DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1906 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 128 — kada se usljed toga ljepša 8tabla u porastu unaprediti mogu, ili se dade očekivati, da će od toga po preostajudu sastojinu nastati ini probitci. Od proreda u srednjem drvlju razlikujemo i h viš e načina . Postelsku proredu, dansku proredu, proredu u krošnjama, Pri Postelskoj proredi (nazvanoj po mjestu Postel, gdje ju je pl. Saliseh uveo) ostavljaju se sasma potištena stabla stajati, dočim se onaj dio sastojine koj tvori njezinu krošnju, znatno proredi. Ovaj način prorede razvio se je u mješovitim, hrastovo-bukovim sastojinama, za koje več od zamana vrijedi pravilo: da se bukvići pod hrastima potišteno porasli ostave stajati, te da se u onim slučajevima, kod tako vih od naravi neima, poodrasli bukvići prevršuju i tako na umjetni način pudstojna bukova sastojina pod hrastovima stvara. Sama proreda provodi se´medjulim tako, da se sklop krošnjah na toliko prelomljuje, da hrastići u tih prelomih svoje krošnje razvijati i širiti uzmognu. U Hanoveranskoj provode ovakove prorede već od god. 1840. a preporučaju ih s estetskih razloga i za druge vrsti drveća. Danskom proredom hoće da u što kraćoj obhodnji uzgoje sklopljenu sastojinu jakoga drvlja, koje treba da je osim toga u deblu čisto od granja. U tu svrhu proredjuju gusto porasle sastojine prvi puta onda, kada su na 7 metara visine dorasle. Svake treća godine vraćaju se sjekom u tu sastojinu, pa vade sva loša stabla, bolestnike i one vrsti koje neće da uz glavnu sastojinu uzgoje. Kasnije se prorede sve to rijedje, Od 60.—TO. godine vraćaju se svake 6. godine, iza 100. godine svake 10. sproredama u istu sastojinu. Takovim postupkom uzgoje do 40. godine sastojinu u kojoj se nalaze sama ravna mlada stabla. Jačim i najačim stablima pogoduju odsele redovitim proredami i to tako: da se u načelu samo onda i ono stablo usječe, koje znatno sprieČava u razvitku debla i krošnje jednog ili više bolje uspjelih svojih susjeda Već po prilici od polovice obhodnje dade se jasno razpoznati buduća sastojina. Debla k istoj spadajuća izaberu se |