DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 131 — Poslovne osnove šumarskih pokusnih postajah sadržavaju potanko propisane načine radova i postupaka, kojih se kod provedbe pojedinih načina prorede držati valja. No pošto resu Ita ti njihovih radova imadu služiti u prvom redu znanstvenim svrham, to ih ovdje nabrajati nedu, nego ću se radje osvrnuti na pojedine povode, svrhe i učinke samih proreda. — Pošto se moraju prorede skoro za svaku pojedinu vrst drva, dapače i za pojedinu dobu istoga raznoliko provadjati, to se je odustalo od naučanja obćenitih pravila za provedbu istih. Gledom na uzgoj sastojina potrebne i nuždne su prorede uvjek onda, čim glavna sastojina ili koja od umetnutih vrsti drveda stane trpiti od postranog pritiska krošnja. Dok se krošnja stabala živahno razvijaju i poraštuju, nastaju ovakovi slučajevi prilično često, pa se zato prorede i opetovati moraju. Oprav dan e s u prorede uvjek onda, kada se putem njih može povečati uzgoj punovrednih drvnih gromada dakle gladke, od granje čiste deblovine. Ponovno proredjivanje mora se učiniti odvisnim od razvoja porasta u visinu i to tako, da se tim češće provodi, čim je onaj porast živahniji. Učink e proreda moramo sa sliedeća dva stanovišta posmatrati. Kada naime jedno stablo izsjeČemo, tada oduzim- Ijemo sastojini i jedan dio prirasta sto ga je ona proizvela, s druge strane dobivaju preostali komšije usljed isjeka debla — povećani razvojni prostor, usljed toga mogu oni svoje krošnje proširiti, pa će se tako prirast ciele sastojine uvećati. Sto se tiče gubitka na prirastu kojeg ćemo usljed prorede pretrpjeti, to nam valja uvažiti, da će u stanovitoj sastojini (pri istom broju stabala) tim više prirasti čim su ova deblja, a tim manje čim su stabla tanja. Najslabija i uz to potištena stabla neimaju u obće više prirasta koj bi se mjeriti i opredielivati dao. Iz toga slijedi: da će se pri proredi od prirasta tim više izvaditi, čim se oštrije izsjecanjem zahvati u razred vladajućih debala. Ako je dakle stanovitoj proredi zadatak, da sastojina prirast zaista uveća , tad moraju preostala stabla tim odlučnije proizvoditi, čim je u proredi više drva izsječeno. Uvažimo li da |