DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9/1905 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 399 — koze ni držale ne bi, jer gdje nema obdinskih šikara a ima privatnih gajeva, tamo ni sada ne traže dozvolu za držanje koza. Bujice i vododerine bi se smanjile a kroz to bi ostala gospodarska zemljišta poskočila na vriednosti. Na vrištinam i pržinam mogli bi se ostaviti uzdužni i poprečni redovi stabala kao zaštitni plaštevi, te na zemljištu izmedju njih ležećih sijati žitarice i druge plodine. Sada skoro bezvriedna zemljišta — dobila bi time višestruku vriednost. Pošumljenjem postigla bi se glavna svrha, naime nestalo bi krasa, koji nas strancima u njeku ruku divljacima prikazuje. Trebalo je stotine godina, dok se je šuma na krasu uništila, a sada treba nadčovječne snage, da se ona ondje opet podigne. Zato i treba da cjelokupno žiteljstvo kod toga ogromnog posla sudjeluje, a ono de to rado učiniti, kad bude znalo, da za sebe radi t. j . kad mu se njegov dio izluči i u vlastničtvo preda. Biti de doduše i takovih, koji de brzo svoj dio prodati, ali što demo, svaka institucija ima svojih žrtava, pa bi imala i ova, nu na malenkosti ne treba se obazirati. Ujedno bi trebalo političkim oblastima dodieliti valjane šumare stručnjake, da mogu pošumljivanje sbilja i nadzirati i savjetom žiteljstvu pomagati. B. Kosović. Šumarska akademija u Zagrebu. I. Naša šumarska akademija, akoprem tek jeseni g. 1898 otvorena, bijaše ipak ved opetovano predmet raznih razprava; napose se razpravljalo o njoj mnogo i za posljednog saborskog zapjedanja. I po javnim glasilima našim bilo je o toj najmladjoj našoj visokoj školi ved češde govora. Iz većine tih razprava, razabrali smo medjutim manje više samo to pozitivno, da su i 0 tom učilištu, jur u raznim krugovima našeg javnog života, zavladali ne samo krivi, ved donjekle — rek bi i po samu bit zavoda — štetni nazori. Nazori uz to, koji u bitnosti niti od |