DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 134 — na pok. plohi od 400 čet. met. imalo bi prema gornjoj predpostavci stajati 96 stabala praznine iskolčene prema stajalištnom prostoru tabelle podaju 13 kolčića´ preostaju dakle . . 83 stabla Izbrajanjem pokusne pljhe pronadjeno je . . 101 » « prema tomu bi se imalo izsjeei 18 stabala (odnosno po hekt. 18X24^450 stabala). Kada su sada na pokusnoj plohi zatesivana ona stabla za koje držasmo da ih valja odstraniti, nabrojeno ih bje 20 stabala dakle po hekt. (20x25) 500 » « Iza kako smo na taj način proredili samu pokusnu plohu, onda nam je prema toj slici lahko proredjivati susjedne die- love sastojine. Umirenje za proredjada da leži pri tome ne toliko u brojnoj absolutnosti stabala, koja bi se imala izsjedi, več u tome: da de nakon izsjeke jošte uvjek preostati odgovarajući broj stabala, ter da umanjenje sastojinske drvne gromade nije od pukog slučaja ovisno. Svakako su izpravna ustanovljenja, da je svojstvo stanovite sastojine ovisno od: srednje visine, srednje debljine stabla, od kvalitete i od broja stabala na ploštnoj jedinici se nalazedih. Ova četiri činbenika predstavljaju svotni posljedak svih porastnih i razvojnih upliva. U njima se zrcale dobrota tla, način utemeljenja sastojine, pa su i vjerno ogledalo svih gospodarstvenih napremica i propuštaja pod kojima se je sastojina razvijala, kao i svijuh grieha. na istoj počinjenih. Ako uočimo svrh u koje radi stanovitu sastojinu proredjujemo tad moramo dođi do zaključka, da stanovita stabla izsjecamo ili ostavljamo uvijek s namjerom, da na taj način unapredimo i sredimo razvoj preostalih krošnja. Kada nam pako manji broj krošnja (iza proriede) uvjetuje vedi porast u debljinu, a vedi broj krošnja (prie proriede) manji napon, pa kada se svakokratni posljedak tih učinaka najjasnije izrazuje u veličini srednjeg prsnog promjera stabala, tada je jasno da imamo pri njezi sastojina da sa dva činbenika računamo: s a |