DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9/1905 str. 6     <-- 6 -->        PDF

— 390 —


finsko dobro nije vlastnost upravne obdine, nego vlaetno?t
bivših selskih obdina, koje danas zovemo zemljištnim zajednicama
i koje su skoro istovjetne sa današnjimi poreznimi obdinami
(uz male iznimke).


Ličanin dakle smatra svoju vlastitu imovinu tudjom, pa
nema smisla za zajednicu. On voli gospodariti svaki na svome,
pa što kome Bog da; a po tom bi i bilo nuždno upotrebljavati
za Ličane one zakonske ustanove, koje tom njegovu egoističkom
duhu odgovaraju.


Nesklad zajednice i egoizam dotjerao je ne samo Licane
nego i sve gorštake pa i ove prosvjetljenijih naroda do velike
pokore — do »krasa« . Mi Hrvati, kad govorimo o krasu,
imamo na umu samo primorski kras ali da vam je zaviriti u
unutrašnjost Like, našli bi još pet puta toliko krasa. Udara
se po Mletcanima i kojekakovima drugim neprijateljima kao
krivcima zakrašivanja, ali na žalost krivci smo mi
sami.


Eno ima ljudi u Zrmanjskoj dolini, koji pričaju, da je po
strminama zrmaujskim bila takova gusta i velika šuma, da se
izgubljeno blažće po osam dana u njoj nadi nije moglo, a danas
ga sa vrha zrmanjskog klanca možeš prostim okom opaziti na
10 kim. daleko, tako je tamo sve ogolilo.


Još i danas ima ljudi, koji vele, da se iz Kule do Gospida
t. j . na daljinu od 11 klrat. moglo sadi hvatajud se od
drveta za drvo, danas nema na tom prostoru skoro nijednog
stabla! Kod Bruvna na ,,Vodenoj glavi" sjekli su otcevi današnjih
žiteljah ogromne bukve, a danas na daleko ondje ni
grma opaziti ne možeš nego goli kamen i vododerine. P a
ipak tih Mletčana ovdje nije bilo!


Kazao sam ved, da su sami Ličani zakrašivanje
skrivili iz nerazboritoga egoizma, a
sada du nabrojiti najobičnije načine njihove devastacije. Radi
pomanjkanja gospodarskog zemljišta nastoji Ličanin svaki komadid
plodne zemlje izrabiti. Šumska zemlja mu je za to najprikladnija,
jer ne treba puno gnoja, kojeg on ni onako nema.