DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1906 str. 3 <-- 3 --> PDF |
Br. 3. u ZAGREBU, 1. ožujka 1906. God. XXX. Pretplata za nečlanove K 12. na godinu. — članovi 5umar. đriutva dobivaju list bezplatno. — članarina iznaša za vitemeljilelja K 200. — Za članove pođupirajuee K 20. — Za redovite članove I, razreda K 10. i 2 K pristupnine. — Za lugarsko osoblje K. ;´. i K 1. pristupnine i za „Šum. list" K. 4 u ime pret|jlate. — ,Lugarski viestnil?" dobivaju članovi lugari badava, članarinu prima predsjedničtvo đružtva. JUvrstbina oglasa: zal stranicu 16 K.; za ´/^ stranice 8 K.; za ´/, stranice 5 K. 20 fil.; za 7^, stranice 4 K. — Za višekratno uvrštenje primjerena popustbina. Reambulacija šumskih medja. u broju 1. „Šum. lista« od ove godine objelodanjen je članak jr. prof. Hlavinke o »reambulaciji medja na osnovu katastralnih mapa" obdeuito, a toli svestrano, da se istomu s tehničk e strane jedva isto pridodati dade. Lačam li se pera u namjeri, da se na rečenu radnju dielomice osvraem, to činim zato: da to pitanje u dva smjera objasnim specialnim osvrtom na reambulaciju šumskihmedja. Ako i je sve ono, što je na str. 33. glede uporabe šumske busole pri reambulaciji medja na osnovu kat. mapa rečeno izpravno, to ipak obzirom na izkustvo što no sam ga stekao pri početku svog zanimanja s timi radnjami u praksi, ne bih nikomu preporučiti smio, da poduzme obnavljati šumske medje busolnim nastrojem, i to iz razloga; sto se niti putem lokalne deklinacije, a niti preko magnetičkih azimuta poligonalnih stranica, ne dadu smjerovi stranica, dakle niti veličine kuteva onom preciznošću izmjeriti, odnosno iz nacrta u narav prenjeti, koja je potrebna, da se pri omedjašenju ne zadje u tudji posjed, što se naročito rado dogodi pri sistemu tog načina radnje onda, ako se posao imade obaviti na dugačkoj periferiji šume, sastavljenoj od samih kratkokračnih kuteva, |
| ŠUMARSKI LIST 3/1906 str. 4 <-- 4 --> PDF |
- 82 — Ved su u satnoj naravi magnetičke igle, kao i u konstrukciji busolnog nastroja, sadržani izvori pogriešaka, koji sami po sebi uvjetuju takove netočnosti, da se prenosi kuteva i stranica iz nacrta u narav, uporabom busolnog nastroja ne dadu potrebnom točnosdu obaviti. Uvažimo li, da odvisi u obće postignuta točnost pri radnjama s busolom; 1. ponajprije od veličine limbusa i preciznosti njegove razdiobe (jednostavniji nastroji u ciele stupnjeve i samo 30´); 2. od okolnosti, da je odčitanje razdiobe manje pouzdano, pošto krajevi magnetičke igle ne prileže oštro na limbuau, počem igla služi kod odčitanja vise kao kazalo no kao nonij; 3. što je upad igle u meridian uvjek donekle nesiguran i to radi trvenja na brukvici i radi zračnih zaprieka; ^ 4. što je stanje igle vazda podvrgnuto malim promjenama dočim usljed meteoroloških upliva nastupaju vede smetnje i u smjeru same igline magnetičke osi. Tim (Semo lahko dođi do zaključka; da nastroj, koji uz svu valjanu mehaničku konstrukciju ved sam po sebi sadržaje nepopravive i neodklonive mane uplivajude na valjanost operacionog resultata, nije prikladan za radnje, koje iziskuju minucioznu točnost. Koja mi korist od radnje s instrumentom, kod kojega je očevidno, da du do pravoga resultata dođi istom onda kada pri koncu radu je, ponajprije ustanovim veličinu pogrješke, ter istom njezinim izpravkom dodjem do onog posljedka, kojega bi morao bio ustanoviti ved samim direktnim mjerenjem? Cim je stranica kuta krađa (3", 5", 8"), tim je teže i nepouzdanije ustanovljenje samih magn. azimuta poligon, stranica, radi nepouzdanog prisloua odvinute busolne ploče uz kratku stranicu; dočim je u ovom slučaju, ako nam je operirati sa dugom stranicom kuta (60"—80"), a sam pravac iste po magnet, azimutu ma iz kojeg razloga od faktičnog smjera u naravi pokazan krivo, pogriješka toli omašna, da demo reambulacijom modi izkolčiti samo lik nacrta, a nikada i nikako njegov faktični položaj u naravi. Sto du 8 nastrojem pri mjerenju koj niti u mene, a prema posljedkom |
| ŠUMARSKI LIST 3/1906 str. 5 <-- 5 --> PDF |
izmjere niti kod. prisutnih susjeda ne može roditi pouzdanjem da su posljedei izmjere faktičnoj istini toliko bliži, na koliko je to u obće samo moguće? Nepovjerenje de se u nas sve trojice roditi, isto de rasti nastavkom operacije od točke do točke, ter de konačno morati dovesti do prekinuda odpočete radnje. To je redovita sudbina reambulacijfi,, koje odpočimljemo busolinim nastrojem, a naročito sistemom uporabe magnetičnog meridiana. I drugi sistem reambulacije busolom, da se naime kutomjerom u nacrtu ustanovljeni stupnjevi, busolom prenašaju u naravi na medjašni potez, ne mogu zagovarati iz razloga: jer se detailno kutomjerom odčitani kut u nacrtu ( C 31°—18´—40"), busolom u narav prenjeti ne da, pošto bi se minute i sekunde samo po procjeni i od oka na busolinom limbusu ustanoviti dale, usljed česa bi stranica kuta bila sasma neopredie- Ijeno ustanovljena. ´ Neka mi je s toga dozvoljeno, da mladje sudrugove, koji jošte nisu imali prilike, da u praksi vlastitim izkustvom sve ove obstojnosti uglave, sasma ozbiljno odvratim od pokušaja, da idu medje na periferiji šumskog posjeda busolom reambulirati onda, kada bi pomodu kat. nacrta u narav morali prenašati kuteve i stranice poligona. Da je moje stanovište u ovom pitanju izpravno, modi du osim jur rečenim i navedenim uglaviti jošte navodom: da je u Njemačkoj uporaba busole pri ustanovljenju medjašnih poteza pri sudskim uredovanjima, zakonom upravo zabranjena. Držim, da je to učinjeno zato, što je ondje zemaljska izmjera, mjesto mjeračkim stolom, obavljena mjerenjem kuteva theodolitom i mjerenjem stranica u naravi. Iz svega, što sam do sada o reambulaciji med ja s busolo m rekao, ne smije ipak nitko zaključiti, da sam ja busolin neprijatelj ili protivnik. Busola imade za unutarnj u šumsku izmjeru, za izlučbe sastojina, izmjeru i urisavanje sječina, za traciranje prosjeka (nu ne medjašnih!) i t. d. osobitih prednosti, a za naše tovrstne gospodarstvene svrhe pruža nam i dovoljno točne podatke osobito onda, ako i kada š njome |
| ŠUMARSKI LIST 3/1906 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 84 — operiramo po sistemu rada, kako ga je g, profesor na str. 33. »Š. 1.« objasnio. U pogledu reambulacije medja t. j . prenosa kuteva i stranica u narav iz kat. nacrta pomodu kojeg kutomjernog nastroja , iztaknuo je g. profesor na str. 32. sasma izpravno, da valja poligonalne kuteve na nacrtu izmjeriti sa dobrim alhid adnim transporteurom. Toj odredbi nemam i ne mogu ništa dodati, jer je tehnički precizna. No činjenica je: da su alhidadni kutomjeri skupi, da ih u svake šumske uprave nadi nije. Obično se upotrebljuju transporteuri od lima, papira itd. Ti su aetočni, njihova razdioba dosiže jedva pol stupnja, pa radi li se š njima — sto je u praksi vrlo obično — tad su posljedci geodetičke operacije netočni, mukotrpni. Mjernik traži pogrješku u nacrtu, u nastroju, u sebi, svagdje; samo se nedosjeti, da klica pogriješaka leži ved u porodjaju radnje, — u odčitanju kuteva. I zato bi ja rado iztaknuo, da se svagdje ondje, gdje reambulatoru nije pri ruci dobri alhidadni kutomjer, kutevi ne smiju mjeriti običnimi kutomjeri, ved da ih valja na mapi računati, odnosno izmjeriti tetivnim načinom. Tetivnim načinom možemo kut na nacrtu izmjeriti istom onom oštrinom, kojom možemo kut sa kutomjernim nastrojem pro vidjenim sa nonijem za odčitanje minuta i sekunda i prenjeti u narav. Kada smo dakle tim najpreciznijim grafičkim načinom opredieJili veličinu kuta, pa smo od nepobitno fixne točke odpočeli radnjom, pa ju u njezinom nastavku svagda i na nove fixne točke nadovezujemo, onda je sama reambulacija medje geodetska zabava i igračka, jer se smjer medje, odnosno stranice kuta, sami po sebi odaju iz izmjere veličine kuta. Eadi li geodet tim načinom, tada mu je lahko jamčiti za posljedak njegova rada, lahko mu je, da i sudcu, i vlastniku, i medjašu doti-^ne čestice izpravnost posljedaka svoje radnje — i prisegom uglavi. Ako su interesenti priznali kao izpravno ustanovljeni medjašni potez zadnje točke, onda više ustanovljenju idudeg medjašnog pravca (stranice kuta) prigovoriti ne mogu, jer je za smjer medjašnog pravca mjerodavna veličina samog kuta. Od |
| ŠUMARSKI LIST 3/1906 str. 7 <-- 7 --> PDF |
- 85 — čitan li je pako ovaj na gornji način, dakle najtočnije, tada prigovora — obzirom na pravac med je urisan u nacrtu! — ne može biti, nastanu li, neka geodet dotični u izmjeri nalazeći se kut odmah na licu mjesta još jednom mjeri i računa — pa će se zaprijeka pronaći i odkloniti, ili izpravni izmjerni posljedak po strankama priznati morati — sve da je kojoj od njih i nepoćudan. Kako se tetivnim načinom kutevi mjere, skrižaljke izračunavaju 0 tome upućujem na nauku o geođesiji*. Primjećujem samo, da imademo za odčitanje kuteva stanovitoj tetivi odgovarajućih i gotovih skrižaljka, koje odčitanje kuteva olahkoćuju, ako i jest samo njihovo mjerenje u nacrtu mučno i naporno. No natega se pri obavi geodetskih radnja nikada plašiti ne smijemo, jer su to ciene uz koje samo može našim vanjskim radnjam biti resultat povoljan. Šumska kuća Macelj kod Krapine 8. veljače 1906. Vil. Dojković, kr. žup. šum. nadzornik u miru. Statističko procjenbeni podatci o sječini „Boljkovo". Onim članovima šumarskoga družtva, koji su prigodom prošlo jesenske skupštine pohodili i pregledali hrastovu šumu u Boljkovu, područja kr. šumarije u Vrbanji, a vidjeli i od bijeloga drva jur očišćenu irastovu sječinu, dužan sam još tumačenje, koje na licu mjesta pored kratkoće vremena, a osobito i radi pomanjkanja, u to doba još neprodane i neizradjene sječine, niti živom riečju, niti tiskovnom reprodukcijom ni obaviti mogao nisam. Sada, nakon uzliedivse prodaje i izradbe te kao i susjedne sječine u šumi Sočna, predočiti ću na temelju i tim dobivenih podataka, sliku vidjene sječine u brojkama, da si ju bar posjetnici skupštine što bolje upamte, a da si i oni, koji takovu * Anieitung zu Vermessungen in Feld unđ Walđ. Von Dr. C. Bolin. Berlin 1876, str. 197. Geodezija. Dr. V. Koroskenyi. Zagreb 1874. str. 125. |