DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1906 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 72 — napose parena — plaćala vanredno visoko — a naročito ona na-, menjena za izvoz u Švicarsiiu i Njemačku, nu ni bečko i peštansko tržište nije pri tom zaostajalo. Veći dio te bukovine služi za izradu pokućtva, nu i u graditeljstvu zauzimlje danas to drvo već znamenito mjesto, — istiskujući sve više čamovinu. Dosta se bukovine tražilo i u zamjenu za toli skupu sada već hrastovinu takodjer i za Spaniju, južnu Francezku i Italiju. Bukovi frizi imali su takodjer dobru prodju a i manje vriedni pareni materijal, još je uviek našao kupaca u Grčkoj i Italiji. * 0 stanju šumsko radnje i trgovine godine 1904., u području senjske trgovačko-obrtne komore, nalazimo u najnovijem izvještaju komore slieđeće podatke: Šumskoj radnji i trgovini nastale su u tom kraju naše domovine doduše i opet povoljnije prilike u potražbama izvanjih tržišta, ali proizvodni se uvjeti upoprečuju u nas svakoj većoj poduzetnoj osnovi, dok nam nestaje iseljivanjem ljudi šumi i izvozu, i dok neimamo ni do jedne primorske luke željezničkoga spojenja, za kojim još uvjek uzdiše cijelo primorje, najpače glavna mu luka senjska. Drugdje je već na tanko raspredano prevažno pitanje o nuždnim željeznicama ovomu području, koje ni danas nema na velikom prostoru ni malo železničke komunikacije za svoj bolji razvitak i život. Sve pored svega ovoga nedostatka i u komunikacionalnom pogledu s kopnom i u svojem pomorskom uredjenju senjska luka podržava uvijek svoju važnost u trgovini liesom za potrebe sredozemnih luka. Poslije duže stanke objačale su opet njezine neposredne relacije s marsilskom lukom postiženim poslovnim vezovima prve senjske đrvotržke tvdke; a riječkoj luci podava još pretežni dio, gotovih 90 postotaka čitave produkcije razno vrstne gradje, iz svoga prostranoga šumovitoga zaledja u daljnu opremu u zapadne luke. Po željezničkom spojenjn senjske luke s nutarnjim proizvodnim krajevima u Hrvatskoj i Bosni, bila bi ta služba senjske luke u pomoć pomorskoj trgovini riečke luke još izdašnija množinom [izvoza i uvoza. Ovdje valja podjedno spomenuti, i uredjene dvijuh novih pilana na paru u Gerovu i Kupjaku u gorskom kotaru. Daleko povoljnije tržne prilike nalazila bi ta šumska radnja i trgovina u mnogim i zapuštenim vrstima gradje; da nije teška nevolja i izradbom i dovozom šumskih proizvoda uz nestašicu željezničke komunikacije i sve to više pomanjkanje težačke ruke i vozila. Produkcija se usljed toga i na štetu šumskoga gospodarstva neprirodno ograničava — usprkos još obilnih šumskih sastojina baš u ovome području. U neskladu s težnjom o unapredjivanju rada senjske luke i naše šumske produkcije i trgovine, smatra trgovačko obrtna komora, takodjer |