DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1905 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 399 — koze ni držale ne bi, jer gdje nema obdinskih šikara a ima privatnih gajeva, tamo ni sada ne traže dozvolu za držanje koza. Bujice i vododerine bi se smanjile a kroz to bi ostala gospodarska zemljišta poskočila na vriednosti. Na vrištinam i pržinam mogli bi se ostaviti uzdužni i poprečni redovi stabala kao zaštitni plaštevi, te na zemljištu izmedju njih ležećih sijati žitarice i druge plodine. Sada skoro bezvriedna zemljišta — dobila bi time višestruku vriednost. Pošumljenjem postigla bi se glavna svrha, naime nestalo bi krasa, koji nas strancima u njeku ruku divljacima prikazuje. Trebalo je stotine godina, dok se je šuma na krasu uništila, a sada treba nadčovječne snage, da se ona ondje opet podigne. Zato i treba da cjelokupno žiteljstvo kod toga ogromnog posla sudjeluje, a ono de to rado učiniti, kad bude znalo, da za sebe radi t. j . kad mu se njegov dio izluči i u vlastničtvo preda. Biti de doduše i takovih, koji de brzo svoj dio prodati, ali što demo, svaka institucija ima svojih žrtava, pa bi imala i ova, nu na malenkosti ne treba se obazirati. Ujedno bi trebalo političkim oblastima dodieliti valjane šumare stručnjake, da mogu pošumljivanje sbilja i nadzirati i savjetom žiteljstvu pomagati. B. Kosović. Šumarska akademija u Zagrebu. I. Naša šumarska akademija, akoprem tek jeseni g. 1898 otvorena, bijaše ipak ved opetovano predmet raznih razprava; napose se razpravljalo o njoj mnogo i za posljednog saborskog zapjedanja. I po javnim glasilima našim bilo je o toj najmladjoj našoj visokoj školi ved češde govora. Iz većine tih razprava, razabrali smo medjutim manje više samo to pozitivno, da su i 0 tom učilištu, jur u raznim krugovima našeg javnog života, zavladali ne samo krivi, ved donjekle — rek bi i po samu bit zavoda — štetni nazori. Nazori uz to, koji u bitnosti niti od |
| ŠUMARSKI LIST 9/1905 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 400 — govaraju stanju stvari, niti interesima zemlje, a još manje pravim zahtjevima samo šumarske obuke. U koliko se uz to, polag mjerodavnih izjava, pitanje definitivnog ustrojstva, tog do sada još konačno neuredjenog učilišta, imade svakako ved u najbliže doba kraju privesti; držimo — u interesu stvari — o tom svakako po nas važnom pitanju još za dobe, koju, bar u kratko i ovdje iztaknuti. Da Hrvatska i Slavonija, u kojima šume više od 34 postotka, ili ti u okruglom oko 2^1^ milijuna katastralnih rali od sveukupne površine zapremaju, i bez obzira na narodn u osebnost kao i autonomni svoj položaj, i s obde kulturnih kao i narodno - gospodarstvenih razloga, takodjer upravi kao i gospodarstvenom stanja tih svojih šuma, osobitu skrb i pažnju posvedivati moraju, o tom su svi doista mjerodavni faktori i u nas jur odavna uvjereni. Šume Hrvatske i Slavonije narodni su imutak, kojega je vrijednost prccjenjena na više 800 milijuna kruna, dok sam poprečni godišnji čisti prihod njihov iznaša preko 32 milijuna kruna." U tim se šumama godimice izradjuje i izvaža razno vrstne robe u popriječnoj vriednosti od kojih 16—20 milijuna kruna, u njima nalazi na hiljade i hiljade ljudi trajne i dobre zarade i zasluge. Njihovo je potraj no uzgajanje ter umno uživanje potom svakako jedna od najvažnijih zadada i dnžnosti javne uprave. Svrsi shodno uživanje, guspodarenje, uprava i nadzor nad tim ogromnim narodnim blagom, moguć je ipak jedino sudjelovanjem dovoljnoga broja — današnjem stanju šumarske tehnike kao i znanosti, u pravom smislu rieči dorasloga, sdušnoga, savjesnoga a napose i rodoljubnoga stručnjačkoga šumarskoga osoblja. Osoblja, koje ne samo s praktične ved i steoretske i znanstvene strane, podpuno stoji i na visini današnje uauke o kulturi tla |
| ŠUMARSKI LIST 9/1905 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 401 — Dosljedno tome onda svakako i Hrvatska i Slavonija trebaju takodjer svoj posebni visoki šumarski ucevni zavod, za odgoj i naobrazbu toga osoblja. Ova je potreba u ostalom priznata i u nas ne samo tim, što zemlja naša faktično od g. 1861. ovamo svoj vlastiti š u m s k o-n a u c n i zavod imade, već napose još i zakonom od 22. siečnja 1894. o uredjenju šumsko-tehničke službe kod političke uprave u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji — odnosno i §. 7. zakona o promicanju gospodarstva od 13. ožujka 1897.— kojim je naredjeno otvorenje kr. šumarske akademije u savezu sa mudroslovnim fakultetom kr. sveučilišta Franje Josipa u Zagrebu. U smislu obrazloženja, kojima je to ustrojstvo svoje doba opravdano, imala je ta akademija prema vazda, po svim n adležnima faktorima naglašenim željama i stanovištu , u bitnosti sačinjavati sastavni dio mudroslovnoga fakulteta kr. sveučilišta, po primjeru visokih šumskih škola u Monakovu, Giessenu, Tiibingenu i t. d. Organizacija, koja ne samo da odgovara našim osebnim naroduostnim, kao i naučnim prilikama, već koja je opravdana i tim, što je nauka o šumarstvu, kao i nauka o kulturi tla u obče, i onako najvedim dielom, a i ne može biti drugo, do li prirodno — matematička nauka, pa joj je stoga i jedino naravno mjesto uz te nauke. Odgovara to podjedno i jednoglasnom zaključku, obćeg šumarskog kongresa u Freiburgu od g. 1874. glasečem : pošt o osamljeni šumarski zavodi, više ne mogu udovoljavati sbiljnim današnjim zahtjevima naobrazbe šumsko — tehničkoga upravnoga osoblja, stanje stvar i siln o iziskuje , sveobč i preno s šumarsk e obukenasveučišta. « n. u obrazloženju k zakonskoj osnovi od g. 1897. o ustrojstvu šumarske akademije u Zagrebu, bilo je naročito i to na |
| ŠUMARSKI LIST 9/1905 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 402 — glašeno, da ce se ved i pri samom otvorenju te akademije, za specialno šumarsko-tehničke struke, ustrojiti na sveučilištu posebne katedre; a čim zakonska osnova stupi u kriepost, da će se izdati i posebni detailjirani statut za istu. Medjutim je akademija i doista otvorena još u listopadu g. 1898. ali bez gori rečenog ustrojstva posebnih katedra za sumarsko-tehničke nauke, i bez odobrenoga po njegovom Veličanstvu posebnoga detailiranoga statuta i to temelje m naredb e kr. zemalj, vlade od 7. listopada 189S. br. 66.102, kojom bje — i to predhodno samo privremeno uredjen izpitni i naukovni red za slušatelje šumarstva na mudroslovnom fakultetu kr. sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu, a mjesto posebnih katedra i profesorskih stolica, imenovani su tek pojedini stručnjaci kao učitelj i dotičnih nauka (poput lektora) na sveučilištu. Zašto se u zadnji čas odustalo od naumljenog ustrojstva posebnih katedra za šumarsko tehničke struke na mudroslovnom fakultetu, kao i od izdanja po Njegovu Veličanstvu potvrdjenoga posebnoga detailiranoga statuta, nije nam jasno. I tako je eto to pitanje u svojoj bitnosti ostalo onda i sve do sada još konačno neriešeno i otvoreno. Neuredjeno i provizorno to stanje osjećaju medjutim, već od prvoga dana otvorenja zavoda, ne samo nastavnici akademije, već ne manje i akademički senat kr. sveučilišta, koji je stoga već godine 1901. smatrao nužnim zamoliti dekanat mudroslovnoga fakulteta, da u sporazumu sa profesorskim sborom fakulteta, pozove sve nastavnike bilo koje struke na šumarskoj akademiji, da u posebnom memorandumu podnesu mnienje, bili i ako bi, koje bi preinake bile od potrebe provesti u organizmu i naučnoj osnovi akademije, s obzirom na opažene razne nedostatke. U sliedstvu toga poziva, izradiše i podnieše nastavnici akademije još u lipnju g 1902. putem dekanata sveučilištnomu |
| ŠUMARSKI LIST 9/1905 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 403 — senatu posebni obrazloženi memorandum, u kojemu su napose svrsi shodno razpravili, toli odnošaje vise šumarske obuke prema sveučilištima u obde, koli i do onda opažene nedostatke naše akademije s obzirom na obuku i unutarnju organizaciju njezinu. Napose naglašuje i taj memorandum, gledom na unutarnju organizaciju, najodrešitije i opet ista ona načela i stanovište, koje je i po kr. zemaljskoj vladi toli izrično iztaknuto već u obrazloženju k zakonu od 13. ožujka 1897., načel o potrebe podpunog stopi jenja šumarske akademije sa mudroslovnim fakultetom kr. s v e uči lišta. Nu memorandum taj ostao je medjutim sve do danas žalibože neuvažen. Ovo je tim nerazumljivije, što je baš i na našemu sveučilištu, pripojenjem t. z. farmaceutičkog tečaja kao i osnudem učiteljske stolice za praktično gospodarstvo, već onako učinjen donjekle prvi korak k proširenju djelokruga sveučilišta u smislu naprednom — u smislu modernom, prema kojemu su po svim naprednim zemljama vrata i starih sveučilišta otvorena i t. z. primenjenim naukama, a napose i nauci o kulturi tla, odnosno dakle i nauci šumarskoj. Današnje stanje nauke o kulturi tla u obde, a napose baš i šumarska znanstvena literatura i nauka i po formi i po sadržaju sigurno su potpuno ravne ved i svim ostalim t. z. primjenjenim naukama. I šumarska je nauka danas proniknuta posve duhom prirodnih, narodno gospodarstvenih kao i upravoslovnih nauka, a uz to ona ved davno stoji i na strogo znanstveno matematičnom temelju i njezina se iztraživanja izvode sasvim po istim onim obdim osnovama i metodama — svih inih eksaktnih nauka — a stoga im doista ved i po dosadanjim resultatima stoje i u svim naprednim zemljama časno o boku. Pokusi, koji se danomice izvode u prirodi kao i labora torijima — od kojih da iztaknemo samo kao primjer, pitanje 29 |
| ŠUMARSKI LIST 9/1905 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 404 — kako da se uredi medjusobni utjecaj podneblja, tla i šaina sigurno ne zaostaju ni za sličnim iztraživanjima inih naučnika, ma na kojemu polju znanosti. Pa koliko li su svojim znanstvenim, a ipak u prvom redu baš šumarsko naučnim iztraživanjima i radnjama obče koristna na polju botanike, zoologije, a ne manje i matematike obreli i privredili baš šumarski naučnjaci i prvaci: Dr. R. Hartig, dr. G. Heyer, dr. G. Gayer, dr. F. Ebermayer, dr. F. Judeich, dr. C. Tubeuf, dr. R. Hess, G. Hempel, J. Friedrich, dr. A. Cieslar, Dr. O. Simonj i t. d. i t. d. otvorivši time mnogo i široko polje rada i obdoj t. z. čistoj nauci. A bez strogog naučnog temelja ne ce se nauka o šumarstvu sigurno ni u nas nikada moći udomiti. I zato baš stoga, što toli važnost i sloboda nauke, koli i uzajamnost mnogih ne samo teoretičnih, več i tehničko šumarskih nauka a ne manje onda i sami naši narodni interesi neodklonivo traže, da se i naša šumarska akademija što prije stalno i konačno utjelovi mudroslovnom fakultetu kr. sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu , valjalo bi to pitanje i što prije na obču korist privesti i konačnome svome riešenju, a to i tim više, da tako i mi već jednom cielom izobraženom svijetu jasno dokumentiramo, da ni na polju više šumarske prosvjete ne zaostajemo za ostalim kulturnim zemljama. Svako pak drugo riešenje toga pitanja bio bi prema tuj istaknutom tek samo nazadak. Izhodimo lugarima zemljištnih zajednica i opet 10°|o od odšteta utjeranih šumskih šteta. Piše Gašo Vac kr. kot. šumar. U »Lugarskom viestniku« raspravili smo u više članaka pitanje o uredjenju berivah lugara zemljištnih zajednica. Do |
| ŠUMARSKI LIST 9/1905 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 405 — kazali smo, da ti lugari poprečno imadu premalenu placu, za vršenje težke svoje službe. Naročito tiče se ono pitanje u prvom redu lugarah zemljištnih zajednica u bivšem krajiškom području. Sa mjesečnih 5—20 krunah ne možemo si ni predstaviti, da jedan -»javni službenik « sdušno i savjesno službovati može ! Pored slaboga financijalnoga stanja mnogih zemljištnih zajednica težko je dakako sada odmah na povećanje lugarskih plaća i pomišljati. ] Nu možda bi se ipak i toj nevolji dalo pomodi, ako bi se na poboljšanje njihovog materijalnog stanja upotrebilo kao što je to do god. 1894 i bilo, onih lOo/g od po njima prijavljenih i utjeranih šumskih odšteta za bivši provincijal. Odredjivao je to i u istinu § 39. t. z. privremene naredbe od 4. ožujka g. 1871. br. 2144. ob upravi, gospodarenju i uživanju občinskih šuma u kralj evinah Hrvatskoj i Slavoniji. Nu nazočna naredba zakonom od 26. ožujka 1894. o stručnoj upravi i šumskom gospodarenju u šumah stojeći pod osobitim javnim nadzorom stavljena je izvan krieposti, a izraženo je to i u § 98. zakona o zemalj. zajednica. U § 27. al. 4. i 5. istog zakona ali kaže se: »Zemljištne zajednice dužne su namjestit sposobno osoblje, nuždno za zaštitu svojih šuma iza vodjenje šumskoga gospodarstva, ter imadu svake godine u svoj proračun uvrstiti trošak, potrebit u svrhu pravilnog šumskog gospodarstva. Nadzorne oblasti imadu bditi nad tim, da se zemljistna zajednica u svakogodišnjem proračunu pobrine za pokriće troška.« Kako vidimo, zem. zaj. »dužne su« po pomenutom zakonu namjestiti sposobno lugarsko osoblje, za zaštitu svojih šuma, te potrebiti trošak uvrstiti u svoj proračun; dočim nadzorne oblasti »imaju bditi nad tim, da se ta zak. ustanova i izvrši«. |
| ŠUMARSKI LIST 9/1905 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 406 — Vidimo dakle, da je i zakonom odredjeno, da se lugarima imadu dati pristojne plaće! U praksi je to ali drugačije. Po § 31. toc. D. zakona o zemljištnim zajednicama imadu glavne skupštine pravo ustanovljivati proračune. Znamo pako, kako je lugar zem. zaj. obljubljen u narodu! Zar je tada mogude, da se lugarima tim putem materijalno pomogne. — Nije! Ako bude uviek gledano samo na »dobru volju« ovlaštenika, ne će nikada poći na bolje, već na žalost na gore. To je naše izkustvo. iVko je zemljištna zajednica »dužna« nješto učiniti, to onda ona i mora to učiniti. Uzkrati li zajednica tu dužnost, imaju ih onda nadzorne oblasti« primorati, da toj dužnosti udovolje. Žalibože, nismo u tom pogledu napried pokroeili, izim livalevriednih iznimaka. U ogulinskom, vojničkom i slunjskom kotaru bar je tako. Spomenuli smo »zakonite dužnosti« zemljištnih zajednica, ali za upodpuniti tu raspravu, donašamo i § 13. zakona od 26./III. 1894., koji glasi: »Posjednici šumah, kategorijahoznačenih u § 1. (zem. zajednice), »dužni su« za čuvanje svojih šumah namjestiti potrebito, prama propisom usposobljeno lugar, osoblje, u službenom pogledu neposredno podčinjeno šumarskom stručnjaku. Ova »dužnost« proizlazi i iz §§. 22. i 52. šum. zakona, koji glasi: »Osoblju uprave šumske (§. 22.) im a se pridati primjereno osoblje lugarsko i nadzorno po mjeri, kao što je u kojoj zemlji običajno. Ako se glede toga pojave sumnje i zaprieke i ako javni obziri iziskivali budu, ima zemaljska vlast, uvaživ sva razmjerja, ustanoviti, što je primjereno«. O »dužnosti zemljištnih zajednica«, da urede plaće lugarah, imamo dakle dovoljno uporišta u zakonima. Radi raznih za |
| ŠUMARSKI LIST 9/1905 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 407 — prieka, naročito radi još mnogih neuredjenih takovih zajednica ne može se ni ovo pitanje predhodno riešiti! Nu da se i higarima istih zajednica bar donjekle pomogne, bilo bi možda ipak shodno, da im se bar do konačnog riešenja dopita u ime nagrade kao i do g. 1894. 107o od po njima prijavljenih šumskih šteta. Ova nagrada ne tereti bar direktno zemljištnih zajednica, a pomogla bi svakako lugara! Naredbom zem. vlade, odjela za unutarnje poslove od 8./4. 1898. br. 1867. odredjeno je izmedju inoga u tom pogledu sliedede: »Nadalje imat će lugari pravo na tu nagradu i za krieposti tog zakona, ako im je to u dekretu zajamčeno bilo ili ako je glede toga stvoren pravovaljan zaključak skupštine zemljištne zajednice«. Mi smo u tom pravcu pokušali sklonuti njeke zemljištne zajednice, da bi dopitale lugarima nagrade od po njima prijavljenih šum. šteta, pa smo na više mjesta polučili i uspjehe dapače u jednoj zem. zaj. i Vg od tih šumskih odšteta. Mislimo, da smo tim u tom pravcu koraknuli napried, a objelodanjujemo to željom, da sada i drugi podju istim putem. Kako nam je čuvati šume na Kordunu? u „šumarskom listu" bilo je ved mnogo puta govora i o preotimanju i pogubnim posljedicama šumskih ošteta i kradja, kao i nedovoljnoj zaštiti šumoposjednika i šuma u tom pogledu, nu uza sve to držim, da ne bude na odmet, iznesem li ipak i ja još koju i to napose o prilikama, što vladaju ovdje na »Kordunu". Činim to naročito i s toga, da i oni koji ne znadu — kao i oni, koji ne de da znadu, saznadu ipak, s kakovim se potežkodama i neprilikama čuvajući šume i šumsko dobro naročito i mi šumari ovdje — boriti moramo. Činim to na |