DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1906 str. 20     <-- 20 -->        PDF

— 58 —


onda priznati i to, da nam se nijedna visoka
škola — baš zato u sadašnjem sjedištu, ne će podići
do one visine, koju bi rudarska i šumarska
viša stručna obuka u svim prilikama morala
postidi.


A s"d da vidimo kako stojimo i u pogledu samog praktičnog
smjera obuke ovdje? Prije svega ne treba, da koga dovede
u zabludu to, da je u sadanjem sjedištu te naše visoke
škole, bilo prije toliko i toliko godina, toli razvijeno rudarstvo
i talioničarstvo — jer je i ovo medjutim već odavna prevršilo
svoju kulminaciju.


Zalostna nu neoporeciva je istina, da je Sćavnica sbog
bitno promjenjenih odnošaja danas već izgubila za visoku školu


— svu svoju veliku važnost i vriednost — što ju je imala dok je
ovdašnje rudarstvo i talioničarstvo pružalo najsavršenija pomagala
zornoj obuci i praktičnom smjeru učenja.
Dobro je znala Marija Terezija, kad je Sćavnicu izabrala
sjedištem akademije, gdje je tražiti težište rudarstvu ciele države,
a znala je prosuditi i onu neprocjenjivu korist po stručnu
obuku — koja imade svoj izvor u tom, ako se i praktični i
eksperimentalni rad u školi razpravljenih zasada — sbiva tako
rekuć na očigled učeće mladeži.


Danas je medjutim kopanje i talenje plemenitih ruda,
prema vadjenju ugljena i željezne rudače, kao i ffabrikaciji željeza
— koja sve više postaje moćni faktor narodnog blagostanja
— izgubilo odavna i svoju njegdašuju važnost za državu.
Položaj mjesta tereti onda još i to, da se ovdašnje rudarstvo
bori i izvanredno nepovoljnimi prilikama, a to prouzrokuje
i opet u velikoj mjeri stagnaciju tehničkih uredjaja,
s toga i ne vjerujemo, da ima tako nepristranog rudara, koji
bi pogledom na obuku dao prvenstvo Sčavnici, a koji ne bi
uvidio, da bi Budimpešta ili Mišklolc — (odakle se lako mogu
posjećivati rudnici u Ostrogonu, Tati, Šalgotarjanu, Diosgy6ru
itd.) predočivali daleko bolju sliku napredka madjarske tehnike
nego Sćavnica, u kojoj danas podpuno mrtvilo vlada.