DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9/1905 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 417 — Gornji ipak zaključak kr. kotarskoga suda u P. nije osnovan na zakonu. Kao prekršaj §. 312. k. s. imati kazniti svaka uvreda učinjena budi riječju, budi činom kojoj god osobi imenovanoj §. 68. k. z. kad osobe te izvršuju koji poglavarstveni nalog ili obavljaju svoj ured ili službu. Nadzirači lova, koji po §. 43 zakona o lovu od 27 travnja 1893. moraju biti zaprisegnuti, uživaju u smislu §. 47. istoga zakona, dok vrše svoju službu, zaštitu zakona poput ostalih poglavarstvenih osoba i straže gradjanske ; u §. 68. k. z. pak navode se uz ostale poglavarstvene osobe napose i straže gradjanske, počem nema dvojbe da zaprisegnuti nadzirači lova, dok vrše svoju službu, spadaju među osobe imenovane u drugoj stavci §. 68. k. z. U nazočnom slučaju izkazano je potvrdom kr. kotarske oblasti u P. od 22. ožujka 1905. br. 3634, da je -Jakov M kao nadzirač lova zaprisegnut, a prema navodom prijave nalazio se u vršenju svoje službe, kad je prijavljen čin počinjen: a po tome je prema gore razloženom nezakonito prijava zavrgmita i odnosnim zaključkom kotarskog suda u P. providjen zakon, u §. 68. i 312 k. z. u savezu sa §. 47. zakona o lovu od 27. travnja 1893. Stoga razloga valja udovoljiti, ništovnoj žaobi kr. državnog nadodvjetničtva i izreći, kako je to u dispozitivnom dielu ove vrhovne osude navedeno. Različite viesti. žalostili memento. Na strani 277. o. 1. javljena bi nemila smrt jednoga naših vriednih drugova, smrt šumskoga pristava Gedeona Ciganovića. Ta me žalostna činjenica nuka, na sliedeće refleksije — iz prošlosti otočke imovne obćine. Otočka imovna obćina postoji tek od mjeseca listopada g. 1879 dakle jedva nešto više od dvadeset i pet godina, — a već u to u istinu dosta kratko doba, ona oplakuju dvanajs t svojih vriednih šumarskih činovnika. Taj nenaravno veliki pomor, mora da pobudi na ozbiljna razmišljanja, napose i nas, koji ovdje već kroz godine i godine — u težko pristupnih gorskih krajevih vršimo neizmjerno napornu i tešku šumarsku i lugarsku službu. Tužna je to slika i same naše budućnosti. — Pa ipak kamo i kuda da se makneš, uz nesretnu sada nj u organizaciju službe kod krajiško-imovnih obćiaa? Trpi pa šuti — dok možda ipak |
ŠUMARSKI LIST 9/1905 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 418 — jedno m ne dodje čas toli željno po nama izčekivane reorganizacije i u tom pogledu! Nu pustimo to i vratimo se i opet milim i nezaboravnim našim pokojnicima. Navest ću kronologiškim redom smrti njihove : 1. Košt a Agji ć nadšumar i bivši upravitelj gospodar, ureda. 2. Skender Peklić, kotarski šumar. 3. Mi lan Vurdelja, protustavnik i računovodja. 4. Lach Jakov, šumarski vježbenik. 5. Giirtler Ante kotarski šumar. 6. Ilijić Dušan, nadšumar taksator. 7. Guteša Luka, kotarski šumar. 8. Rukavina pl. Jerko, šumarsko blagajnički pristav. 9. Subotičinac Stjepan, upravitelj šumarije. 10. Brodsky pl. Ferdo, kotarski šumar. 11. Lepušić Mirko, nadšumar i upravitelj šumarije. 12. Giganović Gedeon, šumarski pristav. / Da i lugarskom osoblju nije bolje išlo — dokaz da ili je od g. 1879 do danas takodjer već umrlo četrdeset! Pa šta mislite da su to bili sami slabići od poroda, ne — bili su čelični jaki ljudi pa ipak ih je većina umrla — osim jednoga d a nisu navršili ni 40 godina života — i k tomu od sušice! Užasni zar ne memento i za sve buduće kandidate — na mjesta činovnika i službenika kod ove imovne obćine — dok obstoji ona — ovamo — pa nikad više na bolje? Otočac , početkom svibnja 1905. —r.— Naučna putovanja slušača kr. hrvatske šumarske akademije u ljetnom polječu 1905. Osim svakogodišnjih redovitih manjih poučnih izleta u bližju i daljnju okolicu grada Zagreba, a poimence i u akademski šumski vrt na zemaljskom dobru u Božjakovini, kao i desetdnevne t. z. velike geodetične vježbe sa prof. Hlavinkom oko Susedgrada, poduzeli su slušači II. i III. tečaja i ove godine, dozvolom i podporom visoke kr. zem vlade još i dva posebna šumska naučna putovanja, i to jedno u Slavoniju, a drugo u gorski kotar i hrvatsko Primorje. Jedno i drugo vod´o je profesor F. X Kesterčanek, i to prvo u družtvu sa prof. S. Bošnjakovićem, a drugo sa učiteljem bujičarstva zemalj. šumarskim nadzornikom g. J. Petrovićem. Putovanje u Slavoniju, u vremenu od 24 do 29. lipnja bilo je u prvom redu namjenjeno pohodu šumah slavne petrovaradinske imovne obćine — paropile i drvarezaonice braće Gamiršek te poznate tanin |
ŠUMARSKI LIST 9/1905 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 419 — fabrike i tvornice za proizvodnju destilata iz drva, tvrdke Cerich u Mitrovici. Tvornice pregledane su pod osobnim vodstvom i uz tumačenje vlastnika — a šume imovne obćine pod vodstvom šuniarnika upravitelja g. Pavla Barisiča kao i nadšuraara J. Mellaša — kojima se u pojedinim šumarijama priključiše još i mjestna gospoda šumarski činovnici sa ostalim osobljem. Pregledan je šumski ured u Mitrovici, kao što i mnogi važniji i zanimivi poučni objekti unutar šumarija Morovičke, Klenačke i Kupinovačke. Na 27. lipnja boravili su izletnici na u lovačkom i zoološkom pogledu glasovitoj „Obeđskoj bari", a na povratku preko Zemuna — svratiše se na čas i u susjednu prestolnicu kraljevine Srbije — u Beograd — posjetiv tom prilikom napose i tamošnje sveučilište kao i njeke muzeje i ine znamenitosti. Izmedju 15. i 18. srpnja — poduzet je opet mali izlet u Gorski kotar i hrvatsko Primorje — gdje su pod vodstvom kr. kot. šumara Milana Lepušića iz Sušaka, napose pregledani i razni nasadi kao i branjevine oko „Grobničkoga polja" i izvor „Rečine" — kao i njeke radnje oko uredjenja te bujice Kratkoća ovogodišnjeg ljetnog poljeća nije dopustila poduzeti voća naučna putovanja u daljnje krajeve — kako je to probitno za ovu godinu bilo naumljeno. Medjutim je i ovimi naučnimi putovanji svrha postignuta u potpunoj mjeri — jer je mladež i pri tom imala obilno zgode — mnogo toga vidjeti i naučiti, što će joj danas sutra i u praktičnom životu biti od velike koristi. Svim će učesnikom tih putovanja pako sigurno ostati liepi ti dani — kao što i vidjeno u trajnoj, ugodnoj uspomeni. Zasluga je to napose toli gg. mjestnih šumara, kao i gos. tvorničara — osobito pako i slavne i dične petrovaradinske imovne obćine. Svi se ti baš kao natjecahu^ da izletnicima boravak u njihovoj sredini bude što ugodniji i ljepši. Evala im! Šnmarsko-tehničko srednje učilište u Sarajevu. Taj od godine 1899. za područje Bosne i Hercegovine postojeći šumarski zavod sada je, kako novine javljaju, dokinut i pretvoren u višu realku. Dašto, da to nije no naravna posljedica svrsi neodgovarajućeg temelja, na kojemu je zavod taj bio svojedobno podignut. Napose šumarski odjel — koji niti je bio lugarnica, niti više šumarsko učilište. Kako se i u Bosnoj i od šumarskog upravnog osoblja javne uprave zahtjeva strogo akademska stručna naobrazba, to abiturienti te škole s jedne strane nisu htjeli — s obzirom na zahtjevano od njih predznanje i naobrazbu — nastupiti ponudjena im lugarska čuvarska mjesta, dok ih opet iz gore spomenutih razloga zemaljska vlada nije u javnu šumarsku upravnu 30 |
ŠUMARSKI LIST 9/1905 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 420 — službu primati mogla, i tako se ti abiturienti, uza svu dobru volju i naučnu spremu, moraše većim dielom okaniti šumarske službe i posve titi inakome zvanju, — dok napokon mjerodavni faktori ne uvidiše po trebu, zavod dokinuti. Za nas je ta činjenica u toliko važna, što se nadamo, da će naši sunarodnjaci, dični sinovi Bosne i Hercegovine želeći se posvetiti šumarstvu, od sada u što većem broju posjećivati jedini naš hrvatski šumarski zavod, našu akademiju u Zagrebu, gdje im i onako po naravi stvari pravo mjesto. Vll. međjanarodni gospodarsko-šumarski kongres obdržavati će se do godine u Beču. Konstituirajuća skupština toga kongresa obdržavana bje jur na 16. ožujka t. g., a dne b. lipnja sastali su se pod predsjedničtvom pročelnika VIII. razdjela kongresa, ministarskog savjetnika Ludwiga Dimitza, zastupnici šumarstva, da utanače sudjelovanje šumara pri tom kongresu. Ovom je .prilikom zaključeno i otvorenje novih četiri sub odsjeka i to a) odsjeka za šumarsko-proizvodnu struku, b) odsjeka za šumarsko inžinirsku struku, c) za šumsko-gospodarstvo, i d) odsjeka za šumsku upravu i politiku. Potanji zaključci stvorit će se naknadno. Nema dvojbe, da će taj kongres biti od velike zamašnosti po cielokupno šumarstvo — znajući koli brojno je napose i naše hrvatsko šumarsko družtvo bilo zastupano na posliednjem bečkom kongresu god. 1890. — sigurno je, da će naše družtvo i ovaj puta za vremena shodna poprimiti, da i hrvatsko šumarstvo i ovom prilikom bude što dostojnije zastupano, pa ćemo se već i s toga prigodno još pobliže s tim važnim naumljenim sastankom pozabaviti. Berira osoblja državne šumske uprave u Bosnoj i Hercegovini. Šumarski vježbenici dobivaju godišnju pripomoć od 1400 K. Nakon položenja izpita za šumarsko-tehničku državnu službu, dobivaju naslov „šumarskih asistenta" sa pravom promaknuća u X. i IX. činovni dnevni razred u svojstvu šumarskih upravitelja inadšumara itd. A. . ,..,,. miestni do- Lmovni razredi i place jesu: nlatci K I I I. stup. plaća 2200 K | 2. „ „ 2400 „ [560, 640, 800 3. „ „ 2600 „ J 1. , . 2800 Nadšumari (u IX. čin. raz.) { 2. „ „ 3000 „ [700,800,1000 3 „ „ 3200 |
ŠUMARSKI LIST 9/1905 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 421 1. n 1) 3600 ,´ Sumarnici (VIII. čin. raz.) 2. j , n 4000 „ 840, 960,1200 3. n » 4400 „ 1. » )j 4800 „ Šumarski savjetnici (VII. čin. raz.) 2. » 1) 5000 „ 980, 1120, 1400 3. » n 6000 „ 1. » fl 6400 „ Šumarski nadsavjetnik (vladin 2. » » 7200 , 1120, 1280, 1600 savjetnik — VI. čin. razr.) 3. 7) » 8000 „ Doplatci se menjaju kako prema mjestu službovanja. Najveći su u Sarajevu, srednji u Banjaluci, Bihaću, Mostaru, Travniku i Tuzli; najmanji po ostalim mjestima. Plaće šumarsko-čuvarskog i šumarsko-tehničkog pomoćnog osoblja jesu: za šumara K 1300 plaće i 300 K u ime doplatka, lugar prvoga razreda K 1100 i 300 K doplatka, lugar drugoga razreda K 1000 i doplatka K 200, a lugarski pomoćnik K 900, čuvar šuma K 800. Uz to uživa veći dio tog osoblja još i stan u naravi, i nješto deputatnog zemljišta, a osim toga ira pripada u ime hodarine godišnji putni paušal od K 300. Ciklon u Banovini. Dne 3 srpnja, tg. poharao je ciklon jedan dio šuma I. banske imovne općine i dio državnih šuma. Ciklon harao je smjerom od Sjeničaka preko Petrove gore i Žirovca. — Štetu je načinio u sliedečim srezovima I. banske imovne obćine: U Tukleć u oboreno i slomljeno 128 bukovih stabalah sa poprečnim srednjim promjerom od 60 centimetara. U srezu T r e p č i izčupano je i slomljeno 61 stablo bukovo i hrastovo sa poprečnim srednjim promjerom od 28 centimetara. U srezu Međ e đa k slomljeno je i prevaljeno 284 većinom bukovih stabla sa poprečnim promjerom od oko 50 centimetara. — Ti srezovi spadaju u šumariju Glinsku. — Od Klasnićke šumarije stradali su srezovi Petrova gora, Omerovac i Vješala. — U koliko čujemo državne su šume još mnogo više stradale od imovinskih. — Ciklon je došao sa sjevera po prilici pravcem od samoborskih gora. 0. Veliki šumski požari. Početkom kolovoza izgorjelo je za četirdnevnog požara izmedju mjesta Szepes-Obzir i Szlotika u sjevernoj Magjarskoj vis« od 1000 rali visoke šume. Dana 4. kolovaza o. g. porodila se je vatra u šumi manastira Gjipša (kotar Ilok), te je tom prigodom izgorjelo na štetu manastira do 100 jutra, a na štetu obćine Neštin do 20 jutara mlade šume. Ukupna šteta cieni se na 4000 kruna. Vatru je prouzročila u ovom slučaju neopreznost seljaka Save Simica iz Gjipše. On je bio pomenutog |
ŠUMARSKI LIST 9/1905 str. 38 <-- 38 --> PDF |
_ 422 — dana vatru naložio kraj spomenute šume, te ju je ostavio neugašenu, a usljed toga je nastao požar. Prihod erarskih šuma u Cg:arsko,j 1 Hrvatskoj izivazan za g. 1904. sa 19,360.000 kruna t. j . za malo ne dva milijuna kruna više nego li je bilo u proračunu predvidjeno. Valja to u prvom redu pripisati vanrednoj uspjeloj prodaji slavonskih hrastika. Kod izdatka izkazano je i opet prištednja od 27.019 kruna. — Bilo bi zanimivo znati — na kojoj su stavci razhoda te prištednje uzsliedile? Šumska akademija u Eisenachu. (Velika vojvodina Sachsen — Weimer Eisenach) proslavila je na dne 2. i 3. lipnja t. g. 75-godišnjicu svoga obstanka. Ukupni broj slušača od osnutka do sada iznosi je 2511 — t. j . poprečno 34 do 35 njih po polječu. Temelj ovomu zavodu položio je poznati šumarski pisac i stručnjak Konig g. 1811. osnovav privatnu šumsku školu u Ruhri koja je g. 1830 prenesena u Eisenach — kao državni zavod. Koniga nasljedio je g. 1837 kao ravnatelj dr. Grebe, a ovoga i opet g. 1890. sađanji ravnatelj dr. Stčtzer. Pruska šumarska akadamija u Eberswaldenu, proslavila je na dne 9. do 11. kolovoza t g. 75-godišnjicu svoga obstanka. Ovom su prilikom poduzeti takodjer poučni izleti u zavodske šume. . Prihod državnih šuma kraljevine Srbije. Od godine 1892 do 1903. izkazan je prihod šuma u kraljevini Srbiji i to za godinu: 1892. sa 64.499 franaka ukupno 1893. „ 50.910 „ 1894. „ 70.047 „ 1895. „ 141.722 „ 1896. „ 161.181 „ 1897. „ 222.261 1898. „ 198.718 „ 1899. „ 339.388 „ 1900. , 362.600 „ 1901. „ 409.357 „ 1902. „ 369.875 „ 1903. „ 614.773 „ Ovi nam brojevi dokazuju, da i u Srbiji prihodi državnih šuma postepeno rastu, tako da su se za dvanaest godina jur gotovo podeseterostručili, a da je pritom sama površina tih šuma ostala ista. Nu pomislimo li, da državne šume u Srbiji zapremaju površinu od ukupno više od 500.000 ha, to je uzprkos gori rečenog njihov rentabililet ipak još i sada dosta malen t. j . jedva 1 franak po hektaru. Godine 1903. unišlo je na račun tih prihoda za prodana drva 373.330 franaka, .u ime odštete za šumske kvarove 71074 franaka, u |
ŠUMARSKI LIST 9/1905 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 423 — ime taksa za šumsku pašu 29.136 franaka, za prodanu leževinu i suharke 26.534 franaka, za sieno 2309 franaka, za žiropaša 42.819 franaka, za prodanu koru po taksi unišlo je 1051 franaka, kamenolomi donješe 920 franaka, zatezni kamati 75-80 franaka, administrativne globa 5256 franaka, razni prihodi izkazani su sa 4029 franaka, u ime globe zbog prekršaja zakona u lovu unišlo je 1778 franaka, i 165 franaka u ime odštete, dočim su kamati glavnica uloženih na ime šumskog fonda u dnevnoj blagajni izdali 35.131 franaka. Izdatci iznosili su istodobno 290.118 franaka, ostalo je dakle u ime čistoga prihoda samo 324.654 franaka. Površina šuma u sjedinjenim državama sjeverne Amerike iznaša 283.067.354 hektara, a to bi bilo oko 36 postotaka od ukupne površine. Aljaska ovdje nije uzeta u račun. Državne šume u Kusiji. Državne šume zapremaju u evropskoj Rusiji 148 milijuna hektara a od ovih je oko 51 milijuna hektara prašuma, u Kavkaziji 5´4 milijuna hektara; od tuda prašuma 16 milijuna hektara, a u Aziji 135 milijuna hektara sa kojih 97 milijuna hektara prašuma ili ukupno oko 288 milijuna hektara površine sa kojih 150 hektara prašuma. Od ove površine zapremaju u Europi čiste smrekove šume 347o, borici 307o, hrastici l7o> ostale listače 87o) mješovite šume četinjača 237o) mješovite šum.e listača sa četinjačama 37o. a na čistine šumske odpada kojih l7o- U zapadnoj Sibiriji zapremaju borici 87o, listače šume 107()j mješovite šume četinjača 757o, a ostale mješovite šume 77o Od ove površine odpada na prave državne šume u Europi 627o) a u Aziji 137oi ostatak namienjen je na uživanje seljačtvu ili je inače obterećeno služnostima. Broj šumarskog upravnog osoblja iznosio je godine 1898. ukupno 3388 činovnika, od kojih je 817o imalo višu stručnu naobrazbu. Godišnji sječivni prihod procienjen bje 1898 godine na 35*5 milijuna kub. metara drva. Na čiste sječe odpada 5l7o od ukupne sječive površine. Šumsko-gospodarstvene osnove po.stoje za 8,400.000 ha. šume. Branjevine zapremaju od 1 milijuna hektara. Novčani prihod izkazan je za g. 1903. sa ukupno 1-2 milijuna srebrenih rubalja. Libanski cedri. Na prošlogodišnjoj skupštini petrogradskog šumarskog družtva držao je Zigra, koji je g. 1902. proputovao Palestinu, predavanje o tamošnjim cedrovim šumama (G. Libani Barr, Pinus Cedrus L., Lorix Gedrus Mili). Cedri su danas u samom Libanonu već dosta riedki, više ih imade još po šumama Taurusa. Najveća i najstarija cedrovina sastojina nalazi se danas 9´/a sati jašenja udaljeno od mjesta Baalbeka 1925 m. nad morem na zapadnoj strani tamošnje |
ŠUMARSKI LIST 9/1905 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 424 — gorske kose, pune jaruga i uvala. Gorje je vapnenasto sa debelom naslagom humusa, starost tih stabala cieni se na 2—3000 godina, visoka su do 25 nj. Nu zato tim deblja. Najdeblje mjeri u prsnoj visini u obodu 14"56 m. (dakle 4´65 m u promjeru.) Ovo je čista cedrova sastojina sa ukupno kojih 400 stabala. Cedar se od ariša ponajpače tim razlikuje, da zimi ne gubi lišće, (četinje), četinje su dulje, grane vodoravno viseće. Naravnog pomladka u spomenutoj sastojini ne ima, valjda radi popaše po marvi i divljadi. Cedar uspjeva i po južnoj Europi, imade ga napose i u nasadima u Opatiji i Miramare kod Trsta — nu pojedini se primjerci nalaze i u istoj Englezkoj. Najstariji je primjerak u Europi cedar, što ga je francezki botaničar Tournesort g. 1735 iz sjemena donesenog iz Libanona uzgojio u Jardin des plantes u Parizu. Vjetroloml u šumama gospoštije Fraueaberg kneza Schwarzenberga u Ceskoj Šumavi. Na 2. srpnja učinila je oluja i bura, u napred spomenutim šumama ogromne štete. U samom Radoničkom reviru procienjena je šteta na približno 100.000 prostornih metara drva, tako da je tim nastala i opet vrlo velika pogibelj od pohare kukaca za cielu Šumavu. Do i 50 godina stara stabla prelomljena su i oborena. Bila je to oluja, kakove glasom službenih spisa već 150 godina u onome kraju bilo nije. Žesta iz hrastovoga žira. U najnovije je doba uspjelo koristonosno vaditi špirit iz hrastovoga žira. Žir se pusti proklijati, zatim se osuši a po tom samelje na krupicu — a dalje se onda s njim postupa slično kako to činimo i sa šljivama, prigodom pečenja šljivovice. Vele da žir daje ne samo razmjerno veliki postotak — već i jako dobru žestu. J. pl. A. Ovogodišnje glaTne skupštine austrijskih šumarskih društava. Šumarsko društvo za gornju Austriju i Salzburg obdržalo je po broju 46 glavnu skupštinu od 15 do 17. lipnja t. g. u Salzburgu, u savezu sa izletom u susjedne državne šume kod Biiihnbacha. Družtvo šumara Nje maca u Ceskoj, obdržavalo je ovogodišnju po broju 12. glavnu skupštinu od 15. do 18. srpnja t. g. u Telscheuu u Ceskoj, gdje se je istodobno obdržavala i regionalna šumsko-gospodarska izložba. Izlet poduzelo je društvo u šume kod Bodenbacha. Češko šumarsko družtvo, obdržalo je ovogodšnju glavnu skupštinu, od 9. do 11. srpnja ii Kolinu, savezno sa izletom u šume kneza Lichtensteina kod Rattave. |
ŠUMARSKI LIST 9/1905 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 425 — Štajersko šumarsko družtvo obđržalo je ovogodišnju po broju 23. glavnu skupštinu, od 7. do 9. srpnja t. g. u Celju, u savezu sa izletom u okolišne gradske šume. Šumarsko družtvo za dolnju Austriju, obđržalo je ovogodišnju glavnu .skupštinu u Bečkom novom mjestu, savezno sa izletom u šume kod Puchberga na Schnebergu od 16.—18 srpnja tg. Kranjsko primorsko šumarsko družtvo, obdršalo je ovogodišnju, po broju 28. glavnu skupštinu, od 4. do 6. lipnja t. g. u Malom Lošinju, savezno sa izletom u Opatiju na Krk i Veliki Lošinj. Moravsko-slezko šumarsko družtvo, obdržavalo jo ovogodišnju po broju 59. glavnu skupštinu na 30. i 31. srpnja i 1. kolovoza t. g. u Mahrisch-Schonbergu, savezno sa izletom u šume kneza RudoU´a Lichtensteina u Gross-Ullersdorfu. Sume u Japanu zapremaju prema posliednjim statističkim izkazima ukupno 23,375.960 ha., dok ukupna površina države (bez Formoze) 39,041.000 ha zaprema. Šume se te diele u šume sječive (Nutzungswillder) i šume stojeće pod zabranom (Schutz\v;llder). Od ovih posliednjih odpada površina od 4860 ha na absolutne zabrane, a 693220 ha na obične zabranjene šume. Ostatak od 22677.880 ha jesu šume, koje se mogu uživati i sječi po volji. Polag posjeda odpada na državne šume površina od 13,289 390 ha, ili 56-77o "^ krunske šume 2,117,930 ha ili 9´l7oi na crkvene šume 169.730 ha ili 0´87o, na obćinske šume 1,736,190 ha ili 7-47(„ na privatni šumski posjed 6,062.720 ha ih 267^ ili ukupno 23,375.960 ha. Samo današnje stanje svih tih šuma dosta je žalostno, tako da se u njekim predjelima zemlje dapače već i oskudica na drvu osjeća. Najviše je šuma po sjevernim krajevima države, najmanje na jugu. Sve se japanske šume mogu podieliti u četiri zone: u tropske, subtropske, umjerene i hladne zone. Tropskom se šumskom vegetacijom odlikuje naročito otok Formosa. Banane su ovdje zastupane sa 18 vrsti, osim toga dolaze tuj i raznovrstne paome i bambusi, od kojih su po trgovinu i izvoz naročito ovi posliednji od velike važnosti. Subtropske se šume nalaze dielomice na otoku Okinava, zatim Schikoku i Kyuschu, kao i u cielom predjelu od 36 stupnja južno, a to je Japan u pravom smislu rieči. Tuj su šume već prilično riedke i izsječene, a još i paležom uništene. Od zimzelenih listača nalaze se ka m foro va c (Ginnamonum camphora Ness), razne t s c h u g e (Buxus sempervirens var. Japonica Mak), zatim od hrastova: Quercus phyllizeođes A. Gr. — Quercus gilva Bl.-Q. vibraycana Fr.-Q. acuta i t. d. Od običnih listača Quercus serrata |
ŠUMARSKI LIST 9/1905 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 426 — Bl.-Q. glandulifcra BI. i t. d. Četinjače zastupane su sa Pinus dcnsiflora S. et. Z. i. Pinus Tliunbergii Perl. — Osim toga Phyllostachys bambusoides i. Ph puberula. Izmedju 36 i 43 stupnja širine nalazi se umjereni pojas sa kojih 60 raznih vrsti drvlja, od kojih su najvažnije: Chamaccyparis obtusa, Thiopsis dolabrata, Kryptomeria! japonica, Ghamaecyparis pisifera, Thuja japonica, Abies firma, Tsuga Sieboldii, Larix leptolepis, Pinus parviflora, Pinus pentaphyla, Pinus Koreinsis, Picea polita i Picea bicolor. Od listača, koje malo ne polovicu površine u toj zoni zapremaju, najvažnije su vrste: Zelkova keaki, Fagus sylvatica var. Sieb., Fraxinus mandschurica i Cercidiphyllinn japonicum, Juglans Sieboldana, Quercus dentala, Q. crispula, Gastenea vulgaris, Prunus, Acer i t. d. Šume studene zone nalaze se na sjeveru otoka Hokaido i po Kurilima. Od četinjača spomena su vriedne: Abies Sachalinensis, Picea ajanensis i Picea Glehni. Listače u toj zoni nemaju šumsko gospodarstvene vriednosti. Od sveukupne šumske površine odpada na čiste četinjače 117o´ čiste listače 28%, mješovite šume 497oi ^ čistine 12´´/o 0 šumarskim prilikama u Japanu izdalo je tamošnje ministarstvo za poljoprivredu i trgovinu nedavno posebno djelo, pod naslovom: „Forestry of Japan. Publisclied by Imperial bureau of forestry, Departement of agriculture and commerce. Tokyo 1904." iz kojega i gori navedeni podatci potiču. Tzpravak. Pod naslovom „Šumske štete", objelodanio je gos. kr. kot. šumar Gašo Vac, u poslijednjem broju o. 1. članak, u kojemu medju inim poriče brojke prijavljenih i nerešenih šumskih šteta, kako ih je bio prošle godine u svojoj razpravi o istom predmetu u „Šum. listu" prikazao šumarnik ogulinske imovne obćine g. Dragutin Mocnaj, nastojeć pri tom svaliti krivnju na tobož slabu evidenciju prijavnica kod ogulinske imnovne obćine, odnosno kod kotarske šumarije iste imovne obćine u Ogulinu. Na to moram istini za volju izjaviti, da brojke šumskih prijavnica koje je g. šumarnik Mocnaj naznačio, stoje nepobitno, o čemu i kotarska šumarija u Ogulinu može pružiti dokaz — te da po tom naprosto predbacivati komu površnost u vodjenju evidencije znači toliko koliko biti u toj stvari neupućen. U Ogulinu, 21. kolovoza 1905. Slavoljub Brosnig, nadšumar. Uredjuje F. Ž. Kesterčanfik prof. šum. akademjje u Zagrebu. Tiskara C. Albecht (Maravić i Dečak). |