DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9/1905 str. 11     <-- 11 -->        PDF

— 395 tom
zaključak. Zakon o zem zajednicah iziskiva potonji postupak
Svi ali zakouiprvašnjinisuupogledu gospodarenjasaobć.
dobrom poznavaliautonomije
nego obično zapovjed, pa stoga i danas Ličanin, koji je
kao u obde seljaci konservativan, ne de nikakve novotarije sam
da izvede nego mu se mora ili zapovjediti ili ostaviti, da ostane
sve po starom. Nije tomu Ličanin kriv, ta on ne može poznavati
sve zakone, a kamo li ih si znati potanko raztumačiti. On blagodati
zakona o zem. zajednica ne shvaća, jer zakona ni ne
pozna.


Ved sam prije spomenuo, da on obdinsko dobro ni ne
smatra svojim suvlastništvom nego da on »obćinu« drži posebnim
gospodarom, te u obde ne drži ni mogudnim, da bi on
imao pravo na jedan dio toga posjeda. Kad bi njemu zakonske
ustanove rastumačene bile, on bi možda vrlo rado na diobu
pristao u smislu gore spomenutom, a po načinu, kako du ga
dolje opisati. On n. pr. ved stoga ne bi htjeo diobu, jer se
boji, da de pladati od dobivenog diela porez a sada misli da
ga uživa bez pladanja poreza. Kada bi on znao, da on i sada
porez plada, a da možda niti ne uživa onoliko, koliko bi njemu
pripadalo, on bi odmah zahtjevao, da mu se dade, koliko ga
spada. Ima dapače sela, koja su sav bolji obd. posjed medju
se dobrovoljnom nagodom podielila i mirno svaki svoje uživa
u mislima, da od toga porez ne pladaju. Kad bi se ta njihova
dioba nadopunila ili barem zakonito provela, imali bi za njeko-.
liko godina privatnih gajeva — da je milota!


Prema tomu trebalo bi urediti diobu : najprije pokušati
dobrovoljno privoljenje ovlaštenika na nju, prema izradjenoj
glavnoj osnovi o diobi. Tamo, gdje se predmieva, da žitelji iz
konservatizma ne de pristati na diobu, trebalo bi prizvati njekoliko
žitelja iz one obdine, gdje su se ved glede nagode sporazumili,
da se seljaci medjusobno uvjere o probitcima. Od još
vedega uspjeha bilo bi, kad bi žitelji medju se izabrali odbor,
koji bi otišao u jednu takovu obdinu gdje je nagoda postignuta
i gdje se vide ved uspjesi nagode t. j . gdje su se ved podigli