DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1906 str. 21     <-- 21 -->        PDF

— 99 —


ražaja t. j . mora, da se i podražaji u nečem međusobno razlikuju,
dok životinje, koje su u sasvim blizom srodstvu, izvode
na jednoj te istoj vrsti drva različne šiške.


Pojavljivanje stanovite šiške ne samo da je vezano o neku
stanovitu vrst drveta, već je isto tako vezano i o neki određeni
biljevni organ. No i ovdje ima iznimaka. Tako sam primjerice
šišku od Rhodites rosae, koja redovito dolazi na grančicama
šipka, našao gdje sjedi na lapu časke.


A na kojima se sve dijelovima biljevnoga organizma
javljaju šiške?


Pretpostavljaj adi, da je životinjski podražaj izveden na
staničju, koje je još uvijek sposobno za rast, možemo reći, da
šiške mogu nastati gotovo na svakom dijelu biljevnoga tijela.
Najčešće dolaze one na listu ili s gornje ili s donje strane njegove.
Gdjekad bude za građu šiške upotrebljen čitav list, dapače
i poviše njih zajedno. No osim toga često se javljaju šiške
i na pupovima, na peteljci lista, na kori, na cvijetu, plodu, korijenu
i granama.


Ovdje nam se ujedno nameće misao, da šiške, koje kao
patološke tvorevine, napadaju sve biljevne organe bez razlike,
mora svakako da su i štetne po samo biljevno tijelo.


Tako primjerice sve šiške, što dolaze bilo na gornjoj bilo
na dolnjoj strani lista, smanjuju asimilatornu površinu, jer na
onim mjestima, gdje se šiške nalaze, nestaje klorofila, tih nosioca
asimilatornoga procesa. O tom se može svatko lahko osvjedočiti,
ako načini mikroskopski prorez kroz koji spomenuti već
»erineum«, što ga na lišću nekojega drveća izvode grinje (Phytoptidae).
Opazit ćeš naime, da na onom mjestu, gdje se smjestio
taj »erineum«, sve po malo nestaje klorofila t. j . na takovim
mjestima postaje uslijed toga asimilacija sve slabija. O takovom
smanjivanju asimilatorne površine mogao se napokon osvjedočiti
svatko, tko je motrio, kako brestov list oko šiške od Tetraneura
ulmi, koja sjedi na gornjoj strani njegovoj, sve po malo
blijedi uslijed nestajanja klorofila. A kako se baš spomenuta
šiška — u društvu sa još nekima sličnima — javlja na brestu