DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 16     <-- 16 -->        PDF

— 134 —


na pok. plohi od 400 čet. met. imalo bi prema gornjoj predpostavci
stajati 96 stabala
praznine iskolčene prema stajalištnom prostoru
tabelle podaju 13 kolčića´


preostaju dakle . . 83 stabla
Izbrajanjem pokusne pljhe pronadjeno je . . 101 » «
prema tomu bi se imalo izsjeei 18 stabala
(odnosno po hekt. 18X24^450 stabala). Kada su sada na
pokusnoj plohi zatesivana ona stabla za koje držasmo da ih
valja odstraniti, nabrojeno ih bje 20 stabala
dakle po hekt. (20x25) 500 » «


Iza kako smo na taj način proredili samu pokusnu plohu,
onda nam je prema toj slici lahko proredjivati susjedne die-
love sastojine. Umirenje za proredjada da leži pri tome ne toliko
u brojnoj absolutnosti stabala, koja bi se imala izsjedi, več
u tome: da de nakon izsjeke jošte uvjek preostati odgovarajući
broj stabala, ter da umanjenje sastojinske drvne gromade nije
od pukog slučaja ovisno. Svakako su izpravna ustanovljenja,
da je svojstvo stanovite sastojine ovisno od: srednje visine,
srednje debljine stabla, od kvalitete i od broja stabala na
ploštnoj jedinici se nalazedih. Ova četiri činbenika predstavljaju
svotni posljedak svih porastnih i razvojnih
upliva. U njima se zrcale dobrota tla, način utemeljenja
sastojine, pa su i vjerno ogledalo svih gospodarstvenih
napremica i propuštaja pod kojima se je sastojina razvijala,
kao i svijuh grieha. na istoj počinjenih.


Ako uočimo svrh u koje radi stanovitu sastojinu proredjujemo
tad moramo dođi do zaključka, da stanovita stabla
izsjecamo ili ostavljamo uvijek s namjerom, da na taj način
unapredimo i sredimo razvoj preostalih krošnja. Kada nam
pako manji broj krošnja (iza proriede) uvjetuje vedi porast u
debljinu, a vedi broj krošnja (prie proriede) manji napon, pa
kada se svakokratni posljedak tih učinaka najjasnije izrazuje
u veličini srednjeg prsnog promjera stabala, tada je jasno da
imamo pri njezi sastojina da sa dva činbenika računamo: s a