DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 146 — * U glavnom je izkazana šumska površina obrasla, imajad samo mjestimice uz morske obale neznataijih čistina, nu i ove se već pošumljuju, tako da de za kratko vrieme biti čitava površina podpuno obraštena. Ove su čistine tako neznatne, da nisu ni u osnovu uvrštene, odnosno radi premalene površine nisu ni izlučivane kao pododjeli. Najviša toČka pomenute šume leži 92 metra nad morem. Po prilici sredinom onoga djela otoka, na kojem je šuma, proteže se od istoka prema zapadu greben, odnosno kosa do ^U duljine, a onda se spušta prema moru, prema tome joj je i položaj nagnut prema sjeveru, zapadu i jugu, — Tlo je u obde ravno, nu imade i pojedinih manjih dražica. Prema moru je položaj strmiji, naročito uz manje uvale, kojih imade vrlo mnogo duž obale. Istočni je dio najstrmiji. Dolnja naslaga tla jest hipuritno vapno, strukture kristalne i fino zrnaste, na prelomih školjkasto, boje većinom žučkasto biele. Raztvorba je lahka. Humusa imade dovoljno. Gornja je naslaga vedinom crnično pjeskovita vapnenasta ilovača. Na mjestih je tlo vrlo pjeskovito, a naročito i sredinom južnoga obronka. Plodovitost mu je vrlo dobra. Vode nema u čitavoj šumi. Podneblje je u obde blago, samo riedko kada padne toplina izpod 0°. Vladajudi vjetrovi jesu jug (sciroco) i sjeveroistočnjak (bora), koji se više ili manje osjećaju kako prema obroncima, t. j . kakav je položaj šume. Iztočni vjetar zasoljuje šume morskim i slanim škropom i time nanaša znatne štete. Zasoljenje proteže se skoro po cielom otoku, naravno na viših i odaljenijih mjestih mnogo je manje. Takovo zasolenje motrio sam sada po prvi puta. Kako je dan prije bilo vrlo nepovoljno vrieme, to su jaki vjetrovi sa sobom nosili sitne kapljice mora, koje se pireći preko šume sustavljaju na drveću. Sliedeći dan kad prigrije sunce ishlapi voda, dočim sol ostaje na lišdu, tako da takovo stablo onda izgleda kao da je pepepelom posuto. Štetno djelovanje takovog zasolivanja nisam si mogao fizološki raztumačiti, ali sam imao zgode vidjeti mnogo stabala, koja su usljed toga počela ginuti. |