DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1906 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 78 — Najveći kontingent reurnatičkih bolestih u niedicinskoj znanosti daje činovničtvo i šumsko pomoćno osoblje struke šumarske, što je slavnoistom poznato iz same naravi teške vanjske službe. Uslieđ toga imadu imovne općine kao službodavci znatne troškove sa svojim osobljem koje se svake godine za potpore na njih obraća u svrhu lieeenja te kod šumarstva toli tipične i česte bolesti, što je i posve opravdano, jer poradi velike skupoće nije kadar niti činovnik a niti službenik smoći znatnije svote koje kupatila iziskuju. Za to sam zamislio, da bi uputno bilo da sve imovne obćine u zemaljskom kupatilu „Topuskom" sagrade vlastiti dom za sebe, uz potpuno uredjenje, gdje bi šumari i lugarsko osoblje bilo oskrbljeno, kao što to takove zgrade malo ne po svih svjetskih kupalištih imadu druge struke kao: časnici, sveštenici i dr. Umoljava se stoga slavni naslov, da obrazloživ i ustmeno protumačiv svrhu, uznastoji stvoriti dati po tamošnjem zastupstvu načelni zaključak u tom predmetu uz uvrštenje u proračunu za godinu 1906. stanovitog iznosa po mogućnosti, veličinu kojega ustanoviti propuštam tomu uredu. Za ravnanje ipak iztičem, da bi zgrada stojala oko 50.000 kruna, k tomu 10.000 kruna sa stanom upravitelja ili ukupno 60.000 kruna, pak bi poprečno odpalo na jednu imovnu obćinu 6—7000 kruna jedan put za uvjek, a ta svota bi imala biti manja kod siromašnijih imovnih obćina, a veća kod bogatijih. Kad se uzme u obzir okolnost, da nas visoka vlada odbija kad molimo bezplatan stan u Topuskom, bud za se, bud za osoblje, jer da nismo zem. činovnici, da neima mjesta itd. mislim, da će slavni naslov taj predlog prihvatiti i svoje mnienje o tom i odluku pospješenjem ovom uredu priobćiti, tim više, što se valja pobrinuti za gradilište koje bi zemlja imala u Topuskom bezplatno ustupiti, zatim svrsi shodni nacrt i troškovnik itd." Pripravan sam bio na razne zapreke u toj toli važnoj stvari, i nisam se prevario, jer nedobih povoljnog odgovora od nijedne imovne obćine, osim od gospodarstvenog ureda I. banske imovne obćine, koja je u tu svrhu votirala 1000 kruna, ali taj zaključak visoka vlada, obzirom na slabo financijalno stanje te imovne obćine odobrila nije. Kako se je za tu stvar živo zainteresiralo — čuvši o ćem se radi — većina šumskog upravnog a osobito šumsko-čuvarskog osoblja, priobčujem ovime, da ću u predmetu iznijeti predlog i u sjednici šumarskog društva, kojemu je dužnost promicati interese svojih članovah i koj će predlog ići onamo, da se zamoli visoka kr. zem. vlada neka bi ona pogledom na važnost i potrebu predmeta, naredbom pozvala sve |
| ŠUMARSKI LIST 2/1906 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 79 — imovne, obćine,đau goie navedenu svrhu doprinose po mogućnosti votiraju, kao i to, da se potrebno gradilište za šumarski dom u Topuskom rezervira i na trošak zemaljski dade izraditi nacrt i troškovnik, a da tu cielu stvar uzme u svoje ruke hrv. slavonsko šumarsko društvo, koje će moći naći puta, da u to kolo privede i drugove naše, koji stoje u zemaljskoj službi, kao i doprinos, koji bi u ime njihovo u tu svrhu zemlja doprinijeti imala. Molim gg. drugove, da me u tom nastojanju potpomognu i da eventualno svoje mnenje i u šumarskom listu priobće Ed. Slapničar. Visoka škola za kulturu tla u Beču, imala je u zimskom poIjeću g. 1904/905 ukupno 574 slušača (i to 161 gospodara, 311 šumara i 102 kulturno tehničara), a u ljetnom semestru 498 (i to 137 gospodara, 267 šumara i 94 kult, tehničara). Ove je godine upisano preko 600 slušaća, što svakako i tek jesenas uzslijedivšem novoustrojstvu te visoke škole pripisati valja. Ovogodišnji je rektor prof. i dvorski savjetnik Dr. Gustav Marhet. Sa njemačkili visokih šumarskih škola. Na kr. saskoj šumarskoj akademiji u Tharandu, dokinut je dosadanji direktorialni sustav uprave i odredjen izbor rektora — te je za prvo izborno trogodište 1904/07. izabran za rektora tajni dvorski savjetnik prof. dr. Kunze. Takodjer i naučna osnova i ispitni red preinačeni su. Sa strane šumarskog odjelenja tehničke škole u Karlsruhi — podignut je zahtjev, da se to odjelenje dokine i prenese na koje sveučilište Hrvatska je kr. zemaljska vlada, izaslala o zemaljskom trošku na šumarski odio sveučilišta u Miichenu, u svrhe dalnjeg usavršenja u šumarskoj nauci, absolvente zagrebačke šumarske akademije i šumarske vježbenike gg. Gjuru Nenadića i Andriju Petračića. Broj slušača na hrvat´^koj šumarskoj akademiji u Zagrebu, iznaša u zimskom semestru g. 1905/906 u I. godištu 9, udrugom U i u trećem 11 ih ukupno 31., od ovih je iz Hrvatske i Slavonije njih 27, iz Bugarske 3, iz Bosne 1. Redovitih je trideset a jedan je izvanredni. Osim toga nastavljaju tri absolventa akademije nauke, i to trojica njih na mudroslovnom a jedan na pravoslavnom fakultetu sveučilišta u Zagrebu. Tečaj za drvare. Iz krugova trgovaca sa drvima, potaknuta je više puta u „Hrvatskom trgovačkom listu" ideja, da se u Zagrebu u okviru „Merkurovih" škola, uredi posebni tečaj za one trg. namještenike, koji se žele posvetiti trgovini drvima. Žali bože — kako iste novine javljaju, te su te nakane do sada najviše s materijalnih razloga neizvedive. I mi bi takovo poduzeće radostuo pozdravili. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1906 str. 42 <-- 42 --> PDF |
- 80 — Sbog poskorenja dovršenja segragacioiialnog izlueenja šuma za gradove Belovar i iTanii^, odputilo se je na dne 12. prosinca p. g. posebno veliko izaslanstvo županije belovarsko-križevačke, toli pred preuzvišenoga g. bana u Zagreb — koli i pred zajedničkog kr. ugar.hrvatskog ministra za poljodjeljstvo u Budimpeštu. Gospodin je ministar barun Freilitzsch — nakon saslušanja izaslanstva — koje mu je preko presveti, velikog župana T. Georgijevića, — obširno i izcrpivo predočilo stanje stvari, odgovorio, da i sam znade, kolika silna šteta gradovima odtuda nastaje — ako se s provedenjera takovih segragacija oteže, a nikako da se nemože opravdati, što se napose ta segragacija sada već vuče kroz čitavih trideset godina, obečav podjedno da će odmah iztražiti dati što je na stvari, te odrediti da se pristupi i konočnom riešeniu toga pitanja. Da li je i koji je daljni uspjeh tim izaslanstvom do sada polučen nije nam poznato. Novo šumarsko đružtTO u Masjarskoj, kane osnovati, kako novine javljaju, šumari područja županije Arad, Hunjad, Krassozerenji i Temišvar Družtvo nositi će naslov „Južno-ugarsko šumarsko družtvo". Stauje šumarstva u području županije virovitičke, opisuje službeno izvješće kako sliedi. Od onopodručnih zemljištnih zajednica prodale su i opet tečajem g. 1905. hrastova z. z. Orešac sa 36,000 K, Podgorač za 8000 K, Prcdrijevo za 26.500 K, Feričanci za 67.700 K, Bankovac za 45700 K, Potnjani 2110 hrastova za 201.166 K, Paljevina za 82.000 K, Borovik za 12.500 K i Levanjska varoš za 28.000 K ili ukupno je prodano hrastova za 509.680 kruna. Giene hrastovinc poskočile su i ovdje znatno. Pošumljivale su se sječine i naravno i umjetno. Biljka je zasadjeno 30.´ 00 brestovih u z. z. Mrzović, 8000 u z. z. Koritna, 10.000 jasenovih u z. z. Budrovci i 2000 jasenovih u z. z. Gašinci. Sadnja žira bila je slaba, jer žir godine 1905. nije urodio. Za 13 jutara pašnjaka u z. z. Satnica nabavljeno je 40.000 mladica akacije. Zemljištne zajednice osiečke pošumile su 22 jutra, a u biljevištima uzgojeno je 71.000 biljka raznih listača. Na presadnice zlo je djelovala suša. Zemljištnoj zajednici Viškovci dozvoljena je prodaja jednog diela šume i uživanje istog kroz 10 godina poljskomtežatbom — a z. z. Trnava i Crkovci dozvoljena je pretvorba šume u pašnjak uz uvjet, da se u zamjenu zato pošumi jednaka površina zajedničkih pašnjaka. UredJTije profesor F. Ž. Kesterčanek Tiskara C. AIbrecht (Maravić i Dečak.) |