DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1906 str. 7 <-- 7 --> PDF |
- 85 — čitan li je pako ovaj na gornji način, dakle najtočnije, tada prigovora — obzirom na pravac med je urisan u nacrtu! — ne može biti, nastanu li, neka geodet dotični u izmjeri nalazeći se kut odmah na licu mjesta još jednom mjeri i računa — pa će se zaprijeka pronaći i odkloniti, ili izpravni izmjerni posljedak po strankama priznati morati — sve da je kojoj od njih i nepoćudan. Kako se tetivnim načinom kutevi mjere, skrižaljke izračunavaju 0 tome upućujem na nauku o geođesiji*. Primjećujem samo, da imademo za odčitanje kuteva stanovitoj tetivi odgovarajućih i gotovih skrižaljka, koje odčitanje kuteva olahkoćuju, ako i jest samo njihovo mjerenje u nacrtu mučno i naporno. No natega se pri obavi geodetskih radnja nikada plašiti ne smijemo, jer su to ciene uz koje samo može našim vanjskim radnjam biti resultat povoljan. Šumska kuća Macelj kod Krapine 8. veljače 1906. Vil. Dojković, kr. žup. šum. nadzornik u miru. Statističko procjenbeni podatci o sječini „Boljkovo". Onim članovima šumarskoga družtva, koji su prigodom prošlo jesenske skupštine pohodili i pregledali hrastovu šumu u Boljkovu, područja kr. šumarije u Vrbanji, a vidjeli i od bijeloga drva jur očišćenu irastovu sječinu, dužan sam još tumačenje, koje na licu mjesta pored kratkoće vremena, a osobito i radi pomanjkanja, u to doba još neprodane i neizradjene sječine, niti živom riečju, niti tiskovnom reprodukcijom ni obaviti mogao nisam. Sada, nakon uzliedivse prodaje i izradbe te kao i susjedne sječine u šumi Sočna, predočiti ću na temelju i tim dobivenih podataka, sliku vidjene sječine u brojkama, da si ju bar posjetnici skupštine što bolje upamte, a da si i oni, koji takovu * Anieitung zu Vermessungen in Feld unđ Walđ. Von Dr. C. Bolin. Berlin 1876, str. 197. Geodezija. Dr. V. Koroskenyi. Zagreb 1874. str. 125. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1906 str. 8 <-- 8 --> PDF |
još vidjeli nisu, mogu bar donjekle stvoriti sliku te posavske hrastove šume. Na sječivnoj površini od 50 kat. rali, u srezu Boljkovo, izradjeno je još jeseni 1904. bijelo drvo. To je po našem slavonskom šumarskom nazivlju sve drvo što nije hrast. Članovi prošlo jesenske skupštine, vidjeli su najprije mješovit u šumu, a kasnije od bijeloga drva očišćenu Čistu hrastov u sječin u od 50 rali, sa 15 hrastovih stabala po rali, koji su tekar u jeseni 1905., dakle godinu dana kasnije prodani. Takovo izrabljivanje prastarih posavskih hrastika, djeluje povoljno na razvoj mladoga naraštaja, koji onda pod uplivom svijetla ojača, prije što no bi se izvrgnuo neposrednom uplivu žarkoga slavonskoga sunca, a i od inovrstnoga drva tim oslobodjena hrastova stabla, moga se onda laglje pregledati i točnij e procieniti , što je u financijalnom pogledu opet zato od osobite znamenitosti, jer je kupac onda i u stanju, približiti se svojom procjenom faktičnoj vriednosti prodanoga objekta, a po tome i višu ponudu staviti. U pogledu broja stabala izgledala je sjeČina Boljkovo, ovako: Hrastovih stabala izpod 45 cm. prsnog promjera bilo je . . . . . . 20 komada 2"67o Hrastovih stabala do 80 cm. prsnog promjera bilo je 279 komada 36´87o Hrastovih stabala do 105 cm. prsnog promjera bilo je 315 komada 41´5´´/o Hrastovih stabala preko 105 cm. prsnog promjera bilo je 125 komada 16"57o Hrastovih suharaka od raznih debljina bilo je 20 komada 2-6% Ukupno 759 komada lOO´OVo Godinu dana prije isjeČenja bilo je na istoj površini jošte i: Jasenovih stabala od razne debljine 61 komad 2-5% Brestovih » » » 632 » 26-27o Inovrstnih » » » 1721 » 71-37o Ukupno 2414 » lOO.OVo |
| ŠUMARSKI LIST 3/1906 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 87 - Sveukupni broj stabala iznašao je dakle 3173 komada ili po rali 15 hrastova i 63 inovrstnih stabala ili ukupno 78 stabala po rali. Množinu drvne zalihe te sječine predočuju nam sliededi brojevi: Kub. sadržaj hrastovoga drva za tvorivo, i to za ciepanje 1959 m^ » » » * » pilenje 3009 » » » » » za ogriev . . . . 1898 » daklem hrastovo tvorivo 727o gorivo 287o- Ukupno 6866 m^ Kub. sadržaj bijeloga drva za tvorivo . . . . . 1908 » » » » » » ogriev ..... 4198 » daklem bijelodrvo za tvorivo 31% zaogriev69*´/o.Ukup, 6106 m^ Sveukupna drvna zaliha na 50 rali iznašala je dakle 12972 m^ Iz ovih podataka drvne zalihe resultiraju onda po rali i stabl u sliedede brojke: Kubični sadržaj hrastovoga drva za tvorivo po rali 98 m^ » » » » za ogriev » ^ 38 » 3 Ukupno hrastovine 136 m Kubični sadržaj bijeloga drva za tvorivo po rali 38 » » » » » » ogrijev » » 84 » Ukupno bijeloga drva 122 m´ Sveukupna drvna zaliha po rali 258 m^ Kubični sadržaj hrastovoga drva za tvorivo po stablu 6"55 m´ » » » » » ogriev » » 2*50 » Ukupno hrastovine po stablu . 9*05 m^ Kubični sadržaj bijeloga drva za tvorivo po stablu 0*79 m* » » » » » ogriev » » 1´74 » Ukupno bijeloga drva po stablu 2-53 m^ Vidi se dakle, da su hrastova stabla bila daleko jača od stabala bijeloga drva, da je razmjer tvoriva drva prema ogrievnomu kod hrastovih stabala daleko povoljniji nego kod bijeloga drva, i ako 86 onda u obzir uzme još i visoka vriednost hrasto |
| ŠUMARSKI LIST 3/1906 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 8S. — vine za tvorivo prema bijelom drvu, to rezultira, da je po broju stabala pretežna, po kubičnom sadržaju cjelokupne zalihe jednaka množina bijeloga drva, sa financijalnoga gledišta u prispodobi prema hrastovini skroz neznatna. Akoprem jei za pilenje izkazanamnožina hrastovoga drva i za proizvadjanja ciepane robe — dužica - izvanredno sposobna, ne može se ista ipak danas ved, pored visokih ciena rezane robe za ciepanje upotriebiti, kako je to još nedavno bivalo. Danas se upotrebljuju za ciepanje samo kvrgasti, falični dijelovi stabala i deblije grane. I pojam hrastovoga ogrievnoga drva nestao je ved davno kod administracije slavonskih državnih šuma, jer se i to drvo upotrebljuje za proizvadjanja tanina, pošto tvornice tanina pladaju za takovo drvo znatno višu pristojbu, nego kupci ogrievnoga drva, akoprem žiteljstvo sriemske županije oskudjeva na ogrievnom drvu i akoprem se tamo ved i mnogo mohačkoga i vrdničkoga kamenoga ugljena troši. Množina tanin drva, opredjeljuje se uaapređ i neodvisno od prociene hrastovoga drva za tvorivo, i to po posebno u tu svrhu ustanovljenoj formuli, koja de se ipak modi ved za kratko vrieme od trijuh godina smiestiti jedino još u koji muzej, jer se hrastovi odpadci potičudiod tristogodisnjihhrastovaniu Slavoniji nede više procienjivati. Novčanu vriednost drvne zalihe sjedine Boljku v o predočuju nam t^lieđedi brojevi: Hrastovo drvo za tvorivo (4968 m^) procienjeno je sa 207.664 K. Hrastovi odpadci — tanin drvo — proračunani su sa, 5 397 K. Bijelo drvo, tvorivo i ogrievno (6106 m´) prorač. je sa 30.449 K. Ukupna vriednost sječine (faktično u dvijem godi nama prodane) opredjeljena bje dakle sa . . 243.510 K. Prigodom prodaje postignuto je pako u istinu: Za hrastovo tvorivo drvo ....... . 327.192 K. Za hrastove odpadke 5.397 » Za bijelo tvorivo i ogrievno drvo . . . . . 66.766 » ili ukupno . . . 399 255 K. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1906 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 89 — Iz podataka prociene i unovčenja siiedi onda, da je prema procieni, kod hrastovoga tvoriva drva 58% kod bijeloga drva pako sa 120Vo povoljniji uspieh polučen. Nadalje resultiraju iz podataka na rali, na kubični metar, i na stablo, kao na jedinice svedene, sliedeće brojke: Vriednost procienbena i prodajna: Hrastovo tvorivo drvo po rali . 4153 K. 6540 K. tanin » » » . 108 K. 108 K. Bijelo drvo i ogrievno drvo . . 609 K. 1335 K. Ukupno 4870 K. 7983 K. Hrastovo tvorivo drvo p0 kub. metru 43 K. 66 K. » tanin » » „ „ 3 K. 3 K. Bijelo tvorivo i ogrievno drvo . 5 K. 11 K. Hrastovo tvorivo drvo po stabl u 274 K. 430 K. » tanin » » » 7 K. 7 K. Bijelo tvorivo i ogrievno drvo 13 K. 28 K. Kako se je rapidno dizala ciena hrastovine najfinij e kvalitet e pokazati de nam prispodobimo li procienbene i prodajne vriednosti hrastovih stabala u šumi Boljkovu u predhodnim godinama — kod rek´ bih jednake kvalitete. U godini 1902. 1903. 1904. 1905. Procienbena vriednost jed noga hrasta . . . 212 K. 210 K. 247 K. 274 K. Prodajna cijena jednog, hrasta 219 K. 240 K. 328 K. 430 K. Diferencija u kranama . 7 K. SOK. 81 K. 156 K. » » u postotcima . 3°/n 137o 337o 577« A kako BU se pojedine tvrdke za sječinu Boljkovo otimale, vidi se iz sliedećih podataka: Prociena iznašala je 207.664 krnna, prek o to ga ponudio je reflektant: 1) 35.708_ 2) 43.926 3) 53.669 4) 59.003 177o 227o ´ 267o 297o 5) 69.336 6) 78.126 7) 82.441 8) 95.057 9) 101.224 357o 397o . 4l7o 477o 507o 10) 101,324 11) 109.255 12) 119.428. 507o 547o 607o. A sada da iitaknem još i nekoliko slika o preprodaji. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1906 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 90 — U susjednoj sječini Sočna, koju su izletnici u Boljkovo \´idjeli iz daleka, nu koja je onoj sreza Boljkovo slična kao jaje jajetu, postignuto je po stablu 440, po kubičnom metru pako 77 kruna na panju. Nastalo je stoga doista opravdano pitanje, može li kupac uz ovako visoke ciene u obde još reusirati ? Imao sam prilike vidjeti trgovačke knjige dotične tvrdke, te sam se osvjedočio, da t/rdka, obzirom na izvanrednu finu kakvoću drva, kakova se traži i dobro plača, faktično i ovdje bude reusirala. Za drvnu množinu prve polovice ove sječine, koja je tak o rekud stablimično preprodavana dobila je tvrdka 80 do 105 kruna po kubičnom metru. Izmedju prociene tvrdke i prodavaoca nije bilo u kubikaciji razlike. Pri prodaji izpostavila se je doduše nešto veda množina, jer prekupci toleriraju više greška nego li je to inače dozvoljeno. Izmedju po 106 kruna po kubičnom metru prodanih trupaca svidjali su mi se napose sliedeči: Od stabla broj 46. dugog 25-7 m 70 cm. srednjeg promjera ea 9-891 m* 1038"55 K. Od stabla broj 147. dugog 18´4 m 80 cm. srednjeg promjera sa 9*249 m^ 980-75 K. Od stabla broj 230 dugog 9-0 m 114 cm. srednjeg promjera 18.488 m´ 1941-24 K. i8"9m dugog99cm. sred. promjera i 5*0 m „ 79 cm. » » sa Ovo potonje u 3 komada razrezano stablo, cijenila je tvrdka dok je stojalo sa 16 m duljine i 109 cm. srednjega promjera, daklem sa 14.930 ml Bila je daklem u procieni oprezna. Spomenuti mi je da će se osim izkazanoga materijala izraditi kod svakoga stabla još i nekoliko akova pintarske robe ili nekoliko stotina francuskih dužica. Drugu polovicu sječine prodala je tvrdka u cijelom, računajuć po stablu popriečno 5 kubičnih metara za pilenje sposobne robe po 105 kruna, dakle po stablu prodajnu cienu sa 525 kruna, uz uvjet, da se tih 5 m^ kao minimalna množina i onda plačati mora, ako je ne bi bilo, a bude li toga |
| ŠUMARSKI LIST 3/1906 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 91 — više, dužan je kupac superplus po 80 kruna preuzeti. Evidentno je dakle, da de drvotržac, koji je za ova stabla pladao po komadu 440 kruna, a prodao je od njih samo trupce za 525 kruna po stablu, imati svakako i ovdje lijep dobitak. Ovime je podjedno zasvjedočena ona na jesenskoj glavnoj skupštini hrv. slav. šumarskoga družtva, prij e prodaj e slavonskih hrastovih sječina, prigodomrazprave o sadašnjim i budućim cienama hrastovine izrečena konkluzija, da će drvotržci moći šu m o vlastnik u tako visoke pristojbe plaćati kakove do sada nikad postignute nisu i koje će se približitifaktičnoj vri ednosti slavonskih hrastika. , I druga konkluzija koja je na toj skupštini bila izrečena, obistinila se je takodjer t. j. o cienama hrastovine povedena razprava, urodila je za posjednike slavonskih hrastika i sa financijalnoga gledišta povoljnim uspjehom , jer se ne da poreći, da su prigodom razprave po najkompetentnijem faktoru, po hrvatsko slavonskom šumarskom družtvu, ba š u Vinkovcima , na vidjelo iznesene činjenice, oporna nj kan ju dovoljne množinehrastikas jedne, — a 0 izvanrednoj kvaliteti hrastovoga materijala slavonskih šuma s druge strane, na drvno tržišt e — uz ma kakovu mu drago stalnu konjukturu — f inanci jalno, povoljno djelovale. Vinkovc i početkom siečnja 1906. Gj. Kmma. O šiškama grmlja i drveća i njihovim uzročnicima. Imade više razloga, koji opravdavaju, da se šumar i izbliže upozna i s onim zanimivim biljevnim tvorevinama, što ih vrlo često susrećemo na našem grmlju i drveću i što ih narod u običnom govoru nazivlje: šiška, «išarica, babuška^ lučec, gubač, dubljica, skipek, zeorelek, zevrilec i t. d. |