DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9/1905 str. 42     <-- 42 -->        PDF

— 426 —


Bl.-Q. glandulifcra BI. i t. d. Četinjače zastupane su sa Pinus dcnsiflora


S. et. Z. i. Pinus Tliunbergii Perl. — Osim toga Phyllostachys bambusoides
i. Ph puberula. Izmedju 36 i 43 stupnja širine nalazi se umjereni
pojas sa kojih 60 raznih vrsti drvlja, od kojih su najvažnije: Chamaccyparis
obtusa, Thiopsis dolabrata, Kryptomeria! japonica, Ghamaecyparis
pisifera, Thuja japonica, Abies firma, Tsuga Sieboldii, Larix leptolepis,
Pinus parviflora, Pinus pentaphyla, Pinus Koreinsis, Picea polita
i Picea bicolor.
Od listača, koje malo ne polovicu površine u toj zoni zapremaju,
najvažnije su vrste: Zelkova keaki, Fagus sylvatica var. Sieb., Fraxinus
mandschurica i Cercidiphyllinn japonicum, Juglans Sieboldana, Quercus
dentala, Q. crispula, Gastenea vulgaris, Prunus, Acer i t. d.


Šume studene zone nalaze se na sjeveru otoka Hokaido i po Kurilima.
Od četinjača spomena su vriedne: Abies Sachalinensis, Picea
ajanensis i Picea Glehni. Listače u toj zoni nemaju šumsko gospodarstvene
vriednosti.


Od sveukupne šumske površine odpada na čiste četinjače 117o´
čiste listače 28%, mješovite šume 497oi ^ čistine 12´´/o


0 šumarskim prilikama u Japanu izdalo je tamošnje ministarstvo
za poljoprivredu i trgovinu nedavno posebno djelo, pod naslovom:
„Forestry of Japan. Publisclied by Imperial bureau of forestry, Departement
of agriculture and commerce. Tokyo 1904." iz kojega i gori navedeni
podatci potiču.


Tzpravak. Pod naslovom „Šumske štete", objelodanio je gos. kr.
kot. šumar Gašo Vac, u poslijednjem broju o. 1. članak, u kojemu medju
inim poriče brojke prijavljenih i nerešenih šumskih šteta, kako ih je
bio prošle godine u svojoj razpravi o istom predmetu u „Šum. listu"
prikazao šumarnik ogulinske imovne obćine g. Dragutin Mocnaj, nastojeć
pri tom svaliti krivnju na tobož slabu evidenciju prijavnica kod ogulinske
imnovne obćine, odnosno kod kotarske šumarije iste imovne obćine u
Ogulinu.


Na to moram istini za volju izjaviti, da brojke šumskih prijavnica
koje je g. šumarnik Mocnaj naznačio, stoje nepobitno, o čemu i kotarska
šumarija u Ogulinu može pružiti dokaz — te da po tom naprosto predbacivati
komu površnost u vodjenju evidencije znači toliko koliko biti
u toj stvari neupućen.


U Ogulinu,
21. kolovoza 1905.
Slavoljub Brosnig, nadšumar.


Uredjuje F. Ž. Kesterčanfik prof. šum. akademjje u Zagrebu.
Tiskara C. Albecht (Maravić i Dečak).