DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1906 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 95 -^ Dok je u ovim navedenim slučajevima biljevno staničje neposredno podraženo na bujniji rast, ima šišaka, gdje je uzrok njihova postanka tek posredan. Ima naime takovih šišaka, koje nastaju jednostavno uslijed toga, što životinje usporavaju rast na jednom dijelu biljevnoga organa, dok onaj drugi dio toga organa raste normalno — dakle relativno brže nego onaj prvi — i tako uslijed toga nejednakoga rasta bude napokon čitav organ izobličen (deformiran). Ovamo ubrajamo i kovrčanja, što ih na lišdu raznoga drveda (brest, vrba) izvode nekoji usenci i grinje. No za postanak šiške nije nužđan samo neki izvanji podražaj, ved je isto tako potrebno, da je biljevno tielo, na kojem je podražaj izveden, još uvijek kadro rasti. To de redi: na takovom biljevnom tijelu, koje više nije podobno da raste, ne može nastati šiška, sve da je podražaj po životinji i izveden. A koje sve životinje mogu uzrokovati postanak šišaka? Sve životinje, koje izvode šiške na grmlju i drvedu, spadaju među člankonošce (Arthropoda) i to znatno vedi dio od ovih otpada na zareznike (Hexapoda) a manji na paučnjake (Arachnoidea). Od zareznika pak najbrojnije su zastupani opnokrilci (Hijmenoptera); za njima se redaju dvokrilci (Diptera), rilaši (Rjnchota) i napokon kornjaši (Coleoptera) sa najmanje zastupnika. Među paučnjacima najobičniji su uzročnici nekoje grinje (Phjtoptidae), bliži rođaci uzročniku svraba. Predaleko bi nas vodilo, da se ovdje obazremo na pojedine vrsti uzročnika u tim skupinama, pa demo zato radje istadi zanimivost načina, kojim se rasplođuju nekoji uzročnici šišaka. Po svojoj zanimivosti stoje na prvom mjestu ose šiškarice (Cjnipidae), kod kojih se javlja »heterogonija« t. j . u nekom se pravilnom toku izmjenjuje spolna generacija sa partenogenetičkom (ova je obilježena tim, što odložena jajašca ne bivaju oplođena pa se ipak razviju do potpunih individua). Osvijetlit dtmo to jednim primjerom. U svibnju se iz hrastovih pupova promalja nepravilna, spužvasta šiška od Teras terminalis. Kad |