DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1905 str. 3 <-- 3 --> PDF |
mmm^iM Isl. Br. 11. u ZAGREBU, 1. studenoga 1905. God. XXIX. Pretplata za neolanove K 12. na godinu. — članovi 5umar. družtva dobivaju list bezplatno. — članarina iznaša za utemeljitelja K iOO. — Za članove podupirajuće K 20. — Za redovite članove I. razreda K 10. i ´2 K pristapnine. — Za lugarsko osoblje K. 2. i K 1. pristupnine i za „Šum. list" K. 4 u ime predplate. — „Lugarski viestnik´ dobivaju članovi lugari badava. Uvrstbina oglasa: zal stranicu 16 K.; za ´/j stranice 8 K.; za ´/a stranice 5 K. 20 fil.; za ´/^ stranice 4 K. — Za višekratno uvrštenje primjerena popustbina. Svrha gospodarenja u šumah brodske imovne obćine osobitim obzirom na podmirenje pravoužitnika na ogrievu. Keferat šumara g. Os kar a pl. A gic a na glavnoj skupštini hrvatsko - slavonskoga šumarskoga družtva, obdržavanoj dne 7. rujna 1905. u Vinkovcima. Sveukupni zemljištni posjed, koji je gruntovno u korist »Brodske imovne obćine« upisan, iznaša 74.092 jutra, proteže se izmedju 35"—36´ i 36"—47´ iztocne dužine, te 44« 51´ i 45"20´ sjeverne širine. Od toga obraslo je šumom po najnovijoj izmjeri 65.931 jutro, pak leže 54.224 jut. u plodnoj posavskoj ravnici i 11.707 jut. na južnom obronku Dilj gore i njenih ogranaka. Tlo, koje pokrivaju sume u ravnici, u svakom je pogledu dobre kakvoće, te bi se moglo čitavo uz neke male melioracije uspješno za poljsku težadbu upotriebiti, sume pak u Dilj gori nalaze se pretežito na absolutnom šumskom tlu. U ravnici sačinjava glavnu vrst drva hrast, bilo u čistim sastojinama, bilo u smjesi sa grabom, briestom, jasenom i topolom, a u Dilj gori bukva i mjestimice hrast kitnjak i gradjen, dočim su grab i cer po gdje uštrkani. |
ŠUMARSKI LIST 11/1905 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 476 - Stojbinska dobrota odgovara za hrast u ravnici III.—V. u Dilj gori VI. i VII.; za bukvu u Dilj gori V.—VII. boniteti Feistmantelovih skrižaljka prihoda. Upravu šuma vodi gospodarstveni ured u Vinkovcima i pet kotarskih šumarija, od kojih je I. u Trnjanih, II. u Cerni, III. u Vinkovcih, IV. Rajevuselu i V. u Otoku. U ravnici razdieljene su šume na: 1. 31 gospodarstveni razred visokih hrastovih šuma i to poimence: Migalovci, Jelas, Gardon, Glovac, MeroKno, Orljak, Krivsko-Ostrovo, Luščić, Banovdol, Rastovica, Zapadna Kusara, Muško-Ostrovo, Kunjevci, Cunjevci, Vrabčana, Ada, Boljkovo, Rastovo, Trizlovi, Sveno, Paovo, Kadjenovci, Radiševo, Kragunja, Jasenovača, Jošava, Ripača, Almaš, Slavir, Gradina, Dubovica i Iztočna Kusara. 2. 18 gospodarstvenih razreda nizkih šuma i to: Renovica Dolnja Dolca, Gajni Vir, Trstenik, Muško-Ostrovo, Durgutovica, Jasenje, Bok, Leskovac, Zvirinac, Rašdica, Poloj. Desičevo, Mašanj, Bečke bare, Bradarica, Dionica i Lovakovica. U Dilj gori i njezinim ograncima razdieljene su šume na: 1. 12 sjekoreda visokih šuma i to: Pribudovac 1., Mlada Vodica 2., Mlada Vodica 3., Mlada Vodica 4., Gradac 5., Gradac 6., Gradac 7., Gradac 8., Bratljevac 9., Bratljevac lO., Bratljevac 11. i Cerovac 12. 2. 4 sjekoreda nizkih šuma: Dana—Petnja 1., Vranovdol— Debeljak 2., Gornja Dolca 3. i Gardon 4. Obhodnja je danas za visoke hrastove šume 140 god., za bukove,_80 god., zanizke šume u ravnici 30 god ,]u Dilj gori 40 god. Godišnji redoviti prihod proračunan je za sve visoke šume i za nizke šume u Dilj gori po načinu na jednake periodične drvne zalihe (Ma8senfachwerk), a za nizke šume u ravnici razšestarenjem na geometrički jednake godišnje sjeČne površine. Potrajni redoviti godišnji prihod na drvu iznaša za sve šume brodske imovne obdine 122.000 m´*. Tu mi je napomenuti, da se ali danas sa gospodarstvenih obzira ne sječe u svim prednavedenim 65 gospodarstvenim |
ŠUMARSKI LIST 11/1905 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 477 — razredima odnosno sjekoredima, jer redovite godišnje sječe u Jelasu. Doljujoj Dolci, Gajnom viru, Trsteniku II. i III., Zvirincu, Raščici, Poloju, Desičevu, Mašnju, Brčkim baram i Lovakovici još zavedene nisu. Razlog zašto se ove šume ne izcrpljuju, je taj, što je u Jelasu starija hrastova šuma izpod 140 godina, dočim se u spomenutim nizkim šumama ne sječe toga radi, što u njima imade pretežito liepih hrastovih sastojina od 30—60 godina, koje su sada baš u naponu svog prirasta i jer će iste morati pružati gradju za ovlaštenike, kada se današnje stare hrastove šume večim dielom sasvim posjeku. Da se ogradim protiv možebitnog prigovora, kojemu bi mogao moj navod o starosti tih nizkih šuma povod dati, moram ovdje iztaknuti, da sve nizke šume danas još ne imadu obilježje takovih šuma, jer to nisu sastojine nastale iz izdanaka, nego većinom iz sjemena. Začetak im leži u vladajućoj oskudici na ogrievnom drvu pa su s toga pomanji izolirani šumski odjeli izlučeni s tom namjerom, da se na istim nizki način šumarenja uvede. Time dakle, što se ne sječe baš u svim gospodarstvenim razredima, snizuje se godišnji redoviti prihod na drvu za 13.500 m^´ t. j . na 108.500 ml No u visokim hrastovim šumama sječe se počevši od godine 1894. osim redovitog prihoda još i vanredni užitak, koji glasom gospodarstvene osnove čini 57.000 m"´. U visokim hrastovim šumama sječe se dakle na temelju postojeće gospodarstvene osnove redovitog prihoda 82.692 m^ i vanrednog prihoda 57027 m´^ ili ukupno 139.719 m^ godišnje, a u svim ostalim šumama samo 25.808 ml Tako bih 6vo u kratko ocrtao šume Brodske im? vne obćine, a sada sam rad nabrajati sve ono, što se glasom užitnog katastra od istih iziskuje. Brodska imovna obćina oživotvorena je 23. rujna 1873. t. j . danom pravomoćnosti diobne odluke, kojom su odkup- Ijene šumske dužnosti u krajiškim šumama, i od tog dana |
ŠUMARSKI LIST 11/1905 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 478 — preuzela je imovna obdina sve obveze podavanja zajamčenih šumskih užitaka ovlaštenikom. Ti užitci precizirani su u §. 6. nap. A) zakona od 11. srpnja 1881. pak iznašaju godišnje glasom današnjeg stanja užitnog katastra sliedede: I. Za upravne i crkvene ob(5ine i škole a) gradje 670 m^ b) goriva . . 8.546 m^ II. Za uzdržavanje i novogradnju mostova i propusta na zemaljskim i obcinskim putevima,3 cestama 933 m^ III. Za pravoužitnike a) gradje 10.802 m^ ,3 b) goriva . . : . 95.386 m^ Ukupno ´. ´. 116.337 m´ Za komentar mi je spomenuti, da se upravnim obćinam, crkvenim obćinama i školama doznačuje danas efektivna potreba gradje za novogradnje ili popravke u užitnom katastru uvrštenih zgrada i za grijanje prostorija nuždna količina ogrieva, jedino se župnicima i parosima izdaje gorivo u onoj količini, kao što su to već za vrijeme vojne krajine dobivali. Užitke pravoužitničkih obitelji predočio sam u niže eliedečem izkazu. (Vidi str. 479.) Svakako će veleštovanu gospodu zanimati saznati, kakovi su prije užitci ovlaštenika bili, nego što je sastavljena gospodarstvena osnova i užitni kataster, pak ću toga radi ovdje navesti one podatke, koji su mi o tom predmetu poznati. Prigodom svog osnutka brodska imovna obćina nije imala niti popis ovlaštenika, niti je znala količinu sumarnih užitaka, a napokon nije bila sastavljena nikakva osnova o potrajnom prihodu njezinih suma. Gradje i goriva davalo se je tohko, da su se sve kućne potrebe podmiriti mogle. Pravoužituičke obitelji dobivale su na temelju zaključka zastupstva imovne obćine prema broju duša 5, 6 i 7 hvati godišnje goriva. |
ŠUMARSKI LIST 11/1905 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 479 — I. IZKAZ bezplatnih užitaka pravoužitnika brodske imovne obeine, na građji, ogricv^u, pašarini i žirovini. Selišta Gradjevni objekat cielo V* O p a z k a građje u otesanom m´ Ku^a Stala i šupa /itni štagalj Harabar Svinjac i kokošinjac . . Hunar Koljeba Ukupno Gorivo prostorni metara 18-08 14-66 11-00 3-83 7-44 1-36 5-40 61-77 24 13-35 1129 9-50 2-92 5-13 1-36 4-80 48-55 20 9-39 9-68 5-67 2-92 4-06 1-36 4-20 37-28 16 7-28 7-65 3-66 2-92 3-29 1-36 3-6 29-76 12 ^11 e.-S r^rs-* ^1 r-o rt - a ^ -1^ " " 03 Konja Goveda Ovaca Svinja 4 10 20 28 4 7 10 21 3 4 5 17 2 2 2 10 ao S .^ rM /irenje svinja 12 ON O rt 3 Godine 1885. dovršena je gospodarstvena osnova, pak se je godine 1886. i 1887. pravoužitničkim obiteljima doznačivalo na cielo selište 11 pr. mt. na % sel. 9, na V4 sel. 7 i na V« sel. 5 pr. m. na godinu. No pošto je ta kompetencija na ogrievu suviše malena bila, to je zastupstvo imovne obćine zaključilo, da se gorivo doznačuje na cijelo selište 24, na 74 sel. 20, na Vi^ sel. 16 i na V4 sel. 12 prost, metara na godinu, a da se manjak na gorivu kupom nabavlja dobivenim novcem od prodaja hrastovih šuma ili da se pravoužitnicima u gotovom novcu manjak na ogrievu do gore navedene pripadnosti odšteti. Od godine 1888. do 1891. dobivali su pravoužitnici odštetu u gotovom novcu za onu količinu ogrieva, koja im se do podpune pripadnosti u imovnim šumama i za njih navlas kupljenih sječina kr. šumskog erara podmiriti nije mogla. |
ŠUMARSKI LIST 11/1905 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 480 — Od god. 1892. odustalo se je od te novčane odštete, pak se od tog doba za pravoužitnike kupom nabavlja potrebita količina goi´iva, u koliko se ista iz vlastitih šuma pokriti ne može. Gradja doznačivala se je ovlaštenikom u šumi na panju, pak su isti plaćali po 1 m´ u oblom u ime snižene šumske pristojbe 3 K 80 fil., od godine 1892. pak ovamo dobivaju pravoužitnici za popravak odnosno novogradnju svojih zgrada, koje su uvrštene u užitnom katastru unutar okvira pripadajuće kompetencije svu gradju bezplatno i već u otesanom stanju. Osim gore nabrojenih podavanja užitaka ovlaštenikom, imade brodska imovna obćina jos i mnogo drugih novčanih troškova, koji se takodjer iz prihoda od šuma pokriti moraju. Ti redoviti troškovi dosižu zamjernu godišnju svotu od 620.000 K. Sve ove troškove sabrao sam u izkazull. (Vidi str. 481.) U predidućem naveo sam uz kratki opis šuma potrajni redoviti prihod, koji te šume pružaju i potrebe, koje te šume pokrivati moraju, a sada želim razpraviti način, kojim je prihod sa razhodom u harmonički sklad doveden. Za brodsku imovnu obćinu dva su puta moguća, da se zajamčena prava ovlaštenika potrajno podmire; jedan je strogo potrajni način šumskog gospodarenja, a drugi je financijalni način. Današnja gospodarstvena osnova za šume brodske imovne obćine, odobrena naredbom kr. zemaljske vlade od 28. prosinca 1897. br. 17.878, bazirana je na obim načinima i to za hrastove šume na financijalnom, a za sve ostale na načinu strogo potrajnog prihoda. Da je samo takav izlaz moguć bio, uvjerit će se veleštovana gospoda iz dalnjeg toka razprave. Prigodom provedene diobe krajiških šuma u godini 1873. dobila je brodska imovna obćina 34.169 jutara starih sječivih šuma i od toga 30.167 jutara hrastovih sastojina, koje su već tada treće stoljeće doživjele, ostale sastojine bile su većinom u dobi od 1—20 godina, dočim je šuma u dobi od 20 do 100 godina bilo tek vrlo malo. Dakle jednom riječi razmjerje dobnih razreda sastojina bilo je vrlo abnormalno. |
ŠUMARSKI LIST 11/1905 str. 9 <-- 9 --> PDF |
481 II. izkaz izdataka imorne obeinc, koji se redovito svake godine izplaćujedoliodaka. Poimence Zastupstvo imovne obćine . Predsjednik i gospodarstveni odbor Beriva činovnika i službenika gospodarstvenog ureda . . . Stvarni izdatci gospodarstvenog ureda kao: podpore i nagrade činovnikom i službenikom Rasvjeta, pisače i risače stvari i tiskanice Nabava i popravak pokučtva i strukovnog orudja ... . l´zdržavanje i čiščenje svih imovnih sgrada. . . , . Poštarina i brzojavi ICujige i časopisi Zastupanje pred sudom i pol. obJastim, te nagrada odvjetniku Trovanje grabežljive zvjeradi Oglašivanje putem javnih glasila Izradba i privoz goriva za gosp. ured i činovničtvo i ciepanje Beriva šuMskog i lugarskog osoblja na šumarijama . . . Ogrieva izradba i privoz za šumarije i činovnike ... . Pisači i podvornioki paušali kod pet šumarija . .. . Procjena stabala za pravoužitnike i prodaju Selitbeni troškovi činovnika i službenila [ zđržavanje lampe kod II. šumarije i listonoše kod I. šumarije Gojitba šuma Državni porez i druge daće od imovinskog posjeda ... . 207„ školski namet za pravoužitnike iMirovine, milostinje i stipendije ter ine redovite podpore Autonomnom budgetu zaobavu blagajničkih i računskih poslova Podpore občinam za investicije Ijugarskoj mirovinskoj zakladi prinos Uknjižba šum.«kih šteta Obhumćenje srezova sa revizijom gosp. osnove popriečno Porez od rudokopja i ini troškovi Odvodnja šum srezova sa uzdržavanjem kanala Uzdržavanje centralnog voćnjaka i vrtlara Pripomočni lugari ´ . . . Nepredvidljivi ili ini manji izdatci I. Ukupno . . . Nabava ogrieva za pravoužitnike i obćine po o-godišnjem prosjeku po 97.000 pr. m. po 6 K Nabava mekane gradje obzirom na pomanjkanje sušaca i to cirka 6.401 m^ a 30 K II. Ukupno . . . I. . . . II. . . . Sveukupni godišnji izdatak iznosi . . . u rodovitili Iznos 2.300 ! 4.328 43.904: 1.200 3.iOU 900 8.000 2.000 400 3.200 400 1.100 1.460 124.000 880 720 2.0 0 800 168 66.000 77.000 110.000 42.000 20.891 60.000 8.000 3.000 4.000 2.000 27.000 6.O0O 1.000 2.000 619.851 582.000 162.030 744.030 619.851 744.030 .1 i 1,363.881 — |
ŠUMARSKI LIST 11/1905 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 482 — Stavimo se sada na stanovište strogo potrajnog načina gospodarenja i sporedimo prihod sa razhodom. Potrajni redoviti godišnji prihod na drvu iz šuma brodske imovne obcine iznaša 122.000 m^ a redovita godišnja potreba na drvu glasom užitnog katastra ovlaštenika po stanju godine 1904. 116.340 m^ Predpostaviv, da se sve potrebe ovlaštenika u imovinskim šumama podmiruju, preostalo bi samo 5660 m^ drva, koje bi se u korist imovne obćine glasom §. 4. zakona od 11. srpnja 1881. prodati imalo. Utržak od tih 5660 m^ drva nikako ne bi dostao, da namiri javne]daće, a još manje ostale mai najčednije administrativne troškove. U tome slučaju stajali bi pred dilemom ili kompetenciju ovlaštenika sniziti ili uvesti pristojbe za stanovite užitke. Sniženje užitaka, a naročito pravoužitničkog ogrieva, koji upravo največi kontingenat godišnjih potreba sačinjava, ne bi se dalo nikako provesti, jer mnogo pravoužitničkih obitelji i po današnjoj kompetenciji ne dobiva gorivo u onoj izmjeri, kao što je to za vodjenje i skromnog kućanstva neobhodno nuždno. Na cijelo selište doznačuje se doduše 24 prostor, metara ogrieva na godinu, pak s tom količinom u štedljivom kućanstvu i veća zadruga na kraj izaći može, no uvaži li se, da se takova zadruga na četiri diela u katastru pravoužitnika dijeliti smije, a da se medju ove razdionike ogrievna kompetencija od 24 pr. met. podieliti mora, to dobije svaki dio po 6 pr. met. goriva, a s tom količinom ne može i uz najveću štednju ratarska obitelj svoj godišnji potrošak na gorivu namiriti. Svaka i mala obitelj treba na godinu dana preko 12 prostor, metara goriva, a ne dobije li tu količinu, ona je ipak namaknuti mora makar odkuda bilo, pošto pak u blizini malo drugih šuma i drvljem obraslih pašnjaka imade, to vadi manjak na ogrievu 13.891 ovlaštenička obitelj poglavito iz imovinskih šuma bilo to na dopušten način, bilo kradjom. Ovo je upravo glavni momenat, što u mojem računu pri |
ŠUMARSKI LIST 11/1905 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 483 — hoda iz imovinskih šuma nikakav prihod od proredba izkazan nije, na taj bo gojitbeni posao pravoužitnike većinom oskudica na gorivu prisiH, koji oni obično u formi šumskog prekršaja izvedu. Slično je i sa gradjom, jer mnogi pravoužitnik usljed diobe dobije u okviru svoje kompetencije za gradnju svoje kude samo nekoliko gredica. Dakle sniženje današnjih kompetencija ne bi bilo uputno, što više saniranje tih nedostataka bilo bi preče, a plaćanju kakovih pristojba opirali bi se svi pravoužitnici. Mogućnost, da se ovlaštenici iz vlastitih šuma redovitim prihodom podmiruju, ma da i drvna masa potrajno uživanje današnjih užitaka zajamčuje, izključena je, jer se u tom slučaju troškovi uprave i javne daće nikako sabrati ne bi mogli. No veleštovana gospodo, šume brodske imovne obćine sačinjavaju pretežito slavonski hrastici, koji danas uživaju svjetski glas rad svog izvrstnog tehničkog drva, pak se sa narodno gospodarstvenih načela nikako odobriti ne bi dalo, da se peći pravoužitnika skupocjenom hrastovinom lože. Uvaži li se i taj fakat, da stanovničtvo onih krajeva, u kojima se šumsko tvorivo redovito i u većoj količini izradjuje i drugamo izvaža, veliku direktnu i indirektnu korist imade, to i taj momenat preporuča prodaju pred vlastitom uporabom poglavito za gorivo. Kad je dakle providnost božja ove krajeve obdarila tolikim prirodnim blagom, nakrcanim u hrastovim šumama, sasvim je i opravdano, da se i to blago najunosnije uživati mora. Vlastita probit ovlaštenika jasno je obilježila smjer, kojim se poći mora, da se svrha imovne obćice trajno osjegura, a taj put je prodaja hrastove gradje i s tim skopčano financijalno gospodarenje. Pošto smo iz dojakošnjeg uvjereni, da je jedino prodajom hrastovih šuma obstanak brodske imovne obćine osjeguran, to nam je sada jasno, da se sastojine tako odgajati imadu, kako će u svoje vrieme izvrstno tehničko drvo davati, a u drugu ruku bit će nam pojmiv silan manjak na ogrievu, koji brodska imovna obćina svake godine za podmirbu svojih ovlaštenika nabavljati mora. |
ŠUMARSKI LIST 11/1905 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 484 — U hrastovih šuma preostaje, nakon prodaje gradjevnog i tvorivnog drva i nakon prodaje drva za proizvodnju tanina, jedva do 40.000 prost. met. goriva kao odpadci i ovršine na sječi, koja se ležikovina pravoužitnicima za gorivo doznači, dočim se danas od utržka hrastovih sječa kupom nabavi za ovlaštenike 96.600 prost, met., za njih gradja izradi i dielom kupi, a preostatak nepotrošnoj glavnici pripoji. Kada smo se dakle odlučili za prodaju hrastovih šuma, promotrimo ih pobliže sa lih financijalnog stanovišta. Hrastovi tih šuma danas su na domaku trećeg stoljeća svoje dobe, već su reko bi metu svoje fizične starosti dostigli, sastojine u cijelosti kvantitativnog prirasta više ne imadu, jer prirast pojedinih stabala ukida obumiranje drugih hrastova, kvalitetu drva takodjer znatno umanjuju razni zareznici, gribovi i elementarne nezgode. Cijene hrastovih proizvoda doista rastu progresivno, a time i jedinične cijene surovine, pak će iste poskočiti valjda još više, čim se manje hrastovog drva na prodaju nudi; no uz sve to ipak neoborivo stoji, da se kapital, koji je uložen u današnjim starim hrasticima, ne ukamaćuje, što višfe, da od godine do godine samog fundus instructusa sve manje biva. Pošto je takovo stanje starih hrastovih šuma, to se sa strogo financijalnog gledišta te šume u što kraćem vremenu unovčiti moraju, svakako u kraćem vremenu nego to obćenita sječna i uporabna osnova propisuje t. j . da se uporabno doba istih skrati. To je i provedeno, pak se usljed toga, u većini gospodarstvenih razreda hrastovih visokih šuma, sječe uz redoviti godišnji prihod i vanredni užitak, koji iznaša, kao što sam jur napred istaknuo, 57.000 m^ Kod skraćivanja uporabnog doba morao se je osobiti obzir uzeti na dva druga nuzužitka ovlaštenika, koji su u njihovom gospodarstvu od vrlo velikog zamašaja, a to su paša i žirenje. I izvoz ležikovine takodjer je djelomice uplivisao na odmjerenje vremena, za koje je uporabna doba skraćena. |
ŠUMARSKI LIST 11/1905 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 485 — Stare hrastive šume posjeći će se u većini gospodarstvenih razreda u kraćem vremenu, nego li to propisuje obdenita sječna osnova, pak će usljed toga biti strogo potrajni prihod na drvu za stanoviti broj godina prekinut, ali uza sve to užitci ne će biti prekinuti, jer se alikvotni dio glavnice i kamata, koja je na račun vanrednog užitka stvorena, tada imade smatrati za redoviti prihod i dosljedno tomu za pokriće redovitih potreba upotriebiti. Suvislost redovitih užitaka tim načinom nije prekinuta, samo je obličje užitka drugo, naime mjesto u drvu, u gotovom novcu. Cilj dakle današnjeg gospodarstvaje taj, prema postojećoj sječnoj osnovi stvoriti prodajom hrastovih šuma glavnicu, koja će biti kadra u onom razdoblju, kada ne će bit sječivih hrastovih šuma uz prihod iz visokih bukovih i nizkih šuma podmirbu potreba ovlaštenika osjegurati. Na koji način će se takova glavnica pribaviti i koju će približnu visinu postidi, predočit ću ushedećemdieluoverazpravice. Kao predpostave za taj račun moram saobćiti, da brodska imovna obćina po stanju koncem god. 1904. još imade 13.556 jutara hrastovih sječivih šuma, kojih je aproksimativna vriednost 28,488.944 krune, te da od ove vriednosti odpada na redoviti prihod 16,136.604 K, a na vanredni prihod 12,352.340 K, zatim da je brodska imovna obćina od prodaja šuma, od osnutka svog pak do konca godine 1904. od predhvata i prištednja sastavila glavnicu od 6,737.454 K, i još kupila dobra Pleternica- Velika za 1,100.000 K, napokon da je toj glavnici od godine 1894. do konca godine 1904. na račun vanrednog prihoda pripojeno 7,901.051 K. Nepotrošna glavnica iznaša koncem g. 1904. 14,638.505 K, ali od iste dionice željeznice Osiek-Batrina-Pleternica-Požega u iznosu od 200.000 K i dionice željeznice Vinkovci-Županja u iznosu od 600.000 K predhodno nikakvih kamata ne nose, pak se usljed toga produktivna glavnica sm´zuje na 13,838.505 K + vriednost dobara Pleternica-Velika. |
ŠUMARSKI LIST 11/1905 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 486 Nadalje sastavljen je račun tako, da se kamati od nepotrošne glavnice po stanju koncem godine 1904. u iznosu od 517.569 K za pokride redovitih potreba upotrebe, dočim daše dohodci od prodajom hrastovih sječa postignutog vanrednog prihoda, na dobitnu dobit uz 4% ulože i dielomice njima godišnje potrebe pokriju. Na osnovu svih tih premisa resultira račun, koji doljnja skrižaljka aproksimativnog stanja produktivne nepotrošne glavnice za razdobje 1904.—1945. sadržaje; Iz tog računa proizlazi, da se za pokriće redovitih godišnjih potreba već godine 1914. od vanrednog novčanog prihoda 150.695 K doprinijeti mora. Taj prinos postepeno raste tako, da godine 1931. dostigne svotu od 819.354 K. Tu bi se dalo nabaciti pitanje, da li je na temelju odobrene gospodarstvene osnove takav doprinos od vanrednog novčanog prihoda dozvoljen. Da se ovo pitanje temeljito prosuditi može, moram priobćiti razmjer doba uživanja starih hrastovih šuma prema obćoj sječnoj osnovi od g. 1894. i skraćenog uporabnog doba. I to će preglednije skrižaljka na str. 488. predočiti. III. Izkaz Gotovina u Koncem gotovom i 0 z k p a a godine vriednostn. papirima Stanje nepotrošne glavnice nakon odbitka dionica željeznice Onlek-Batrinja-Pleternica-Požega u iznosu od 200,000 K i 190i 13,838.505 dionica željeznice Vinkovci-Županja u iznosu od 600.000 K, koje nikakog prihoda ne nose. Kamati se troše za pokriće potreba. 13,838.505 Blagajnički višak od god. 1904. i jedan dio potrošne glavnice 1,529.619 uložena na ulož. knjižicu u iznosu od 1,529.519 pripojen 740.448 nepotr. glavnici 740.448 K vanredni prihod od sječa na 191)5 godinu 1905. 16,108.472 13,838.505 Kamati se troše (517.559 K) 3,106.676 Uložena na dobitnu dobit 5,489.110 Povratak predujma nepotrošnoj glavnici za željeznian Žu 168.304 panja-Vinkovci sa kamati. 1913 22,602.595 |
ŠUMARSKI LIST 11/1905 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Koncem godine 1917 1918 1920 1923 1930 1933 Gotovina u gotovom i vriednostn. papirima 13,838.505 10,253.108 1,728.278 25,819.891 13,838.505 l´2,460.64l 359.757 26,658.903 13,838.605 13,866.542 205.2il 27,910.328 13,838.505 15,829.393 , 224.817 29,892.715 13,838.505 16,054.210 ´88.082 30,080.797 13,838.505 16,242.292 82.469 30,163.266 6,737.454 23,425.812 — 487 — 0 p a z k a U ovom razdoblju ođpale su već sječe u kamati se troše Almašu, Glovou i Mužkom Ostrovu, stoga se imade godjišnje više 2.600 pr. met. ogrijeva nabavljati. Poprilični god. redoviti Uloženo na do- prihod od sječa iznaša 707.936 K a vanbitnu dobit. redni 557.784 K. Za pokriče godišnjih re dovitih potreba ima se od vanrednog nov- Preostali van- čanog prihoda oduzeti 160.795 K godišnje, redni prihod. Potreba 1,376.290 K. U ovom razdoblju ndpala je sječa u Banovdolu, stoga se imade za 2000 pr. met. goriva više nabaviti. Poprilični redoviti prihod iznaša 671.704 K., a vanredni 557.784. Za pokriče redovitih potreba imale bi se od vanrednih prihoda upotrebiti 198.0^7 K godišnje. Potreba 1,387.290 K. U ovom razdoblju ođpadaju sječe Kunjevci, Vrabčani, Adi i Slaviru, pak se imade stoga za 8.900 pr. met. goriva više nabaviti. Poprilični redoviti prihod od sječa iznaša 571.134 K. Od vanrednih prihoda treba za pokriče potreba 347.547 K godišnje. Potreba 1,436.240 K. U ovom razdoblju odpala je sječa u Rastovici, stoga se imade za 450 pr. met. goriva godišnje više nabavljati. Poprilični redoviti prihod od sječa iznaša 546.001 K. a vanredni 448 175 K — Od vanrednog prihoda treba za pokriće potreba 376.155 K godišnje. Potreba l,4iis.715 K. U ovom razdoblju odpale su sječe u Orljaku, Krivskoni Ostrvu, Luščiću, Zap. Kuaari, Radjenovcih, Svenu, Juranovci, Jošavi, Gradusi, Dubovici i Jzt. Kusari, a zavedena ] je sječa u Jelasu. — Poprilični godišnji redoviti prihod od sječa iznaša 20H.819 K., a vanredni prihod 196.082 K. Gorivo imat če se uslied toga nabavljati više za 19.200 pr. met. Potreba 1,538.8^5 K. U tom razdoblju imade se za pokriče potreba godišnje upotriebiti uz vanredni prihod još od kamata nepotrošne glavnice svota u iznosu od 618.356 K. U ovom razdoblju odpala je sječa Jelas. Poprilični godišnji redoviti prihod iznaša 201.902 K. a vanredni 196.082 K. Potreba 1,538.815 K. Od kamata nepotrošne glavnice ima se upotriebiti izvanredni prihod za pokriće godišnjih potreba 623.272 K. j 1 , . Godine 1933 odpale su sve sječe hrastovih šuma ´ > S, . osim Migalovaca i Gardona sa pop godišnjim f Glavnica -u j j OA nnn tr t f b J 1 , prihodom od 30.900 K. < vanrednog T> K i -, E-O CI,-^z \ prihoda P°*´´´´^^ l,5o8.51i. K. |
ŠUMARSKI LIST 11/1905 str. 16 <-- 16 --> PDF |
488 U Glovcu dakle i u Muškom Ostrovu ne će nakon godine 1913. biti više sječivih šuma dočim bi prema obdenitoj sječnoj osnovi imala zadnja sječa u Glovcu pasti u g. 1951. a u Muškom Ostrovu u god. 1933., pak je toga radi u prvom prekinuta sječa za 38 godina, a u drugom za 20 godina. Glavnica od vanrednog prihoda počev od godine 1894. do 1913. za Glovac dostigla bi popriličnu svotu od 687.162 K, a za Muško Ostrovo 504.837 K. U smislu sječne osnove smije se prva glavnica zajedno sa kamati u roku od 38 godina, a druga u roku od 20 godina sasvim izcrpsti i to jednostavno iz tog razloga, jer ta glavnica sa kamati predstavlja redoviti etat za 38 odnosno 20 godina, godišnji pak doprinos od Glovca iznašao bi 36.481 K, a od Gospodarstveni razred Doba užitka .starili hrastovih šuma po sječnoj osnovi godina. Skradeno uporabno doba godina Doba prekinutih redovitih užitaka godina Orljak Krivsko Ostrvo ... . 58 55 38 2i) 30 30 38 2 i 8 45 30 15 i Zapadna kusaraMuško Ostrovo . . . . . .. . 44 40 3) 20 14 20 Kun evci .. . .. . 37 25 12 Cunjevci ... . , . 68 35 40 25 28 10 .4đa 55 66 25 40 31) 26 96 40 56 Trizlovi 102 40 62 52 ,^0 22 70 30 40 82 40 42 123 40 83 46 30 16 131 40 91 Slavir 120 25 95 72 30 42 47 30 17 73 3;) 43 |
ŠUMARSKI LIST 11/1905 str. 17 <-- 17 --> PDF |
489 Muškog Ostrova 37.147 K ili za oba gospodarstvena razreda 72.628 K godišnje. Time mnijem, da sam dokazao opravdanost doprinosa od godišnjih 72.628 K. Za pokriće potreba od godine 19*14. počevši treba još 78.167 K godišnje od vanrednog prihoda doprinijeti. Ovu prikratu na vanrednom novčanom prihodu pokriva u drugu ruku prištednja na drvnoj masi u šumi. Na početku ved moje razpravice spomenuo sam, da se sa raznih gospodarstvenih obzira ne sječe u stanovitim gospodarstvenim razredima godišnji i´edoviti prihod na drvu u ukupnom iznosu od 13.400 m´^. Ovaj godišnji redoviti etat, koji bi se glasom gospodarstvene osnove već godine 1894. sječi smio, prištedjen je do sada za 11 godina, pak u mome računu u obće na taj prihod nikakav obzir uzeo nisam, stoga će biti u tim gospodarstvenim razredima početkom godine 1914. prištedjeno 270.000 m´ drvne zalihe. Iz godine 1914. u napred ne će se taj prihod sjeći, već će se prištediti, pak ova činjenica dovoljno ilustrira opravdanost tog novčanog doprinosa. Pridrži li brodska imovna obćina dojakošnji način gospodarenja to će ona do konca godine 1933. to jest u ono vrijeme, kada će biti u svim gospodarstvenim razredima hrastovih šuma, za kojejje uporabno doba sniženo, stare hrastove sastojineizcrpljene, sastaviti po vjerojatnom računu glavnicu od 30,163.266 K. Dobni razredi sastojina u visokim hrastovim šumama biti će pako tada ovi: 1—20 god. 6866 jutara 2500 zasadjenih čistina y366 II. 21 ^ 40 » . 12.801 III. 41 - 60 » 9.53.5 IV. 61 --80 » . 10.140 V. 81 --100 » 2.721 VI. 101- 120 » . 1.835 .^I. 121 --140 ] više 915 |
ŠUMARSKI LIST 11/1905 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 490 — Nepotrošna glavnica po stanju koncem godine 1933. sastoji se iz 6,737.454 K, stvorene od prištednja i predhvata + vriednost dobara Pleternica i Velika te od 23,425.812 K vanrednog prihoda od 1894.—1933. godine. Predpostaviv, da se glavnica od 6,737.454 K upotriebi kao matica, od koje će se kamati za vječita vremena upotriebiti za pokride administrativnih troškova, a da se glavnica od vanrednog prihoda u visini od 23,425.812 K u razdoblju od 50 godina zajedno sa kamatami u jednakim godišnjim rentama izcrpi, to bi brodska imovna obćina počev od godine 1934. za pokriće svojih redovitih potreba na razpolaganje imala: 1. kamate od matične glavnice . . 269.498 K 2. renta od vanrednog prihoda . . 1,090.485 K Ukupno ´. ´. 1,359.883 K Pribroji li se k tomu dohodak od dobara Pleternica-Velika, koja se danas smatraju kao corpus separatum, a koji prihod u ovom računu nije sadržan s razloga, što za tamošnje šume u izmjeri od 13.000 jutara, gospodarstvena osnova još sastavljena nije, predspomenutoj glavnici, kojoj se čisti dohodak kao amortizacija kupovnine pripaja, to će stanje nepotrošene glavnice za cielo mnogo veće biti. Uvaži li se nadalje, da će se od godine 1934. u napred modi ved zavesti sječe i u onim gospodarstvenim razredima, u kojima se danas sa gospodarstvenih obzira ne sječe i da bi se glasom obde sječne osnove ved u mnogim gospodarstvenim razredima ved iza god. 1950.. a i prije ved proračunani potrajni redoviti prihod sjedi smio, to se predvidna vjerojatna godišnja potreba suizuje tako, da de tadanji prihod bez potežkoda pokrivati razhod Pored glavnice u novcu stvara se i drugi kapital usljed skradenja uporabnog doba u šumi samoj time, što se stare sastojine, koje skoro nikakav prirast ne izkazuju, nadomjeste mladim sastojinama sa dobrim prirastom. Brodskoj imovnoj obdini moglo bi se s koje strane svjetovati, da se ona upire iz prihoda prodaja sječa sastaviti glav |
ŠUMARSKI LIST 11/1905 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 491 — nieu, koja bi odbacivala kamate u tolikoj visini, koliki je manjak za pokriće redovitih potreba od g. 1934. počevši. Ta glavnica morala bi iznašati oko 40,635.000 K, te se nikako uz današnji proračun redovitih potreba steći ne može. Jedino, da se iz proračuna briše doprinos za pravoužitnički školski namet od godišnjih 110.000 K i nepotrošnoj glavnici pribraja, tada bi imovna obćina imala u g. 1933. u gotovom sabrano 35,989.660 K, pak bi kamati od ove glavnice uz prihod iz bukovih i nizkih šuma, te hrastovih šuma za koje uporabno doba skraćeno nije, dostali za pokriće svih potreba, dakako i onda bez pravoužitničkog školskog nameta. No po mom nemjerodavnom mnienju nije baš prava svrha institucije imovnih obćina stvaranje glavnica, pak se gospodarstvo, koje bi samo takav cilj imalo, ne bi dalo u sklad dovesti sa §. 3. zakona od 8. lipnja 1871. Brodska imovna obćina pobrinuti će se u dovoljnoj mjeri za buduće generacije svojih ovlaštenika, ako ona uz pridržaj u današnjem proračunu sadržanih redovitih potreba razumnom štednjom uz ine svoje dohodke, kao što je šiška, najamnine za zgrade, zakupnina za čistine i t. d., a koji u mojem računu sadržani nisu, što veću glavnicu sabere i s njome tada sasvim u duhu postojeće gospodarstvene osnove upravlja. Ovom kratkom crticom mislim da sam veleštovanu gospodu podpuno uvjerio, kako je za ovlaštenike brodske imovne obćine današnji način gospodarenja najprobitačniji, a ovlaštenicima pružio sam vjerojatnim računom za njihovo umirenje jasan dokaz, da su njihovi užitci u današnjoj izmjeri na nedogledno vrijeme stalno osjegurani. Na svršetku napomenuti mi je još, da je temelj današnjoj gospodarstvenoj osnovi udaren naredbom visoke kr. zemaljske vlade od 7. ožujka 1894. br, 1529 i utanačenim sporazumom izmedju bivšeg kr. odsječnog šumarskog savjetnika g. Ferde Zikmundovskoga i nadšumara procjenitelja g. Gjorgje Koče, 35 |