DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1905 str. 38     <-- 38 -->        PDF

— 510 —


ako se pako uvaži, da iz izkaza svjedoka zaprisegnutih Tome P.
i Franji M. proizlazi, da prigodom sklapanja i perfektnog sklopljenja
pogodbe od 19. svibnja 1882. nije bilo niti govora o prodaji odnosno
zamjeni urb. prava šume i paše, da stranke glede toga prava niesu
očitovale nikakovoga ol;pćanja nili prihvata, da to pravo nije bilo u
obće predmetom pregovora, pak da obzirom na to pravo šume i paše


— nikakova pogodba nije mogla nastati; — naprotiv, da je stavka o
prodaji urb. prava šume i paše naknadno u odsutnosti tužiteljice u
ugovor od 19. svibnja 1882. umetnuta;
nu, ako se uvaži, da svjodocima Tomom P. i Franjom M. nije
tužiteljici obzirom na njihovim izkazom protuslovni izkaz svjedoka
Blaža M. prema popisu §. 160. g. p. p. uspio podpuni dokaz glede gore
rečenih okolnosti već samo poludokaz, valjalo je suditi, kako u dispozicionom
dielu osude navedeno, popunivši prema §§. 270. i271.g. p. p.
uspjeli poludokaz domirnom prisegom, te o položenju odnosno nepoloženju
njenom učiniti ovisnim izlaz pravdo. Prigovor tuženika, da je
tužba zastarjela temeljem 4. 1487. o. g. z. nije se uvažiti mogao; jer u
predležećećem slučaju niti postoji bludnja, niti je tužiteljica podigla
tužbu na pobijanje pogodbe radi dogodivše se bludnje, već tužbu na
priznanje, da pogodba vrhu prodaje odnosno zamjene urb. prava šume
i paše u šumi Ž. nikada sklopljena i nikada obstojala nije.


Presuda troška §. 573. g. p. p.
Proti ovoj osudi uložili su tuženici po odvjetniku dr. Š. M. iz Z.
priziv pr.: 28. lipnja 1904. P./159./8.—03. koji kaže:


Napadnutom osudom nismo zadovoljni. Pogrješno je stanovište, na
koje se stavio sud I. molbe, prosudjujuć pitanje, da li jesmo ili nismo
kupili od protivnice urb. pravo paše i šume, pak u napadnutoj osudi
konštatuje, da mi toga nismo dokazali, dakle da mi, odnosno naš prednik
od protivnice toga prava kupio nije. To je pogrješno stanovište, a
polazeći sa krivoga stanovišta morala je i osuda izpasti neosnovana i
za nas posve nepravedna,


To ćemo i dokazati.


Što je urbarno pravo šume i paše ? To je pravo potičućo iz urbarskih
odnošaja, a realizovano je uslied segregacionalnih zakona, napose
uslied zakona o razrješenju urbarskih i srodnih odnošaja, medju
tim carskim patenti od 2. ožujka 1853., 17. svibnja 1857. i si.


To su služnosti svoje vrsti, a nisu pripadale svakome, već su bile
uvjetovane o njekojim predpostavkama tako, da krug ovlaštenika ostane
uviek ograničen, a da se ne uvuku u uživanje i oni, koji tamo de jure
ne pripadaju. Ta predpostavka za vršenje prava ovlašteništva bilo je i
jest u provincijalu se lisni posjed, dakle vlasničtvo ovlaštenih nekretnina.