DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 129 — sada, na koliko je samo moguće u podjednakoj razdiobi preko cijele ploštine, pa se obilježe krugovima od vapna ili tera. Prorednim načelom vrijedi odsele zadatak: da takova stabla valja uvijek sikirom oslobadjati od onih komšija koji bi znatno spriečavali razvoj njihovih krošnja. Proredom u krošnjama zahvaćamo u vladajuću sastojinu s namjerom, da tako pružimo osobitu njegu onim stablima, koja će danas sutra tvoriti do sječivosti dorasla debla, d o č i m načelno čuvamo jedan dio podstojne sastoji ne od isjeka . Slabiji stupanj ovakove prorede upotrebljujemo ko d mladji h sastojina naročito ondje, gdje je potrebno da usljed izsjeka pojedinih stabalca razrjesimo hrpe jednako vriednih stabalaca, ter tako doprinesemo k njihovom podjednakom razdielenju preko ciele plohe. Jačim stupnjem te vrsti prorede želimo pogodovati glavno — sastojinskim deblima a postizavamo tu svrhu tako, da njihove krošnje oslobadjamo od stiske i nadrastka. Ovaj način prorede provadja se naročito u starijim sastojinama. Prorede u odraslom, (jakom) drvlju mlade šume provodim o u onim sastojinama, koje su već iz starije oblikovine počele prerašćivati u buduću glavnu sastojinu, a provadjamo ih tako, da vadimo vi ada juda debla i to po mogućno.sti takova, blizu kojih stoje debla kojim su krošnje postrance stisnute. Pri tom načinu prorede predmjevamo, da će se ove stisnute krošnje oporaviti, razviti i razrasti, usljed ćega da će preostala ta debla znatno prirašćivati na gromadi i kakvoći. Ovakove prorede imadu se svake desete godine opetovati, a vadi se O´l — 0*2 od drvne gromade ciele sastojine. U glavnome bi imao iznositi svakokratni izsjek upravo toliko, koliko je priraslo u razmaku vremena, izminulog izmedju jedne i druge prorede. Po teoriji tih proreda, nebi do dobe sjećivosti u takvim sastojinama bila drvna gromada nikada veća no je bila u dobi od 60—70 godina, kada je naime prvom takovom proredom otpočeto. Ovamo ubrajaju i prebornu ili Borgreovu proriedu. Svrha joj je, da se pomladnja sastojina |