DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1906 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 30 — dobi sa pravim konstruktivnim mjerama, to određuju eventualne razlike ovih duljina promjenu papira u jednom i drugom smjeru. Pošto ali promjena papira nije na cijelom planu jednaka i skroz jednolična, to je bolje, ako se promjena papira, osobito kod malih izmjera, ustanovi prispodabljanjem faktične udaljenosti dviju stalnih, u predjelu gdje mjerimo, nalazećih se točaka u naravi, sa udaljenošću tih točaka na planu. Iz razlike obiju duljina izračuna se velečina promjene (stezanje i rastezanje) papira i koeficient za korekturu duljina, izmjerenih sa šestilom i mjerilom na planu. Iznaša li n. pr. udaljenost dviju stalnih točaka u naravi 124*5 m, a ista duljina na planu 123-8 m, dakle razlika 0-7 m, to se moraju duljine, izmjerene na planu povećati x = -——— = O-obV^. Konačno se može promjena papira konstatirati na omjerima narisane hektarne mreže. Stranice sekcionog pravokutnika razdijeljene su naime kod starih mapa u mj. 1 : 2880 u razdjelke od 40" = 1", a kod novih mapa u mjerilu 1:2500 u razdjelke od 100 m. = 4 cm. Spojimo li suprotne razdjelke linijama, dobijemo mrežu kvadrata sa stranicama 40" = 1´´, odnosno 100 m = 4 cm i površinom od jedne rali, odnosno jednog hektara. Radi promjene papira biti će ali omjeri tih kvadrata drugačiji, a iz razlike teoretičkih i faktičnih duljina dobijemo koeflcienat za korekturu duljina i površina u svakom kvadratu. Kod reambulacije velikih zemljišnih č estica, n. pr. šumskih posjeda, općinskih pašnjaka itd. nije za izmjeru dovoljan samo lanac, već se mora upotrebiti uz to i koji kutomjerni stroj, naime teodolit, mjerači stol ili busola. Kojim se načinom kod izmjere postupa vrlo je različito, a neda se za sve slučajeve niti opisati. Jedino se može reći, da je cijela radnja obratni postupak od onoga kod izmjere, naime, da se na planu mapirane točke, kutevi i linije prenašaju sa mape u narav, pa da i ovdje vlada poznato pravilo |