DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1906 str. 11     <-- 11 -->        PDF

— 9 —


sposobni za izvršivanje službe u zajedničkim šumama, jer taj
zavod naš nije onako vriedan kao onaj u Šdavnici. Nu takav
zavod, držim, da nebi bilo zgodno osnovati u Zagrebu, već bi
ga valjalo opet prenieti u Križevce, gdje bi ta akademija imala
daleko zgodnije polje za praktično naučavanje, gdje imade već
potrebnih pomoćnih zavoda na tamošnjem gospodarstvenom učilištu,
koje bi se takodjer kao visoka škola moglo spojiti sa šumarskom
akademijom«.


* *


U saborskoj sjednici od 7. prosinca 1905. i opet se je
presvietli odjelni predstojnik Levin pl. C h avrak-L etovanički
— prigodom nastavka glavne razprave o proračunu,
taknuo uz ino i pitanja o šumarskoj akademiji, i to sliedećom
izjavom: »Visoki sabore, zemaljska vlada bavi se intenzivno
i pitanjem konačnoga uredjenja šumarske akademije u
Zagrebu, te je došla do uvjerenja, da se naukovanje mora na
4 godine produljiti, poput na istovjetnim zavodima u Beču i
Šćavnici. Ta ciel pako visoki sabore, mogla bi se postići na
tri načina i to, ili pripojenjem našemu sveučilištu, što bi 3000 K
više stajalo, nego li do sada t. j . 81.000 K; ili preselenjem u
u Križevac, što bi prema dosadanjim troškovima 16.000 K
manje stajalo, jer više gospodarsko učilište u Križevcima stoji


75.000 K, a šumarska akademija u Zagrebu 78.000 K, dakle
ukupno 153.000 K; ili napokon ustrojenjem više šumarske
škole u Zagrebu. Trošak samostalno uredjeue vise šumarske
škole u Zagrebu stajao bi 8.500 K više.
Visoki sabore, tehnička visoka škola t. j . sa šumarskim
i inžinirskim odjelom za visoko, cesto-i vodogradjevine, te
zemljomjerstvo, što je naime najnuždnije, stajala bi 250.000 K
godimice, dakle prema sadašnjim troškovima šumarske akademije
za 175.000 više«.


*


* *


Isto je i u saborskoj sjednici od 9. prosinca prigodom
specialne rasprave o proračunu, narodni zastupni k profesor