DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 132 — pri umjerenoj proredi izsjecasmo sve ono što nije za postignuće sklopa više potrebno, dakle što više neprirašćuje, ter da pri tome nastojimo, da sve odstranimo što bi na porastni zastoj dielovalo, to demo pri takovom stupnju prorade poremetiti prirastno dielovanje sastojine u vrlo maloj mjeri. Ako nam je pri tome još i uspjelo te smo porast sastojine unaprijedili, tada je preostaloj sastojini dužnost da nadomjesti sasma maleni gubitak na prirastu, pa će sve ono što će stabla usljed prorede vise producirati, — biti čisti dobitak. Kod prorede u srednjem drvlju sastojine puno je jači zahvat u one stablovne razrede, koji znatnije prirašćuju, U ovom slučaju unaprediti će se sastojinski prirast usljed prorede samo onda, ako preostala stabla uzmognu svoje prirastno dielovanje razmjerno povećati. Najviše ćemo dosadan ju kolikoću prirasta umanjiti pri proredi, izvedenoj u jakom, (odraslom) drvlju sastojine. Kod ovog načina proreda stavljaju se na preostalu sastojinu u prirastnom pogledu najveći zahtievi. Gledom na različna dobna razdoblja sastojine, moraju se dakako i prorede na različite načine provadjati, ako se pri tome lioće da se uzgoje najveće sastojinske vriednote. Pri tome valja naročito razlikovati dvije dobe. Onu dok stabalca doraštuju do debala, i dobu debala koja bi imala tvoriti buduću glavnu sastojinu. Ovo doba deblovine počimlje s onim vremenom, kada krošnja više neporašćuje u visinu. Sastojine onog prvog dobnog razreda valja podržavati u sklopu, da se tako uzgoje od granja čista debla. Zato je u opće potrebno da se u toj ranijoj periodi sastojinskog razvoja prorede provadjaju u potištenom drvlju i umjereno, da se izsjecaju samo potištena stabalca kao i ona koja spriečavaju odrast sastojine. Od onog vriemena kad su stabalca odrasla u debla, slabi je daljnji porast u visinu. Odsada su već manje dogadja da bi sastojina izlučivala debla prerašćivanjem, već trpe krošnje više od medjusobne stišnjave, što je sasma i naravno. Krošnje koje su dovršile svoj porast u visinu, teže i nastoje da svoj pri |