DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 14     <-- 14 -->        PDF

— 132 —


pri umjerenoj proredi izsjecasmo sve ono što nije za postignuće
sklopa više potrebno, dakle što više neprirašćuje, ter
da pri tome nastojimo, da sve odstranimo što bi na porastni
zastoj dielovalo, to demo pri takovom stupnju prorade poremetiti
prirastno dielovanje sastojine u vrlo maloj mjeri. Ako nam je
pri tome još i uspjelo te smo porast sastojine unaprijedili, tada
je preostaloj sastojini dužnost da nadomjesti sasma maleni
gubitak na prirastu, pa će sve ono što će stabla usljed prorede
vise producirati, — biti čisti dobitak.


Kod prorede u srednjem drvlju sastojine puno je jači
zahvat u one stablovne razrede, koji znatnije prirašćuju, U
ovom slučaju unaprediti će se sastojinski prirast usljed prorede
samo onda, ako preostala stabla uzmognu svoje prirastno dielovanje
razmjerno povećati.


Najviše ćemo dosadan ju kolikoću prirasta umanjiti pri
proredi, izvedenoj u jakom, (odraslom) drvlju sastojine. Kod
ovog načina proreda stavljaju se na preostalu sastojinu u prirastnom
pogledu najveći zahtievi.


Gledom na različna dobna razdoblja sastojine, moraju se
dakako i prorede na različite načine provadjati, ako se pri
tome lioće da se uzgoje najveće sastojinske vriednote. Pri tome
valja naročito razlikovati dvije dobe. Onu dok stabalca doraštuju
do debala, i dobu debala koja bi imala tvoriti buduću
glavnu sastojinu. Ovo doba deblovine počimlje s onim vremenom,
kada krošnja više neporašćuje u visinu. Sastojine onog
prvog dobnog razreda valja podržavati u sklopu, da se tako
uzgoje od granja čista debla. Zato je u opće potrebno da se
u toj ranijoj periodi sastojinskog razvoja prorede provadjaju
u potištenom drvlju i umjereno, da se izsjecaju samo potištena
stabalca kao i ona koja spriečavaju odrast sastojine.


Od onog vriemena kad su stabalca odrasla u debla, slabi
je daljnji porast u visinu. Odsada su već manje dogadja da bi
sastojina izlučivala debla prerašćivanjem, već trpe krošnje više
od medjusobne stišnjave, što je sasma i naravno. Krošnje koje
su dovršile svoj porast u visinu, teže i nastoje da svoj pri