DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1905 str. 50 <-- 50 --> PDF |
— 570 — Ciene hrastovine u Franceskoj ostale su kroz čitavu godinu, u koliko se to naše proizvodnje tiče, ne samo povoljne, već su dapače djelomično i porasle, napose one za slavosku hrastovinu. Neznatni preostatak proizvodnje francezkih dužica iz g. 1904. uzponestajenje amerikanske zalihe i oteščani dovoz ruske robe, usljed japansko- ruskog rata, uplivahu, da su i dužice pridržale dobru cienu, te n. pr. i mjeseca rujna izvezeno je iz Rieke u Gette 210.740 komada, a u Marsilju 341.261 komada naših dužica. Hrastova laktovina t.z. parižka roba bolje provenience, što se je izvezla iz naših krajeva, našla je uz dobru cienu dobru prodju. Hrastovi surovi frizi našli su takodjer dovoljno kupaca i to uz visoke ciene ne samo u tuzemstvu već i u Njemačkoj, a uzke robe izvezeno je i u Belgiju. Hrastova gradja tražila se kroz čitavu godinu i to uz dobre ciene. Manje se je izvezlo hrastovih trupaca, naročito spao je taj izvoz znatno u Francezku i Belgiju. Pilane razprodale su većinom već svu staru zalihu, te sada marljivo izradjuju još i ostatak do konca o. g. pogodjene robe. Sve veću važnost zadobivaju od dana na dan takodjer i naše bukove šume. Napose vriednost bukovih željezničkih podvlaka dolazi sve više do uvaženja toli u tu koli i u inozemstvu. Dok se popriečna trajnost hrastovih željezničkih podvlaka uzimlje sa 20 godina, to i dobavljači bukovih podvlaka danas već preuzimlju jamstvo od 15 godina — nu u istinu biti će ona i veća — dapače valjano izradjene podvlake iz dobrog bukovog materijala — dosegnuti će svojom trajnošću posvema hrastovinu. Bukove dužice iz Albanije, koje su početkom ove godine sbog nizkih ciena i prevoznih stavaka — konvenirale na tržištu u Bari-u, te su se za to i u velikoj množini onamo đovezle, nisu se ipak, usprkos svega toga mogle prodati i to sbog svoje nepravilnosti u rezu, veličini i t. d. Dvije parobrodske pošiljke tih duga, morale su se toga radi prodati kao gorivo drvo, i tako je usljed toga nastala opet i veća i živahnija potražba za našim hrvatskimi bukovimi dugama. Jača se bukovina reže često i za stube, na tavolette i testone i drugu laktovinu, kao i robu za proizvodnju pokućtva i to u surovom kao i parenom stanju. Zapeo je ipak u posliednje doba — i to usljed nenadanih zapreka u parobrodarskoj svezi izmeđju Rieke i Sicilije izvoz bukovih daščica. Dosta se tražio a i traži uz povoljne ciena napose za Italiju i bukovi ugljen. Konačno možemo onda još i to iztaknuti, da je ove godine i izvoz drva iz naše Monarhije u Njemačku znatno poskočio. Od 1. siečnja do ]. rujna t. g. izvezeno je naime iz Austro-Ugarske u Njemačku oko 11,855 000 met. centi gradjevnoga drva, zatim 3,226.000 met. centi laktovine i 255.000 bukovih željezničkih podvlaka. U cielosti dakle možemo reći, da je tekuća godina — toli za drvotržce koli i šumoposjednike bila dosta povoljna i sretna — a što budućnost nosi vidit će se takodjer već skorim. (Jiedjuje profesor F. Ž. Kesterčanek Tiskara C. AIbrecht (Maravić i Dećak.) |