DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1906 str. 17     <-- 17 -->        PDF

— 15 —


organizacijom šumarske akademije morala uzeti u pretres svakako
i sva ona pitanja, koja se tiču i buduće uporabe naših
šumara. U prvom redu meni se čini, da bi visoka vlada morala
nastojati oko promjene onog zakona, po kojem su šumarski
akademici kod prvoga uamještenja uvršteni u XI. pladevni
razred, te da bi bilo od potrebe, da i šumarski akademici
kod prvoga namještenja budu poput ostalih svojih drugova,
koji svrše akademsku naobrazbu, uvršteni u X. plaćevni
razred.


Nadalje u savezu s tim držim, da bi visoka vlada imala
poduzeti korake, da se kod imovnih obdina za šumare plade
urede posve jedinstveno, kao što su i u državnoj službi, da u
tom pogledu ne bude razlike.


Nadalje je od osobite važnosti, da bi zemaljska vlada u
suglasju sa šumarskim zakonom morala i imala odrediti, da je
za samostalno vodjenje šumarskih posala u Hrvatskoj i Slavoniji
nuždno, da se položi državni izpit u Zagrebu, i to bezuslovno
ne samo za šumare zemaljske, ne samo za šumare
imovnih obdina, nego i za šumare vlastelinske i za šumare u
državnim šumama.


Ja ovo potonje naglasujem s razloga, jer ni uprava državnih
šuma nije ništa drugo, nego uprava privatnoga državnoga
poduzeća. Kod privatnih pako državnih poduzeća treba
da se država drži istih onih propisa, koji vriede u obće za
sva druga poduzeća.


Obzirom na to i država je obvezana kod uprave svojih
šuma u Hrvatskoj držati se odredaba šumskoga zakona od


g. 1852., a u tom zakonu u §. 23. nalazi ovaj moj zahtjev
uporišta u toliko, jer i po nagodbenom zakonu javna uprava
šuma spada pod autonomnu upravu Hrvatske; — naša je
dakle vlada vlastna, odnosno dužna odredjivati kakovo osposobljenje
treba da ima onaj, koji želi samostalno upravljati
šumom.
Kada bi se sa šumarskom akademijom provela i proučila
i sva ova pitanja, tada, držim, da bi naša mladež razmjerno u