DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1905 str. 1 <-- 1 --> PDF |
Šumarski list - Br.: 10. -u ´ZAGREBU, 1.´ listopada 1905. God. XXfX. Pretpalata Zra neeianove K 12. .na godinu. -— .Članovi, ^nroar đru/tva dobivaju list bezpl.atBO. — članarina iznaša za utemeljitelja K 200..— Za članove podupiran ju će K 20, — Za redovite olanove I. razreda K 10. i 2 K pristuphijie. .— Za liigarsko osoblje K; 6. i K 1". u ime pristupnine. ´ : ´ Uvrstbina oglasa: za 1-stranieu 16 K.;. za. Va stranice 8 K.;.za .Vs^ stranice 5 K. 20 fil.; Ka Y^ stranice 4 K. — Za, .višekratno uvrštenje primjerena popustbina. 0 sađanjlni i jbiidućim cieiiama hrastovine. .´´. .:-´ / I - ´ :" .:/´"´-´ : ´´ "´" ^´´ Referat ,kr. šumarnika,Josipa´Kozare a/ pročitan-dne. -7. rujna t- g\ na glavnoj skupštini iirv.-slavon. .šumarskoga´ družtva n Vinkovcima. ,,^ ,´ -´ ^ Nekate očekivati, da du vam^ držati/velevažnu razpravu.o bududim cienama Hrastovoga tehničkoga drveta, jer svaka ma kako oštroumna kombinacija može se poMti drugom još oštro umnijom. ´ ; . / " Zato ču se kaniti svib kombinacija, te ču samo konstatirati prošle i sadanje ciene, te na temelju istih povuci rezultantu, kako se sama po sebi za prvo iduče 10-godište ispostavlja. ^ .´ ,-, Prvo;toga spomenuti ču samo još ono, što svi znademo o teoriji" ciene.^ Ciena je naime proizvod dvajuh go^^pođarstvenih faktora, koji se kod nekojih proizvoda tako rekoč danomice mienjaju :. ti su faktori ponuda i´potražba ili potreba. Što se više jedne, robe ili proizvoda .rnidi, odnosno nosi na pazar/te čim je potre^žba manja, ´tada ciena toj robi pada; obratno pako: čim je se više traži, a manje nudi, time joj ciena raste. ^ ^ -^ .-. ^ .; .; . ^ |
| ŠUMARSKI LIST 10/1905 str. 2 <-- 2 --> PDF |
Kuko vidimo, svaki proizvod ima svoj životopis^ svoju po viest, izraženu u cienaina pojediniK godišta, petgodišta, deset godišta i t. d. Tom povit^šdu proizvoda bavi Be statistika. One na oko mrtve brojke staustike jesu u istinu pune života, treba ih samo razumjeti, treba il\ znati svesti u logičnu svezu jednih s dru gima, i onda nam te brojke otv^iraju prošle dogadjaje puae ži vota i istine. Sto valja za sve proizvode, to valja i za proizvode hraatovine. I ona ima svoju poviest; ta je poviest doduše još kratka, nu i iz ono malo Dodataka možemo si ipak stvoriri dosta jasnu sliku, koja se je pred našim ocima zadnjih dvadeset godina razvila. Obzirom na veliku razliku hrastovine glede kvalitete, te obzirom na raznoliku uporabu hrastove gradje, počam od sitnih parketa i dužica, pa sve do najfinije piljene robe, giba se i ciena tima fabrikatima neprestance, a preko tih fabrikata mienja se naravski posredno i ciena hrastovoj surovini. Naša razprava baviti ee se sa hrastovom surovinom, ili kako se kaže. sa hrastovinom na panju. Bilo bi zanimivo. kada bi se ciena hrastovine na panju izporedila sa onima, koje su postignute za pojedine hrastove fabrikate; nu obzirom na to, da ciena dviju glavnih vrsti hrastovih fabrikata i polufabrikaia, naime ciep^noj i piljenoj robi, ne ide nipošto jednakim korakom, nego dapače dok jedna ide n vis, to u istoj sezoni ona druga ili stoji ili dapače pada ; obziroiii nadalje na to, da je ciena hrastovini na panju jedanput posljedica prošlogodišivje kampagne, odnosno prošlogodišnjih ciena hrastove ri)be, a drugi puta opet posljedica, kombinacije, koja se očekuje od budude kam|)agne, koje kombinacije ne izpada uviek onako, kako se je koniuiniralo na strani drvotrža(;a, — obzirom na te okobiosti ne bi se dale svakiputa u skhid svesti ciene surovirfe ^a ciciiama [abrikata- Time >mio došli na jedan, novi moment, koji igra VJJŽUU ui0;i;u kod raiovčenja hrastovine i nj´c^zinih proizvoda. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1905 str. 3 <-- 3 --> PDF |
™ 429´— -´-,_, Taj moment jeste, da su naši drvotržci sa hrastoviaom samo posrednici izmedju šamskoga vlastiiika, odnosno proizvoditelja hrastove surovine ^ i, izmedju, pravih potrošača (kons^umenta) hrastove robe. ´ Ti su konsumenti pako daleko od nas^, oni zapremaju cielu Europu, .poeam, od Grčke pa do.Eaglezke. Naravna posljedica toga jeste, da naši drvotržci zauzimlj/U posve osebujan položaj, oni su tako rekuč željezo medju dvije vatre.,, ..Taj njihov položaj upravo ih sili na to/d a nastoje surovinu što jeftinije kupiti, ,a polufabrikate´ što skuplje prodati. Ta dva momenta su vrelo neprestanih kombinacija; ta dva mom^enta su vrelo nesporazumka i nesklada izm.edju šumovlastnika i drvotržaca. Umjesto da se ta dva faktora podp-ono slože, umjesto =da uvide jd a bi morali´ zajedno braniti S´voje zajedničke interese nap,rama stranomu konsumentu, — umjesto ´ toga vlada medju njima neko nepovjerenje,´ da ne kažem neizkrenost. To se nepovjerenje očituje u tom, da´drvotržci taje šnm" skoj-upravi ciene^ .pod koju svoju robu godimice unovčuju, tako da višeput šumske uprave istom po uspjehu prve jesenke dražbe saznaju, kako^ stoji trg sa-hrastovom tehničkom robom; taj uspjeh bude punoputa skroz diametralan onomu, što se je desetak dana prije dražbe u najuglednijim stručnim drvarskim, novinama p.isaToiutrgovačkimkrugovim a govorilo. Šumske, uprave ved po svojoj naravi niesu U´ stanja, .da prate kucaje trgovačkoga života; ne imajući svih onih podataka, koji sa nuždni za trgovačku konjekturo , glavn i im ,j e oslon prošlogodišnji uspjeh prodaje, prema tomuudešujusvojeprociene. Nu koliko puta se situacija sa hrastovom robom tečajem godine mienja! , ´ I tako ,se dogadja, [da jedne godine ostane polovica sječina neprodana, a druge godine unovči se sve sa viškom od 407o |
| ŠUMARSKI LIST 10/1905 str. 4 <-- 4 --> PDF |
430 U prvom slučaju bacaju drvotržci krivnjia na.-šnmske uprave,´ jer da .su procienjivali sa preveo visokima pristojbama, u istinu pako računale su šunlske uprave sa onima pristojbama^ koje su polužene prošle godine, koje su dakle drvotržci "sami ponudili« Sliedeće godine bude baš/obratno !´ . Šumske uprave uvažujuci prošlogodišnji neuspjeh, a ieto tak(4 i. tužbe drvotržaca i njihovih novinarskih´ organa na lose stanje trga, nastoje procienu udesiti, ,da prodaja u obde ne; zapne;i da se preliminiram prihodi´ bar približno, poluče; nu , žudom´ sczačude^´ kad na dražbi iznenada poluče 30—407o viška. Pita se dakle, na kojoj strani je nepovjerenje? Koja stranka ustanovljuje´ ,šumsku pristojbu? :´´ Odgovor, se daje sam po sebi;´i. jedno i drugo drv´otržci.. ´Ne bi li" dakle bilo po obje stranke probitačnije, kad bi išle rukom, 0 ruku; zar ne bi bilo po šumske -trgovce korist-; nije,, kad´bi"´šumsku upravo podpuno orientirali o ,stanju hra- stovoga trga, zar ne bi na taj uaČin oni sami imali puno sigurnije uporište naprama konsumentima ciepane i piljene robe? Ne.ima dvojbe, da bi šumske uprave,u vlastitom interesu uva-; žile loše stanje "tržišta,,te u takovim godinama udesile prodaju, kako se ne bi,tržište još vedma pokvarilo. Na taj uacin ne bi se trg prenatrpao, i ne .,bi se morala , višeputa . roba pošto-poto ´ prodavati. ´/ -´" ,.´;´/.´´" ´. , . Ta pogrieška počinjena i sa strane šumskih uprava i.sa drvotržaca-n e. i d e nikomu drugomu u prilog, nego baš t ud j i.m konsumentima. -Činjenica je, da su konsumenti financijalno jači od prođu .cenata, i-da usljed te premodi nastoje i/onda,, kad, iniaj´u .razloga, a i. onda, kad ga nemaju, pri s^ ili ti ´ producente n, a n i ž u p ro d a jn u ci e n u. Posljedica.,,.toga´ jeste´ onaj obratni odnos, naime, da konsument i udaraju cienu hrastovoj robi U´ . m n o, g o,´ većoj . mjeri, nego liprodttcenti. . Sporazumkom izmedju šumskih uprava´i drvotržaca mogk bi se tomu nenaravnomu odnošaju, ako´i ne radikalno,-ali ipak ponešto na ^kraj stati.. .^ \ |
| ŠUMARSKI LIST 10/1905 str. 5 <-- 5 --> PDF |
-., , -™ 431 ™" -´ _.; Nikako, se ne može logičnim smatrati zaključak^ naime, da šumske oprave moraju sniziti svoja, pristojbu, ako koBsumenti´ t. j= Englezi, FraBcezi, Niemci i t, d. ne .će da plate za hrastovu robu orioliku´ svotu, kojom bi se podmirili svikoliki troškovi i´k tomu zaslužila primjerena" poduzetnička dobit (Unternehmergewinn). . ´, / Šumske uprave moraju se; punim pravom pitati, odakle dodjemo mi do toga, da^ n .lošim godinama plaćamo, poduzetničku dobit obaljenjem šumske pristojbe? humske uprave imaju svoje troškove isto ´tako kao i svaki ini producent, izpod kojih ne mogu prodavati svojih surovina; ekonomičkoj´e načelo pakoj da novo nastale, više troškove plača uživaoc, konsum.ent ,t. j . onaj, koji-robu treba, a ne, onaj, koji robu´ producira. U Translajtaniji stoji litra pive usljed potrošarine za" 6 filira više,, nego. li u Cislajtaniji, ali tih 6. filira ne plača producent pive, nego konsument, onaj koji ju pije. : ; To.isto vriedi za ostale proizvode, ponajpače o.ne, koji idu u inozemstvo; što pako-vriedi za ostale proizvode, mora vriediti i za hrastovu robu. ^ . ;,.., . ´ , ". Ka temelju gornjih razmatranja zaključujem,: ´ ,1. da nije opravdano, da drvotržci,.traže svoju dobit a nizkoj piistojbi, i 2* da´ bi približenje drvotržaca k šumskoj upravi više ko ristilo i jednim i drugima,: svakako više nego dosadanje nepovjerenje. Ja te iieči stavljam na srce đrvotržcima baš´ danas i na´ onomu mjestu, koje svojom-hrastovinom, kao u pogledu kvaliliteta tako i^ kvantiteta^ dominira hrastovim trgom, i molim ih,´ da te rieči.ne shvate nikako drugačije nego kao iskreni apel na očuvanje zajedničkih naših, interesa. .Prelaseči na samu temu-ove-razprave, iznieti ču nekoliko broj.ka, .koje^ če nam pokazati postepeni porast ciena tehničke hrastovine, na panju u zadnjem tridesetgodištu. Te brojke odnose se na hrastovinu kr. nadšumarskoga ureda Vinkovačkoga, |
| ŠUMARSKI LIST 10/1905 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 432 —: _ . zatini´ krajiške investicijonalne zaklade i brodske imovne- obćine, dakle na onaj veliki, skoro nepretrgnuti kompleks, koji se još i danas nazivlje brodsko-petrovaradinskim, . Priznajem, da t^ brojke niesn ´ absolutno´ tocne^ mi obzirom, na raznu kvalitetu krastovine, koja je skoro u svakomu srezu Kiienja; obzirom nadalje na to, da kubi<^ni , sadržaj tehničke surovitne, po hrastu puno zavisi o individualnoj procieni dotičnoga taksatora, tako da n, pr. u jednoj te istoj velikoj .sastojinij koju tvore državne investicijonalne i brodsko-imovne šume, razlika u- tehničkoj drvnoj masi po hrastu u pojedinim godinama: oko 1"00 m^ iznaša,´— obzirom na te bitne-a ´i još nekoje nuzgredne okolnosti, posve je naravski da i^ polu- , čeni utržak po ´1 m^ ne´ može kod svih trijuh spomenutih šumovlastnika svake godine Jednak biti, - . U spomenutim VinkovaSkim šumama,polučeno j.e za 1 m,^. tehničke hrastovine u godini: 1870,-1875/ = ;16´ K ; 20´ L . V- 1876.—1880. = 15 K 70´ i;,;´:/; 1881´—1885, = , I6´ K 80 f;. „" / ; 1886,—1890/ = 21 "´K ,20 I-.[/^ -, . 189L—1895. ´=- 28 K 80 f. ´."´"´,." 1896.™-I900. =^ S0-: K ´-´ V ^ 1901.-1903. -- 30 K´ ,.: . :; .; 1904. - ;3.6 K" : Kako se vidi^ bila je eiena od godine 1870—1885^ dakle tečajem 15 godina, na istom nivo-u, naime poprieČno 16, K "po 1 Bl´^ ^ Do te godine izradjivala se većim đielom ciepana,, roba;´ piljena roba ´imala je svoje težište .u Podravini-u velikim Prandauovim iumama, ^ U„ sliedečem .petgodištu od 1886—1890. poskočila je ciena od 16 na 21 krunu, II tom razđobju počeli su se več u večoj´mjeri izradjivati trupci i-piljena roba, ali samo sa iničnini pilama: u ´ to doba pada najjača konkurencija Bosne. ,.´ |
| ŠUMARSKI LIST 10/1905 str. 7 <-- 7 --> PDF |
;— 433 — . u sliedecem petgodištu od 1891 — 1895. skočila je ciena od .21 na 29 K. / To je razdobje inaugurirano ´m dizanjem velikih pilana u Vrbanjij zatim "u Sisku, Vinkovcima, Brodu i Mi tro vi ci. U tomu, .kao i u sliedeca dva petgodišta premašila je proizvodnja piljene robe daleko ciepanu robu, Od godine 1896. nije ciena znatno narasla, nego se je sve do 1903. podržavala na nivo-u od 30 K padajuc u poje dinim godinama izpod te svote, u nekojim opet premašujući istu. U isto razdobje, naime od 1891. pa do danas pada s jedne strane konkurencija amerikanske dužice, a s druge strane re generacija vinove loze. Posljedica amerikanske utakmice jeste,´ da je^ pomanjkalo na radnicima i da su usljed toga šumski radnici znatno.po-´ skupili; druga posljedica bila-Je^ da se je sve to jade prionulo^ oko proizvodnje piljene robe, jer se nije moglo konkurirati sa jeftinom amerikanskom dužicom. Pod zadnje godine bacila je i Rumunjska znatne zalihe hrastovine ^ na trg, nu prema dosadanjem izkustvu čini se,; da ne 6e iztisnuti našu ^hrastovinu, jer joj nije dorasla u kvaliteti. To. bi bili najmarkantniji momenti u povjesti hrastove ciene, u kojoj se. iztiče osobito desetgodište od 1886—1895j te nakon dulje stanke, godina 1904, sa svojim znatnim porastom. Prošla godina doniela nam je maksimum, koji je dosada´ polučen, naime 36 K po kubiku. Taj nenadani uspjeh iznenadio nas je, te se opravdano moramo zapitati: je li taj uspjeh slučajan ili ce biti trajnoga karaktera? ´ . . ´ . r "To je ono pitanje, koje smo si preduzeli sa ovomrazpravomrazbistriti. , U tu. svrhu nuždno je da znademo, koliko je tehničke surovine iznašano zadnjih godina na prodajo, te koliko ce se u prvoj budućnosti na prodaju ponuditi? ^ Radi lakšega pregleda^ razvrstat . cu hrvatsko-slavonske hrastove šumovlastnike u tri hrpe: |
| ŠUMARSKI LIST 10/1905 str. 8 <-- 8 --> PDF |
I. Prva^ hrpa jesu šume di^žavaoga erara u.području Vin-. kovackoga nadšniBarskoga ureda; zatim šume krajiške investicij´onalae zaklade, te´B-apokon brodske imovne .ob<5ine. ^ II. Druga; hrpa sačinjavaju ostale imovne občiue. , ^III.-.Treču hrpu napokon representiraju: vlastelinstva, zajednice^ gradovi itd. "^ -" -, ;..´:,-´ . . V- -Dok je´ godišnji etat onih šumoposjednika, navedenih-u dvima \prvim hrpama prilično .poznat, jer-´se giba u odmjerenim brojkama^ dotle se hrastova^ drvna gromada^ koju. treća -hrpa na prodaju " iznašaj dade ^ jedva približno opredjeliti. Rečeni ^šum.oposjednici izrabljuju naime situaciju na .´hrastovom tržištu onako, kako im, najbolje u prilog ide, te prema tomu bacaju sad´ vedu, sad manju drvnu gromadu na pazar. Akoprem.su- te drvne gromade više puta veoma znatne bile, te su kadkada. i poremetile ravnovesje izmedju ponude i potrebe,, ipak se može uztvrditi^ da niesu bile u stanju duljevremen a na hrastovo´tržište uplivati. ^-^.^ ´ ^, Držim, da če´ taj upliv u buduće jošte manji biti/ ´" ,´, U ´ zadnjim trima godinama iznašala je na prodaju ponu« -đjena, .za tehničke ´^svrhe-sposobna hrastovih-a, popriečno-u \: ´. L hrpi" . ..- ,. , .,., -. ,„. 200.000 ml II. hrpi . . : . , -^ , . -, , 70.000 ml Z-a< treču hrpu nemamo sigurnih podataka,^ nu, prema iz- ." vještajima trgovačkih komora od godine 1903´ i 1904, iznaša utržak za-drvnu gromadu, unovčenu u .tima godinama po pri-´ lici jednu ´ trećinu od atržka, koga su u istim godinama one . prve´ dvije hrpe .postigle,´Prema tomu može se drvna gromada za/. IIL hrpu procjeniti sa god. 100.000 m^. Ukupna´bi dakle tehnička hrastova drvna gromada, prodana o zadnjim trima godinama iznašala´g;odimice´ poprieČnO´ sa 370.000 m,l \ ´ Od te ,mase odpada, l^ako se vidi 200.0´00 ml^ dakle . preko´polovice na prvu hi´pu. Ako sada uzmem^o u obzir još i tu činjenicu, da je kvaliteta hrastovine u/´prvoj hrpi najbolja, i´ da ju , tek ona u ´ bivšim Frandauovim´ šumama dosiže, tada´ moženio podpuno, ^ uztvrditi, da su . š u m 0 v 1 a e t n i c i prve hrpe, na j važni] i faktor na hrastovom trgu/ ^ |
| ŠUMARSKI LIST 10/1905 str. 9 <-- 9 --> PDF |
:" ´/; :.,; — ^.435 ~ --;. "Ako je tomu zbilja tako, te ako, 6 druge strane znademo još i to, .koliko sječive; šume imadu -vlastnici. prve hrpe, onda mislim,-da možemo priličnom sigurnošću -zaključiti za prvu ^budučnost. ´, ´ .. ´ ^´ -. ´ "´" / Stanje hra´stovine -ukazuje,.nam se za idu-čib sedam go´ dina^ovako´: ´ . ´´ ´ , : , Prv´a hrpa. davati če sadanj-u količinu samo-još do ^ konca .godine´ 1908;"te godine . prestaje´ sječi investicijonalna zaklada a^ s njome se umanjuje-prva´, hrpa sa 65.000 m´l L j . u godini 1909 donieti 6e prva hrpa samo 135.000 m\ na prodaju. ´´\ .Gpdine "1911 prestaje: etat kr. nadšamarskoga ureda Vinkovačkoga sa 70=000 m^. te. 6e. se, godine umanjiti prva hrpa´sal35.000 ml´" Ne ima dvojbe, đa ,če .se do. te godine i´treča hrpa ,umanjiti barem za 257o tako, da 6e n g, 1912 iznieti na prodaju: ./,-,:./ L-hrpa´ . . . : . ._, . /65-.000 ml U, hrpa najviše / ,;. .; . \ ."70.000 m\´. : ; !´" ^ -III., hrpa-najviše / . . . .:. ,´75.000 ml , ukupno, dakle oko 200.000 .ml Kazumije se samo po, sebi^ da če i ta količina godimice padati;nu mi se ne čemo sa daljnjom budučnošču baviti^´nego čemo .se zadovoljiti sa, onim, što se jesa^ priličnom točnosču konstatirati dalo/ -.´,.---, " . Neima-dvojbe, da i inozemstvo imade jošte hrastovine; BU ako je imade sada, onda ju je imalo i do sada, pa kraj svega toga´ vidimo, da je ciena našoj hrastovini neprestance rasla, ^ ..´ Što je pako bilo u prošlom desetgodištu^ to če valjatiza buduće desetgodište, valjati če poglavito zato, jer one kvalitete, što ju ima slavonska hrastovina, onih povoljnih ođno-, šaja obzirom na.izradba, izvoz,, sigurnost itd. ne pruža ni jedna druga zemlja= / "´ ´ ´ Ja mislim^ da su sada i šumovlastnici i drvotržci na čistom, s´kakovom situacijom imaju´ računati vis a vis konsumentima, te držim za stalno, |
| ŠUMARSKI LIST 10/1905 str. 10 <-- 10 --> PDF |
. , ; — 436´ ~ da de naši drvotržci znati tu situaciju u svoju, a posređn^o i u korist šumovlastnika izrabiti. Budu li naši drvotržci tu situaciju ´podpuno stvatiliprema tomu podpuno ju izrabili, tada je jasno, da prošlogodišnja ciena nijebila siucajnaj negoda-deva 1 j a t i i z a b u d u 6 n 0 s t. Uočimo li sve ono, što smo gore naveli, tada nalazimo tri uporišta, na temelju kojih možemo tvrditi, da ciena hrastovini više padati ne 6e, \ , ´ ´_ Ta, tri uporišta jesu: :.´... 1. Zaliha na hrastovini, odnosno godišnja ponuda id e nagl o n a manje . ´ ^ 2. Potreba^ na ciepanoj robi ne samo da" (5e ostati isto velika´kao i do sada, nego će usljed regeneracije vinove, loze po svoj prilici još ponešto "i porasti. / 3. Piljena ´hrastova roba spada medju dnevnu potrebu, ,0 n a je a t r i b u f k u 11 u r e i^ I u k s u s a. ^ ^ ´ Znamo, pako, da kultura i luksus neprestance napreduju; luksus je za razvijene zapadne države: Englezkn, Francezkuj Belgiju, Njemačku itd. neodkloniva potreba; što se pako iztoka tiče,, to svaka nova željeznička pruga, ne samo da donaša sobom kulturu, nego oz kulturu i .luksus, a taj iztok je velik, te se istom otvara. Iz .gornjih činjenica sliedi nepobitno^ da če potražba.il i potreba za h ra sto vino m ´a´ idu 6 em dese tgod ištu^ 3 V e d j e r p.omalo rasti, a\ g d j e potražba o staj e na svojoj visini, tu se mora i- ciena na.svojoj visini uz držati. ´ ´ ."´ ; ";´Ne mogu dovršiti ovu razpravieu^´, a da ne iztaknem još jedan momenat, koji doduše nije u neposrednom savezu sa cijenama hrastovine", ali je ipak dosta važan, da .se i njega ovdje dotaknem 0, Kazali smo gore. da´ ce investieijoualna zaklada koncem godine 1908« a kr. nadšumarski ured Vinkovački koncem go |
| ŠUMARSKI LIST 10/1905 str. 11 <-- 11 --> PDF |
. . _ 437 ~ ´ dine 1911. sa svojima hrastovim´ sježinama dovršiti; nn u re-^ Ženim godinama ne ce´ se prestati samo sa tehničkom hrastovinom, nego i sa ogrievnim drvom u tim sastojinama. Sa , .li r a s t 0 V i.m ogrievnim drvom, koje približno representira´istu´ drvnu gromadu, kao i tehničko drvo? ne ćemo računati, jer je isto namienjeno tvornicama tanina/ te u obće ne igra vehku ulogu u drvarskoj trgovini. Nu´ tim veću -ulogu igra tako zvana hiela šuma: jasen, briest i grab. ^ Toznato je, da je i tima vrstima drvlja pod zadnje vrieme poskočila ciena, i to ne samo kao ogrievnom, nego osobito kao tehničkom drvu. ^ ^ ., Etat kr. nadšumarskoga ureda Vinkovackoga i krajiške investicijonalne zaklade na bielom drvu, koje se skupa prodaje .sa hrastovim etatom^, iznaša´ godišnje oko 80*000 m^ Držim, da je ta drvna gromada dosta znatna´ i da <5e se taj manjak ´ u godinama 1909. i 1912. osjetiti na drvarskom tržištu. Svaki pakd manjak mora se´ naknaditi, te ne ima dvojboj da ce se taj manjak morati namiriti barem djelomice iz bukovih šuma, S drugima riecima rečeno, izrabljenjem posavskih hrastovih šuma otvaraju se´ vrata bukovini. Nova potreba od godišnjih ´40.000—50.000 m^. koja će nastupiti u godinama 1909 i 1912 nije´ tako neznatna, a da-ne bi povoljno djelovala na sadanje dosta mlitavo izrabljenje starih slavonskih bukvika. Kao što sam netom upozorio vlastnike hrastovih šuma i drvotržee sa hrastovinom na novu situaciju^ koja ih očekuje; mislim^ da ne 6n pogriešiti ako još dodam: pozor i vi vlast nici bukovih šuma.! , H^ Koreferat kr. šumarskog savjetnika Gjule K´uzme ´ u istom predmetu. -^ Na pomnOj marljivo i strukovno, izradjenu sad pročitanu razpravu vrlo zaslužnoga nam sudruga gospodina šumarnika |
| ŠUMARSKI LIST 10/1905 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Kozarca imadem i ja svojih opazaka, koje ću vam u kratko izoieti.. Prije svega moram opaziti^ da´´je prijatelj moj g. šumarnik Kozarac previše idealista, koji, želi postići povišenja ciena hra-´ stovine na panju ´na temelju m ed j us o bn oga sp or azu-m k a šumskih uprava i drvotržaca/ kod kojega sporazam.ka bi-se svako medjusobao nepovjerenje eliminirati imalo. I)a se takovo ideafno stanje izmedju´ šumovlastnika i drvotržaca postići u obde ne može^ dovoljno^ je:,ako vas g. m. upozorim na diametrijalne interese drvotržaca s, jedne^ s druge, pako strane šumoposjednika. ,,, Dok naime - drvotržac bez obzira na "prodajnu cienu polnfabrikata´ nastoji, da si što jeftinije pribavi potrebnu´ surovinUjne može mu´ posjednik idi na ruku, jer se to^ protivi fis-´ kaln.om, dakle eminentnom, njegovom interesu,´ dapače niti ce´ se moći upuštati u pogodbe, jer se to protivi naćelu prodaje putem javne dražbe,.´,sa kojega /stanovišta uprave najvećih posjednika, i to investicionalua zaklada pored sankcijoniraniii svojih zak on a,. kr, državni.šumski erar i-imovne´ ´obćine kao moralne korporacije´ pored službenih svojih propis a sići ne mogu, ma ,da u tom "pogledu, i nisu. vezane rake šumsku administraciju vodećih organa/oni- bi ipak, za tim najracijonalnijim načinom- prodaje posegnuti morali-.j´er je to, jedini, put, koji ´Vodi 1. do najviše ciene drva na´.pa.njUj -. ´ 2. jer je to, nekako jedini pouzdani p u 1 s ome t a r, po k 0 je´m se konjunktura d r.vn o g a t r ž i š.t a s i» g u r^n 0 p r 0 s u d i t.i i m j e r i t i d.a d e. .. Ja držim, da su šumoposjednici: i drvotržci´dodaše jedan na- drugoga upućeni, nu inaće posve heterogeni elementi, koji se po mojem m-nienju u, svrhu poviše n-j a prihoda š u m 0 p 0 8 j e d n i k a na uspješnu akciju složiti neće. Nu cilj naše, razprave jeste, .da´ viećamo o tome, kako vim n a 6 i n 0 m. da povisimo -jedinstvene ciene h r a s t 0 v i n e na panju, time-i prihod š u ;m o p os j e.-d n i k a. .´ -´´" ´ - .´,/" |
| ŠUMARSKI LIST 10/1905 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— ^^39 — Ja ^a svoje strane iz/javdjUjem u tom pravcu svoje muienje u sliedecem: Podlogu povifleirja cioia tvidim i ja taiiio^ gdje i g, šumar ni k Kozarae, koja sai^toji a toj više pokrivat :^e nemo^ udoj činjeiuci, da smo dospjeli krajn izrabljivanjem od decenija na svjetskonj tržiš tn pod imenom slavonske tirastovillie poznatim, za pokriće potr e b o d e 1 uxiTLri0zB ih gr ud je vina neob h o d no potrebnim sastojinama, koje su u kvaliteti glasom izjave šumarnika dr. Martina jednake spesartskima, nu koje su kud i kamo jeftinije. Ako je tomu tako, ako je dovoljno pozu ata ci nje* n i c a, d a s e p o t r e b o c a z a p a d n i h z e m. a I j a E v r o p e dugo pokrivati n e ć e m o ć i, to bi se ciena hrastoviue na panju, na pravu njezinu vriednogt vrlo lako podići mogla, kad bi se u mjesto heterogenih elemenata t. j . drvotržaca i šumoposjednika homogeni elementi t. i. š u m o p o s j e d n i c i sami složili, na primjer u t o m e, da bi n budude vaki od svojega etata samo polovica izneo na drvotržište. Ne imate pojma, gospodo, do koje bi visine poskočila ciena hrastovini, da bi se u mjesto sada-nje godišnje, po prijatelju Kozarcu izkazane množine od 370.000 m^ samo polovica prodavala. Ali žalibože postoje mnoge zaprieke, pored kojih se niti po interesu i naravi srodni faktori, naime š um opo sjed ni c i složiti ne mogu. I. Glavna takova zaprieka jeste obdržavanje godišnjega preliminiranoga dohodka, koji prema danomice većim potrebocama godimice raste. Da se medju šumoposjednicima ne bi mogao eporazumak postići, mogu se na eklatantna, nu žalostnu činjenicu pozvati, kad spominjem da se posjednici šum.a jur i u roku obdržavanja dražba natječaju, t. j . onaj, kojemu je od strane predpostavljene oblasti kasnije dozvoljeno da razpiše dražbu, ipak se tura napred i opredieK rok iste znatno prije od oooga, koji |
| ŠUMARSKI LIST 10/1905 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 440-— je dražbu puna jur tri tjedna prije oglasio^ a to valjda samo zato, da se drvotržci ne bi kud drugamo "zasitili, i da za bijega ne bi ostalo ništa. Ova]´ je pojav nesloge i Besporazumka representanta^ šumoposjednika, dakle skroz homogenih interesenta tim cadnovatiji, štouobde niGimzasviedoceno,jQi]e, da tko prije d 0 1 a z i, d a t a j i b 0 1 j e p a z a r i, II; Drug a z a p r i e k a, restingiranja godišnjih sječnih površina barem kod šuma erara i investicionalne zaklade jeste prastarost hrastovih sastojina, kod kojih je prirast već davno manji, dapače je negativan, i koje i po kvaliteti na očigled danomice propadaju. Ove od preko dvijuh sto^ ijeca stare šume su nehotimične prištednje pradjedova naših, a te se šume bez financijalnih gubitaka i onda dugo konservirati ne bi mogle, kad bi prodaje pored loše konjunkture zapinjale. Fiskalni interesi zapovjedaju osobito investicionalnoj zakladi i erara dakle, da se tih starih za dalnje konserviranje skroz neprikladnih šuma što. prije otresu.´ ´ Kod imovnih obcina stoji stvar drugačije. Tu su suhari davno povadjeni, a što je na panju ostavljeno, to je i zdravo. Osim toga je i starost tih sastojiha u ob<5e manja nego u erara i investicionalne zaklade. Privatnici! obdine pako ne posjeduju starih hrastika, kod njih se odgoda izrabljenja ne može usporediti sa financijalnim gubitkom. III, Treća z a p r i e k a napokon, da se erarske i investicionalne šume što prije unovče; jeste fenomenalno povoljna konjunktura drvnoga tržišta, koja je osobito prigodom prošlogodišnjih prodaja eklatantno opažana, i koja i dan danas postoji, a griehota bi bila" tu konjunkturu neizrabiti,. Da. je sadanja konjunktura sbilja jako povoljna, dozvolite da vam predočim uspjeh prošlogodišnjih prodaja, i da vam priobdim, da-je na iznešenih za prodaju 12 objekta invest. zaklade od 27 stranaka podneseno 131 ponuda 18´ » drž. šum. erara » 34 ». » ´ 216 . ^> 25- » brodamov. obč= » 37 » » 220-^ » ukupno na 65 objekta stavilo je 98 stranaka 564 ponude,. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1905 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 441 — Kakove da sa to ponude, ueka vam predoči i ovdje izloženi naslikani rezultat prodaje lavesticionaine sječine- Krnićj gdje su stajali najljepši hrastovi."^´ Uz ovakav rezultat držim da n i i e nastala b. o r a. kako to prijatelj Kozarac predlaže^ tražiti i^ p o r a z u m a k s a d r V 0 t r ž e i m a, jer se tim načinom uz sadašnje iz^vanredno natjecanje za prodavaoca povoljniji r e s u i t a t podni pošto ne bi mogao postići. Ali ne bi bilo uz ovakav resultat niti u interesu erara ni investicionalne zaklade, da restigira prodaju svojih suliarcitna prenatrpanih prastarih sastojina, Iseka vas gospodo u tom ni kvaliteta vidjene šume u erezu Boljkovu ne smeta, jer je to izvanredno zdrava šuma, u kojoj se suharci za popravak investicionalnih duprija na cesti Zupanja-Spačva i Tromedja Vrbanja godimice vade, koja se dakle godimice čisti. Ovaj drugi po mojem mnienju shodniji nači n podignuca ciena hrastovine na panju t. j. medjusobnim spor azumlj e nj em šumopo s j ednika, restigiranja godišnjih prodaja sječina barem kod´ erara i iisTCsticioiialEe zaklade za sada izvedivo iilje^ jer teško je i pomisliti, da bi se tako konservativno. uredjena kućanstva, kakova vladaju kod investicionalne zaklade, erara i dapače kod imovnih občina, mogla na brzu ruku promjeniti, i da bi se pojedini šumoposjedniei sklonuii dali^ da iznašaju u bubuduće recimo samo polovicu onoga na tržište, koliko toga do sada nudjano bilo, I tako smo došli do uvjerenjaj da se povišenje šumske pristojbe kod prodaje hrastika ni putem sporazumka šumoposjeduika sadrvotržcima, niti putem sporazumka šumoposj ednika samih, dakle putem ringa postid i ne m o ž e,´ i da moramo drugamo posegnuti, da postignemo povišicu šumske takse. Onu činjenico, koju nam je sudrug´ Kozarac odkrio t. j . da dok se´sada još prodaje u Slavoniji do 370.000 m"^ hrasto, * Vidi strana 460, ´ , . |
| ŠUMARSKI LIST 10/1905 str. 16 <-- 16 --> PDF |
, ,, . / - 442.-,-^ vine, dotle de.ta množina nedvojbeno po^d^dti^] a za 6 godina padne jur na 210.000 ni^ kasnije pako 6e još na manje sieL Činjenica nadalje, da se u badu6e ni-s daleka ne 6e prodavati onakova kvaliteta^ kakova se proizvadja sad u Vinkovackoj okolici-, mora da postane takodjer´ i izvorom povišenja ciena,, . i. to tim prije, č i m ´ p r i j e o b a d v i e^ te nepobitne činjenice unidju do javnoga znanja, cim prije 0 tome saznadu.ne samo d r v o t r ž c i, n e go i ko n su menti/a nama kaorepresentanti m-^a šumo po sjedni ka puno stoji do toga,da´se te činjenice što rani jeo d k r i ju, jer sam uvjeren, da 6e konsumenti zapadne. Evrope za produkte od naše izvanredne hrastovine, znajući da su vrela izcrpljena, drage volje platiti vede ciene, ciene^ koje toj "kvaliteti .s jedne strane,: i luksusu, za koji se ista-upotrebljuje/^po^ve. odgovara.-^´ ´ ´; ´ _´ : \- Ako "nam putem strukovnih glasila bude pošlo,- za´rukom , dokazati konsumentima,; d a . s m O´ s a h r a s t o v i´ n o m ´ f i n e kvalitete´ na domaku,/da se ista- od drugud dobiti ne može, nema dvojbe, ^ da će kapitalisti svoj novac u .poznate-trastovine ulagati,, da-de dragovoljno plaćati ciene, kakove do sada pladane nikad nisu bile, da ce uslied toga d r V 0 t r ž c i p 1 a d a t i m o c i tako visoke pristojbe š u m 0 V 1 a St n i k u, k a k 0 V e do sada nikad postignute nisu^ i koje de se približiti fak ticnojvried.BOS-ti slavonskih hrastika- Ved ona žinjenica g, moja, da .je o tom predmetu Hrvatsko- slavonsko šumarska družtvo, ka o n a j ko mp et e ntn i,j i f a k t o r, n a t e m´ e 1 j u n a " 1 i c u m" j e s t a o b a v1 j e n i h i z-v i d a, r a z,p;r avu povelo, rodit de povoljnom poslie-dicom,. 1 stoga sam´ tom društvu u ime žumoposjednika slavonskih zahvalan^ da je o tom predmetu razpravu u obce povelo. |