DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1905 str. 13 <-- 13 --> PDF |
- 533 — stog razloga, što naše obćinske šume nisu služnostmi obterećene šume, pošto ove šume ne imaju inog suposjednika van same ovlaštenike, i što te šume neimaju jošte i drugog zadatka van da za ovlašteničke potrebe skrbe. Sasma je nješto drugo u austr. drž. šumama koje su obterećene služnostima. Tamo su dva ovlaštenika: država — konservativni gospodar i ovlaštenici, koji trebaju svake godine svoje prihode. Tuj ima da je gosp. osnova po smislu ustanova §. 9. š. z. sudija izmedju njih obojice, pa je naravno da je država, za da ovlaštenike što više stegne u njihovim prekoračenjima, za takov e svoje šume propisala najkonservativniji način urodjenja. A nije u pravu g. B. niti onda kad sa Puschelom u ruci oprovrgava moj zahtjev, za što detailnijim obradjenjem našeg uredjajnog naputka zato, jer ja nisam zahtjevao da naš naputak uči kako, već da propiše način kojim se imadu pojedini radovi obaviti. Spretna ruka moći će naći način i oblik kako će bez naučanja znati i podučiti. A u jednom i drugom je velika razlika, pa jer su u oba gornja slučaja bile premise g. n. B. pogrješne, morao je on i do krivih zaključaka doći. Zašto je g. n. B. na str. 259. upao u cicpidlačenje kad moj stavak: „kao metoda za uredjenj e zem. zajedničkih i sličnih šuma" izpravlja: da navedena metoda nije odabrana za uredjenje, već za proračunanje i ustanovljenje prihoda šume, nemogu se dosjetiti. Za njemački izraz „Fovstbetriebseinrichtung" i1i „Betriebsregulierung" neimarao drugog spretnijeg izraza do li uredjenje, jer riječ ,Betrieb" zgodno prevesti neznam. Svaki ispitani šumar dobro znade iz kojih sastavnih dielova se samo uredjenje šume sastoji, a uredjenje užitaka u kojoj šumi, sigurno je isto tako dobro rečeno, kao i: izvanjsko razdielenje, proračunanje i ustanovljenje prihoda šume. Svakako znači isto jedan i drugi stavak, samo što je onaj prvi — moj —, manji germanizam. Da ali usuprot svega toga izpravak g. n. B. nestoji neka mi bude dozvoljeno dokazati autoritetom. Na str. VI. svog điela: „Die Forstbetriebseinrichtung Wien u. Leipzig 1903", kojeg diela pri pisanju svoje razpravice niti poznavao nisam, piše prof. Guttenberg: B. Die Methoden der Ertragsbestimmung und Betriebseinrichtu ng. .3. c). das kombinierte Fachwerk". A kad prof. Guttenberg tu methodu ubraja u red methoda prikladnih ze uredjenj e šum e (što valjda Betriebseinrichtung znači) tad će taj isti grijeh dobrostivo g. n. B. po svoj prilici i — meni oprostiti. Glede prigovora sadržanih na str. 260 i 261. šteta je da se natežemo, jer mora da je svakomu jasno, da će nas po meni reklamirane deset god. revizije, ako ove u obće imadu zadatak da gospod. osnovu dotieruju, prije dovesti cilju, no dvadeset godišnje revizije. Moram pako |