za izvozni put, od istoka prema zapadu, na dva diela. U južnom obronku je 12, doŽim u sjevernom 8 sječina prilično jednake površine. Manje čestice sa nejednakim obrastom nisu zato izlučivane kao posebni pododjeli, jer će se već u drugoj obhodnji i onako polučiti jednoličnost sastojina. Medja sječinah biti će ujedno izvozni putevi, od kojih su njekoji jur izgradjeni, a njekoji tek samo trasirani. — Pomicanjem sječinah napreduje i izgradnja puteva. Glede samoga kultiviranja imadem još sliedeće spomenuti. Gdje je ma iole kakav izrastak ili ostatak crnike, taj se stavi na panj i već za kratki niz godina je površina pošumljena. — Gdje toga nema, tamo se uzgaja šuma iz sjemena. — Nu pošto tako zasadjeno drvlje vrlo sporo raste, to se za polučenje većeg prihoda popunjuju čistine ili sjemenom ili biljkama pinjola (Pinus pinea); primorskoga bora (Pinus halepensis); morskoga bora (Pinus pinaster); crnoga bora (Pinus austriaea); a izpod ovih se onda sadi još i žir crnike. Prem crnika zastora ne trpi, ona ipak vegetira i znatno ojača već i u prvom dvadeset godištu. Pošto onda odnosna površina dolazi do sječe, to se posjeku svi borovi, a i crnika stavi na panj, a time je onda i pretvorba obavljena t. j . i tlo trajno sa crnikom pošumljeno. — Crnika u smjesi sa borovi izraste uzpravno i bujnije se razvije u visinu. Pošto se zajedno sa borovi sječe, razširi se znatno tako da onda rastre tlo posvema. |