DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1905 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 494 raju se i po dvije a eventualno i tri takove zaštitne pi^ge uzporedo jedna uz drugu urediti. Sastojine ležede na vanjskoj strani koje krivulje ili suprot koje čistine, ili pokraj visokoga željezničkoga nasipa, osobito su izvrgnute požaru, pak´ je s toga i u takovim slučajevima često potrebna jos i druga paralelna zaštitna pruga. Ako je sastojina, kojom željeznica prolazi visoka, te uz to izvrgnuta i vjetrolomu, onda se takova sastojina mora s obzirom na sigurnost željezničkog kao i brzojavnog prometa, koliko bude nuždno posjeći, ali se ta sječina mora odmah i opet iznova sve do stazah duž željezničkog nasipa pošumiti. B) Postupak sa jur obstojedimi zaštitni mi sastojinama . Prije svega treba točno izpitati, mogu li jur obstojede obranbene pruge po svojoj naravi naumljenu svrhu izpuniti. U jestnom slučaju, imadu se i to odmah prvoga sliededega proljeća, čim snieg okopni, odnosno ved i do toga vremena, propisane osnažene staze (ili jarci) očistiti, stabla osloboditi svih visedih zelenih kao i dolnjih suhih grana, do visine od 1*5 m., a podjedno sa tla odstraniti sve lako paljive, a u slučaju požara visoki plamen i veliku vrućinu prouzrukujude tvari. Starije listave sastojine, kao što i sve toj pogibelji neizvrgnute sastojine na dovoljno svježem tlu, gdje se nejmamo bojati vatre od žaredeg ugljena, biti de uvjetno dovoljno zastiđene, ved i samo jednom čistom stazom duž željezničkoga nasipa. Staze, koje su sadnjom okopavina i zelene krme, namenjene gospodarstvenoj uporabi, mogu se predhodno u slučaju, da se za njima nalazi dovoljno široka zaštitna pruga i dalje kao takove podržavati. Nalaze li se pred kojom izvrgnutom sastojinom same gole (puste) zaštitne pruge, tada se takova sastojina mora što prije pretvoriti u propisanu obraslu zsštitnu prugu. Puste zaštitne pruge, koje se neobradjuju, neka se postepeno, ostavlanjem pojedinih čistih staza duž željezničkog nasipa, iznova pošume, i to u pravilu sadnjom borovih biljka u redovima istotečnim sa željezničkom prugom. |