DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1906 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 11 — panja, po strucnjačkom maienju još i danas naše šume prikazuju vriednost od možda 800,000.000 K, godišnji prihod njihov iznosi 3,200.000 K, a izradi se kojekakve gradje i drva od 16,000.000 — 20,000.000 K, povrh toga u tim sumama nalazi zarade na hiljade i hiljade ljudi svake godine. Dakle nema dvojbe, da je vrlo važan zadatak državne uprave, kako da to blago uzcuva i u napredak ne samo pogledom na tu korist nego i pogledom na veliki zadatak, što što ga imadu šume obzirom na podneblje. Prva je zadaća kao što rekoh, ozbiljna skrb za stručno osoblje, a toj skrbi imade donekle odgovarati i ustrojstvo akademije. U savezu s tim, glavno je pitanje : što će i kamo će ti akademičari, kad izuće našu akademiju? Jer ne budu li oni našli u zemlji uporabe nakon svršenih nauka, sva je prilika, da bi ta akademija mogla ostati prazna, te da naši sinovi ne bi ni mogli ni htjeli polaziti predavanja na njoj. Kako danas prilike stoje, šumari izučeni kod nas mogu naći priključka ili u službu zemaljsku odnosno u službu imovnih obćina, ili mogu nači oslona kod naše vlastele ili napokon u državnoj službi. Ali kakovi su danas odnošaji, meni se čini, da naši šumari ne nalaze oslona ni na jednom od ova tri područja. Ako se dakle ujedno pitanjem šumarske akademije ne rieši i ovo drugo pitanje, ja se bojim, da bi i reorganizanja šumarske akademije bila bez koristi. Gledajmo, kako danas stvari stoje: Danas se zahtjeva od onoga, koji želi polaziti šumarsku akademiju, matura — dakle naobrazba, koji traži polazak svake visoke škole. Danas treba mladež, da vrši na toj akademiji tri godine, a riešilo se pitanje organizacije šumarske akademije kako mu drago, nema sumnje, da će u napredak dotičnici u tu svrhu trebati četiri godine. Sada dolazi gospodo, iza toga praksa od dvie godine prije, nego li dotičnik može položiti ispit za samostalno vodjenje šumskoga gospodarstva, u svemu dakle treba pet do šest go |