DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 130 — što mogu<5e dalje, u kašnja vremena poodmakne, da se što više drvne gromade izvadi od debala počam od 60 godina starih, te da se do kasne oplodne sječe uzgoje debla za tvorivo osobito uporabiva. Iztaknuti ću mimogredce samo, da je Borgreve pokušao ovu svoju teoriju prenjeti u praksu i zato da na taj način dokaže ovlaštenost čistoprihodne nauke i njenom uporabom postizivog visokog rentabiliteta. Jednu tako proredjenu borovu sastojinu predstavio je izletnikom šumarskog društva — koji se ali, usuprot sve teoretičke ovlaštenosti i visokog dohodka postignutog iz prorednog usjeka, sa slikom preostale »kuštrave« glavne sastojine sprijateljiti mogli nisu. Ako i nebi za naše 70 — 80 godina stare hrastike mogao zagovarati provedbu prebornu ili Borgreove prorede kako je evo ocrtana, iz razloga: da nebi usljed prenaglog progalenja iisolacije nastala guhovrhost, to ipak držim modifikovanu proredu u jakom drvlju gdje su naime nebi imala vaditi vladajuda debla već upravo ona potištenih krošnja onda ovlaštenom, kada se pruži prilika, da se uz osobito povoljne tržne ciene dadu postidi visoki prihodi za slabije sortimente drvene robe, koja se dade proizvesti iz slabijih stabala (sliperi, gredice, stupi za poduzetnietva podporišta za rudnike itd.) podpunoma ovlaštenom. Sto se tiče stupnjeva same progale koju proredom postidi kanimo to ih razlikujemo u slabu, umjerenu i jaku proredu. Pri slabom stupnju prorede izsjecamo potištena stabla i pojedina od onih, na kojima se jasno razpoznaju znakovi porastnog zastoja. Kod umjerenog stupnja prorede vade se sva ona stabla, koja za postignuće sklopa više potriebna nisu kao i ona, koja su u odrastku zaostala. Jakim stupnjem proriede nastojimo da predusretnemo zastoju u prirastu ostavljajud ovdje — ondje koje od potištenih stabalaca stajati osobito onda kada ovakova baš nastalu progalu svojim stajalištem zastru. dočim se i pri ovom načinu prorede u glavnome izsjecaju ona debelca, koja u prirastu zaostaju. |