DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1906 str. 16     <-- 16 -->        PDF

— 94 —


Od mišljenja, koja o postanku šiške žive u narodu, poznato
mi´ je ovo, Kajkavci, stanovnici Pokupja, kažu: »Kad
nema kiše, nema ni lućeca« (Ludec := lokalno nazivlje za šišku
od Cjnips calicis) i pomišljaju si uzrok postanka šiške u izmjeničnom
djelovanju sunca i kiše na žir, koji uslijed toga tobože
raspuca i zadobije onako nepravilan oblik


A kako, da si u istinu rastumačimo postanak šišaka odnosno,
gdje da tražimo uzrok njihova postanka?


Sama prirodna znanost, ma da je za zadnjih decenija pokročila
golemim koracima, nije uza sva nastojanja mnogih neumornih
istraživaoca, još uvijek na čistu sa tumačenjem postanja
šišaka. Sva su dosadanja tumačenja, ma da se i opiru o pomna
istraživanja i pokuse, još uvijek teoretske, da ne kažemo hipotetske
naravi t. j . sam postanak šišaka odnosno uzroci njegovi
još su uvijek zastrti njekom koprenom. Od brojnih teorija,
što ih je za tumačenje postanja hrastovih šišaka razložio
i prof. Korlevič u XIV. godištu »Glasniku hrv. naravoslov.
društva", možda je istini najbliža ona o »sekreciji ličinke«.


Ova teorija kaže, da podražaj, koji uzrokuje postanak
šiške, potječe od ličinke a ne od razvijene ved životinje. Taj
podražaj — veli ona nadalje — nije mehaničke naravi; on
nije dakle nikakovo ozlijeđivanje biljevnoga staniČja prigodom
odlaganja jaja, kao što se to do sada mislilo. U samoj nam
dakle ličinki — po ovoj teoriji — valja tražiti uzrok, koji
ravna postankom šiške i to ne opet možda u mehaničkom
njenom djelovanju, ved u nekoj osebujnoj njenoj sekreciji. Misli
se naime, da ličinka izlučuje neku posebnu tvar, koja podražujudi
biljevno staničje uzrokuje živahno pritjecaje sokova i
umnaŽRnje stanica, te dovodi tako do postanja šiške.


Uza sve to, što se ova teorija o sekreciji ličinke čini za
tumačenje postanja nekojih šišaka vrlo prikladna, ima ipak
slučajeva, koji se dadu uspješnije tumačiti onom starijom teorijom
0 mehaničkom podražaju, što ga trajno ili časovito izvodi
sama potpuno razvijena životinja (šiške od Nematus vrsti
na vrbi.)