DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1906 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 115 — G. i R. zastupane po odvjetniku dr. J. F., potvrdila je kr. zem. vlada, odjel za^ unutarnje poslove, vrhovnom rješitbom od 5. srpnja 1905. br. 42.289 obe niže presude uz obrazložbu sadržanu u drugomolbenom rješenju, jer je predmet prema stanju razpravnih spisa i prema zakonskim propisima u redu rješen, nu ureda radi preinačila je onaj dio doljnomolbenih presuda glede postupovnog troška, te je rješila kr. kotarsku šumariju u N. dužnosti plateža tog troška od 100 K. i to iz razloga, što taj dio presude nije osnovan i jer se za taj slučaj ne može uporabiti ustanova §. 23. šumskoga zakona, koja govori jedino o povjerenstvenom oblastnom trošku, a postupak u prekršajih šumskoga zakona provadja se po §. 69. š. z. ureda radi, te se oštećeni prijavitelj nema smatrati privatnim tužiteljem nego samo privatnim učesnikom. Prijava potonjega ne može se označiti u ovom slučaju lažnom, dakle nema mjesta ni analognoj uporabi §. 321. k. p. Podjedno je preinačila onaj dio nižih presuda glede jamčevine te odredila, da upitnu jamčevinu po odbitku iznosa od 21 K, 60 fil. imade kr. državni šumski erar povratiti tvrdci G i E. i to iz razloga : Glasom dražbenog zapisnika od 6. studena 1904. položila je tvrtka G. i Rjamčevinu od G796 K. 6o fil. u svrhu, da bude obustavljena dražba zaplienjenoga žira i da joj isti bude izdan na slobodno razpolaganje. Jamčevina ova zamjenila je dakle zaplienjeni predmet odnosno kupovninu, koja bi se dražbom postigla, pak bi se zato jamčevina imala upotriebiti u onu svrhu, u koju bi se upotriebila bila samo zaplienjena stvar ili polučena kupovnina, da je optužena tvrdka pronadjena krivom prekršaja, kojom je obtužena. Pošto je pako nižemolbenim presudama obtužena tvdka riešena imputiranoga joj prekršaja, to je položena jamčevina izgubila pomenutu svoju svrhu, te se ne smije dalje pridržati> kao što se nebi mogao pridržati niti zaplienjeni šumski proizvod, u mjesto koga je ista položena. Stoga je opradana stavka prvomolbene presude, kojom je naložen povratak ove jamčevine (osim iznosa od 21 K. 60 fil.) stom ipak opaskom, da se povratak iste ne nalaže kr. šumariji, nego šumskom eraru, buduć se ista u njegovu pologu nalazi. Iznos od 21 K. 60 fll., odnosi se ne na troškove manipulacije sa žirom i na konzerviranje istoga, dakle na očitu korist samoga vlastika pa ga je ovaj i dužan trpiti U „Mjesečniku" priobćio U Pušameta. Različite viesti. Broj šumarsko upravnoga činovuiotTa u Hrvatskoj i Slavoniji. Sveukupni broj u Hrvatskoj i Slavoniji službujućeg šumarskotehničkoga osoblja iznaša: Autonomna politička šumarsko tehnička uprava |
| ŠUMARSKI LIST 3/1906 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 116 broji ukupno 83 šumarskih tehničaru (U kod kr. zemaljske vlade, 8 žup. šum. nadzornika, 49 kot. šumara i 12 šumarskih vježbenika i 3 nastavnika na šum. akademiji). — Status šumarskih činovnika kr. državne šumske uprave u Hrvatskoj i Slavoniji iznaša 81 činovnika, kod imovnih obćina područja bivše vojne Krajine namješteno je sada ukupno 130 šumarskih tehničara razne kategorije, a kod vlastelinstva, biskupija, kaptola, gradskih i inih obćina i t. d. namješteno je i opet 130 šumarskih tehničara, sveukupni status službujućih šumarskih tehničara, u Hrvatskoj i Slavoniji iznaša dakle po i sbilnoj potrebi službe i uprave — kao ni zahtjevom i u istinu intenzivnog racionalnog šumskog gospodarenja. Napose kod državne šumske uprave, a i mnogih imovnih obćina — valjalo bi broj kotarskih šumara malo ne i podvostručiti, da osoblje to i zbilja uzmogne u potpunoj mjeri zadovoljiti svom zadatku ~ a ni kod političke uprave — neodgovara sadanji broj od 49 kr. kot. šumara ni iz daleka sbiljnoj potrebi i zahtjevom obsežne službe, dok su na pr. u cieloj ličko-krbavskoj županiji tek dva takova tehničara namještena, a svakako bi se morao i broj šumarskih nastavnika i asistenta na šumarskoj akademiji, u interesu stvari i nauke od sadanjih dvijuh učitelja i jednog asistenta, već i prema samom razporedu pojedinih nastavnih hrpa, povisiti bar na četiri učitelja i četiri asistenta, (naime jedan profesor za sadjenje i gojenje šuma pošumljenje krasa, šumarsku botaniku, bolesti i anatomiju šumskog drveća. — Jedan za uporabu šuma, šumarsko mehaničku tehnologiju, šumarsko strojarsvo, šumarsku cesto i vo dogradnju, graditeljstvo i bujičarstvo, a jedan za đendrometriju, računanje vriednosti šuma, statiku, uredjenje šuma, i šumsku mjeračinu, a uza sve to ostali bi onda još sliedeći takodjer šumski predmeti: povjest i literatura šumarstva, šumarska statistika, šumarsko uredovanje i računovodstvo — šumarsko tlocrtno risanje, šumska uprava — i državno šumarsko upravoslovje. U istinu bi dakle Hrvatska i Slavonija tr-ebalo za svojih 1,530.000 hektara šume u mjesto sadanjih 4:jO-status od kojih 460—500 šumarskih tehničara. Izpražnjenih i na novo popuniti se imajući mjesta imade sada u Hrvatskoj i Slavoniji godimice prcprečno 14—18. Zakon o ribarstvu u slađkim vodama u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji. Zemaljski je sabor nedavno razpravio i prihvatio po kr zemaljskoj vladi na pretres predloženu mu osnovu zakona o ribarstvu. Osnova imade sedam poglavja i 74 paragrafa. U prvom redu odredjuje, da se imade osnovati posebni ribolovni kataster kod zemaljske vlade, kojim će se voditi očevidnost ob ovlaštenicima na ribolov. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1906 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 117 — Za riešavanje pitanja glede ovlaštenja na izvršivanje ribolovnoga prava ustrojiti će se posebna povjerenstva kod svake županijske oblasti „za uredjenje ribolovnih prava". U drugoj i posliednjoj molbi odlučivati će o tom „kr. zemaljsko povjerenstvo za uredjenje ribolovnih prava u Zagrebu". Priepore glede prava ribolova, odnosno glede izvršivanja toga prava riešavaju upravne oblasti u redovitom molbenom tečaju. Ribolovnice, kao izkaznica za vlastnike ribolova, izdavati će kot. oblast. Što se tiće šteta uslied pristupa k vodi, vučenja mreže iz vode i bacanja u vodu u obće šteta nastalih uslied toga, nadležne su o tomu razpravljati upravne oblasti prema zakonu o poljskom redarstvu, nu ujedno se ovlašteniku ribolova osjegurava pravo pristupa k vodi u svrhu izvršivanja svoga prava ribolova. U zatvorenim vodama, kao što su umjetni ribnjaci, te vode okružene zemljištem jednoga vlastnika, ili više suvlastnika, dok ga ovi zajednički uživaju, može onaj, koji je ovlašten na ribolov, vršiti neograničeno svoje pravo ribolova. Sve ostale vode jesu otvorene, u kojima mogu loviti ili pojedini ovlaštenici, ili udruženi prema stegama ovoga zakona, da se tim ne vriedjaju načela racionalnoga ribarenja ili interesi susjednih posjednika. Upravne obćine vrše ovo pravo putem zakupa, ili po posebnim u tu svrhu namještenim osobama. 0 tom, da li će se u takovim vodištima moći vršiti ribolov individualno, ili samo po kojoj udruzi, opredjelivati će zemaljska vlada. Za unapredjivanje ribogojstva stavljena su izgled nagrađjivanja ribogojaca, a za zaštitu ribolova, moći će ribolovni ovlaštenici postavljati posebne čuvare ribolova analogno propisima za poljare. Zabran a ribolova , — lovostaje opredjeljivati će zemaljska vlada i to za vrieme mriestenja dotične vrsti riba, nu ne na dulje od 60 dana godimice, a ona može ustanoviti i najmanju mjeru, izpod koje se u otvorenim vodama pojedine vrsti riba ne smiju loviti. Za prodaju riba iz zatvorenih voda i u vrieme lovostaje uvesti će se posebne izkaznice, što će ih obćine izdavati. — Za rake se opredjeljuje lovostaja od 1. listopada do 15. svibnja. Vlada može odrediti i obćenitu lovostaju za vrieme mreštenja gospodarstveno važnijih riba, a može na tri godine zabraniti u cielom području kraljevine lovljenje stanovitih vrsti riba, da se tako doskoči tamanjenju istih Zabranjuje se: ribarske spreme, kojim su mokra oka uža ili niža od 4 cm., koje zatvaraju preko polovine vodotoka, uporaba omamljivih otrovnih i razprsnjivih sredstava, močenje lana i konoplja, lovljenje po noći, lovljenje riba 30 metara nad i izpod brane i ine slične vodogra |
| ŠUMARSKI LIST 3/1906 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 118 — đjevine, odpuštati vodu u t. zv. jarcima u svrhu, da se iz te vode po hvataju ribe i t. d. Ribarske udruge mogu ustrojiti ribolovni ovlaštenici stanovitoga vodišta te si u tu svrhu sastaviti pravila, koja odobrava zemaljska vlada. U tim pravilima imade naročito biti uglavljena svrha, uprava, te način postizavanja svrhe. Vlada si je pridržala pravo odobravati zaključke glavne skupštine o promjeni pravila, o razvrgnuću udruge, o sjedinjenju njenom sa drugom, o sastavku ribarske gospodarstvene osnove i dr. Što više, ako udruga nebi izpunjavala svojih dužnosti ili ako većina ovla štenika ne bi htjela stvoriti udrugu, ima vlada pravo odrediti, da se to pravo ribolova ima dati u zakup na 10 godina- Ako bude u javnom interesu, može vlada u ovim .slučajevima, a i na temelju sporazumka sa strankama uzeti i u zakup stanovita ribna lovišta. Vlada uvjetuje poziv njezinoga povjerenika u glavnu skupštinu i sve odborske sjednice udruga. Ovomu pripada pravo sudjelovati u razpravi, a i uložitt utok na vladu. Uredjenje plodišta. Postupak za proglašenje kojeg zemljišta plo dištem vode dotične kotarske oblasti. Kaznene ustanove su stroge, jer se globe kreću od 25 do 1000 K., a nadležni su za prekršaje upravne oblasti u svim trim molbama. „Lovačko ribarski vlestalk" organ hrvatskog družtva za gojenje lova i ribarstva u Zagrebu, donaša u broju 2. t. g. sliku predočujuću učestnike prošlo godišnje glavne skupštine hrvatsko-slavonskoga šumarskog družtva, prigodom na dne 5. rujna p. g. poduzetog Izleta u državne šume, za vrieme odmora pred lovačkim dvorcem na Spačvi. Komercialni tečajevi za šamarskc činovnike. Češće se već i u Austriji izticalo, kako su državni šumarski činovnici, doduše u tehničkom i upravnom pogledu izvrstno izobraženi, nu da im s druge strane ipak više — puta manjka i ona trgovačka sprema, koja je potrebna svagdje gdje se šumsko gospodarstvo želi voditi na način koji odgovara zahtjevom modernog trgovačkog života. Da se i toj nestašici doskoči, namjerava c. i kr. ministarstvo poljoprivrede u Beču, od sada prirediti godimice posebne, kroz više mjeseci trajuće tečajeve, na kojima se bude po napose zaoto osposobljenim silama, predavao niz u komercijalnom pogledu važnih predmeta (predočbe šumarske proizvodnje, drvarske trgovine, drvarske industrije i poslovanje na pilanama, nauka o robi i trgovini, trgovačka korespondencija, nauk 0 prometu, carini i pravno upravnim odnošajima). Prvi je tečaj odmjeren na tri mjeseca, te bi imao stupiti u život već sa 1 ožujkom t. g. Za vrieme trajanja tečaja kao i po zaključku istoga imali bi se poduzeti |
| ŠUMARSKI LIST 3/1906 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 119 — posjeti važnijih drvotrošećih tvornica i poduzeća — eventualno i na učna putovanja na važnija drvarska tržišta. Međjaiiarodui šumarski i gospodarski kongres, iioji se je kako smo to jur u br 9. Š. 1. p. g. objavili, imao ove godine obdržavati u Beču, sastati će se prema zaključku eksekutivnoga odbora od 15. prosinca tek o duhovim a g. 1907. — u koliko se je odbor osvjedočio, da s obzirom na mnogobrojne predradnje i ine poslove — takove nikako prije toga vremena nebi m6gao svrsi shodno i pravodobno riešiti. Na čelu eksekutivnoga odbora jest češki velikaš i veleposjednik knez Karlo Auersperg. Pobližji program i po nas važnog tog sastanka priobćiti ćemo svojedobno. 0 radnjama oko pošumljenja kraškili goljeti. U području senjskog šumarskog nadzorniciva u g. 1904. donaša izvješće senjske trg. obrt. komore za g. 1903./04. sliedeće podatke: Zagajene površine zapremaju 14.844 kat. jutara — kojima je g. 1904. pridruženo na novo još oko 200 jutara. Zasadjeno je g. 1904. u tim branjevinama ukupno 71.600 kom. crnoga bora, 500 kom. Pinus paroliana, 13.´200 komada briesta, 3 700 komada crnoga graba, 17.500 komada crnoga jasena, 1.000 komada koprivića, 61.000 vrbovih ključića ili ukupno 168.500 komada raznih biljka, zatim još 10 hl. žira. Troškovi sadnje iznosili su 2.322 krune, — a za posliednjih pet godina ukupno 19.951 krunu, za odgoj biljka u samom centralnom bi- Ijevištu u Sv. Mihovilu izdano je g. 1904. ukupno 2.274 krune, a u pet posliednjih godina ukupno 14.712 kruna. Osim toga izdano je iz gori rečenog centralnog biljevišta g. 1904. po višjoj odredbi raznim inim strankama i obćinama ukupno 1,369.500 komada biljka — odnosno za posliednjih pet godina 6,746.385 komada sadjenica i 145.300 komada vrbovih ključeca. SmrčeT prelac. Njemački pisac i stručar šumarnik Ailenfeld u Lajserbachu u Saskoj, ustanovio je, da se je za vrieme prošlogodišnje velike suše — po svoj Saskoj, uz mnoge ine šumam štetne zareznike, po tamošnjim boricima, takodjer i smrčev prelac (Tortrix Grapholita strobilela L.) pojavio u vanredno velikom broju, ter time postao osjetljivo štetan. Maleni taj leptirić snese svoja jajašca, njih 2—6 komada — u svibnju — hpnju — na borove šešarice. U mjesecu srpnju pogrize se onda gusjenica u šešaricu, te iz prva hrani, obično ako je vrieme povoljno, do mjeseca studena sržom šešarice — ali ipak pri tom ne ostavlja ni sjemena listke kao ni samo sjeme na miru. .Gusjenica je 11 mm. dugačka, iraade 16 nogu, plosnato tijelo, žuto biele boje, sa sjajno mrkom glavom i vratnikom. Ona prezimi šešarki, gdje onda odmah u proljeće i opet nastavlja ždereš. U ožujku ili travnju se uča |
| ŠUMARSKI LIST 3/1906 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 120 — huri, a u svibnju izleti leptir. Ozledjivanjem se tim šešarice iskrive i smolom zaliju, tako da izgledaju kao da suze, a to je onda i znak bolesti. Usljed toga onda ne može sjeme dozrieti, niti se šešarka oslobodi čahure — a pošto je smolom oblivena to se ni ne otvara. Pošto borovi češeri vise, to čahura leži u njoj uspravno t, j . glavom okrenuto prema držki. Postotak se dobrote sjemena smanjuje tim na Y^ do Vg, jer usljed toga ostaje mnogo gluhog sjemena. U družtvu s ovim prelcem dolazi onda još i druga malena vrst ličinke za koju Ailenfeld drži da je „Anobium Abietis", koja takođjer šešarici, a napose sjemene liske i sjemenje stabalja u velike uništuje. „Kubikator" zove se najnoviji aperat, izumljen u svrhu točnog i brzog proračunanja kubjčnih sadržaja deblovine. Aparat radi deset puta brže od ma kojeg račundjije i pomoćnih skrižaljka. Ovim se aparatom može za jedan sat isti posao svladati, za koji inače jedva pol do jedan cieli dan dosiže. Izradba stroja vanredno je solidna, dakle i trajna. — Rukovanje s njim s kroz jednostavno i spretno. Giena je aparatu br. 1. sa razdiobom za debla 0*20 do 20 ra duljine (sa razlikom od 0*20 m. i oznakom polovina metra — te promjere od 6 cm. do 75 cm.) K. 35 u jednostavnoj — a K. 42 u elegantnoj opremi. Kubikator br. 2. sa kazalom za debla od O´IO—20 m. duljine (razlikom od 0*10 m.) i promjerom od 6—75 cm. stoji K. 42, odnosno u elegantnoj opremi K. 55., a dobiva se kod tvorničara Franje Zimmera u Beču (4/1 Wienstrasse 21.), koji daje i sva ostala razjašnenja i upute. Dva nova šumsko trgovačka lista — „Kroatischer Holzwurm" i „Agramer Sonn- und Montags Zeitung", počeo je mjeseca veljače t- g. u Zagrebu izdavati inžinir Emil Fassel. (Trenkova ulica br. 12). Svakomu od njih godišnja pretplata iznaša K 12., prvi će izlaziti svakog 1. 8. 15.122. u mjesecu, a drugi svake nedjelje na večer; od prije pako već izlaze u Zagrebu „Kroatisch-slavonische Holz-Zeitung", svakog 3. i 18. u mjesecu — i „Handels Loyd". — Svakako za naše prilike toga skoro i odviše. U stvari spomendara za pokojnog profesora Dragutina Hlavn, molim svu onu gg. drugove i kolege bivše Križevčane, koji se na strani 37. ovoga lista po meni objelodanjenome pozivu odazvati kane, da mi taj svoj naum, kao i sve ostale svoje možebitne želje ili predloge, u interesu stvari, kao i radi daljneg nastojanja u tom predmetu izvole neposredno a što prije ovamo obratiti U Petrinji, 23. veljače 1906. Vinko Benak, šumarnik. Uredjnje profesor F. Ž. Kesterčanek Tiskara C. AIbrecht (Maravić i Dečak.) |